DRŽAVNA POTROŠNJA
Hrvatska – zemlja sporta!? Otkrivamo koliko, u usporedbi s EU-zemljama, Hrvatska izdvaja javnog novca za sport, kulturu, javno emitiranje i – religiju!


Eurostat je nedavno na svojim internetskim stranicama objavio zanimljivu grafiku o državnoj potrošnji u zemljama Europske unije. Prema njihovim podacima, Hrvatska je među europskim rekorderima po potrošnji opće države (svih razina vlasti) na rekreaciju, kulturu i religiju.

U tu kategoriju ulaze izdaci države za sport i rekreaciju, knjižnice, muzeje, kazališta, usluge javnog emitiranja (npr. TV i radio), religijske organizacije i rad za opće dobro.

Po zadnje dostupnim podacima za 2016. godinu (podaci za 2017. izlaze tek na proljeće 2019.), Hrvatska je na ove kategorije proračuna trošila 1,8 posto BDP-a, po čemu smo na trećem mjestu u Europskoj uniji!



Slika 1 pokazuje da su više od Hrvatske trošili samo Mađarska i Estonija, a iza nas su mnogo razvijenije zemlje poput Finske, Nizozemske, Austrije, Švedske, Njemačke, UK-a ili Irske, ali i bogate nečlanice EU-a poput Norveške i Švicarske. Upravo je Irska zemlja s najnižim izdacima za kulturu, religiju i sport s 0,6% BDP-a. Prosjek Europske unije je 1% BDP-a.

Međutim, Eurostat se u toj objavi nije doticao strukture ovih izdataka. Stoga smo se pozabavili analizom postoje li neke značajnije razlike po pitanju izdataka države za rekreaciju, kulturu i religiju razdvojimo li ih na zasebne kategorije. Prema Eurostatovoj metodologiji, izdaci za rekreaciju, kulturu i religiju dijele se na sljedeće potkategorije:

Rekreacija i sport
Kultura
Javno emitiranje
Religija i rad za opće dobro

Postoje i kategorije „Istraživanje i razvoj u rekreaciji, kulturi i religiji“ te „Ostali izdaci vezani za rekreaciju, kulturu i religiju“, no kod njih riječ je o vrlo malim iznosima u usporedbi s četiri prethodno navedene kategorije. Stoga ćemo ih za potrebe ovog teksta zanemariti.



Slika 2 donosi usporedbu glavnih kategorija izdataka u 2016. godini te je odmah vidljivo kako postoje značajne razlike u zastupljenosti.

Izdaci za kulturu bili su najveći i iznosili su 2,4 milijarde kuna,

a prati ih religija i rad za opće dobro s 2 milijarde kuna državnih izdataka.

Na javno emitiranje (u kojoj je daleko najveća stavka HRT) otišlo je 1,3 milijarde kuna,

a izdaci za rekreaciju i sport iznosili su uvjerljivo najmanje – samo 221 milijun

Rekreacija i sport

U ovu stavku ulazi potrošnja države na sportsku infrastrukturu – igrališta, atletske staze, dvorane, borilišta, bazene, golf terene, ali i infrastrukturu za rekreaciju u parkovima, na plažama, kampovima, kupalištima, itd. Uključene su i potpore, krediti i subvencije za potporu sportskim ekipama i individualnim sportašima, kao i troškovi administriranja sportskih djelatnosti i natjecanja. Detaljan opis što ulazi u svaku od kategorija moguće je vidjeti u ovom dokumentu. Primjerice, izdaci koji su potrošeni za izgradnju sportskih dvorana za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. nisu uključeni u ovu stavku.



Po potrošnji opće države (i lokalna i regionalna i središnja država su uključene u izračun), Hrvatska za sport i rekreaciju izdvaja najmanje od svih država Europske unije!

Hrvatska je tijekom 2016. za ove namjene potrošila mizernih 0,06 posto BDP-a, manje čak i od Malte koja ulaže 0,09 posto (Slika 3).

Rekorderi po pitanju ulaganja u sport i rekreaciju su Mađari s 1,12% BDP-a, a slijede ih bogati Švedi, Francuzi, Luksemburžani, Nizozemci…, ali s upola manjim iznosom od Mađara.


Napomena: na grafikonu nisu Luksemburg, Irska i Mađarska zbog ekstremnih vrijednosti. Izvor: obrada autora na temelju podataka Eurostata

Za očekivati je da će zemlja što je ekonomski razvijenija više sredstava izdvajati za sport i rekreaciju. Slika 4 uistinu i potvrđuje da postoji pozitivna korelacija između BDP-a per capita i potrošnje EU država na ovu kategoriju izdataka. Hrvatska spada među najsiromašnije članice Europske unije, no očito je i da čak i za tu nisku razinu ekonomskog razvoja poprilično jako odskačemo po pitanju očekivanih ulaganja u sport i rekreaciju.

Ugrubo govoreći, očekivana razina izdataka za sport i rekreaciju za zemlju na našoj razini razvoja trebala bi biti oko 0,25 posto BDP-a.

To znači da bi se očekivana godišnja izdvajanja trebala učetverostručiti, odnosno porasti na razinu od oko 900 milijuna kuna.To bi i dalje bilo osjetno ispod europskog prosjeka, ali bi barem bilo na razinama primjerenijim za našu razinu ekonomskog standarda.

Kultura



U izdatke za kulturu ulaze operativni troškovi knjižnica, muzeja, galerija, kazališta, izložbenih prostorija, spomenika, povijesnih znamenitosti, zooloških i botaničkih vrtova, ali i održavanja koncerata, produkcije filmova i predstava te troškovi potpora, kredita i subvencija umjetnicima i drugim „kulturnjacima“.

Za razliku od sporta, u ovoj kategoriji Hrvatska pripada u vrh Europske unije.

S 0,69 posto BDP-a (2,4 milijarde kuna) nalazimo se na petom mjestu u EU-u, ispred svih najbogatijih zemalja članica, a iza Estonije, Mađarske, Latvije i Malte

Javno emitiranje



U ovoj kategoriji Hrvatska se nalazi još više na ljestvici EU zemalja.

S 0,38 posto BDP-a (1,3 milijarde kuna) nalazimo se na drugom mjestu u Uniji po troškovima javnog emitiranja (Slika 6). To je više nego dvostruko viša razina potrošnje u odnosu na prosjek EU-28, a samo su u Mađarskoj izdaci za ovu stavku u relativnom iznosu viši od hrvatskih. Primjerice, švedska država za usluge javnog emitiranja troši samo 0,01 posto svog BDP-a, a na toj razini su i Francuzi.

Religija i rad za opće dobro



I na kraju, još jedna kategorija u kojoj je Hrvatska u samom vrhu Europske unije, a to su izdaci države za religiju i rad za opće dobro.

Tu su razlike u odnosu na prosjek EU-a još drastičnije jer Hrvatska na ovu potkategoriju troši 0,56 posto BDP-a , što je deset puta više od prosjeka EU-28 (0,05 posto). Ponovno je ispred nas jedino Mađarska, a u zemljama poput Švedske, UK-a i Portugala potrošnju nije moguće niti izraziti bez treće decimale iza nule.

Premda su Eurostatovi podaci na prvu sugeriraju da je Hrvatska u samom europskom vrhu po pitanju ukupnih izdataka države na rekreaciju, kulturu i religiju, izgleda da to ne vrijedi za sve potkategorije. Dok smo u potrošnji države na javno emitiranje, kulturu i religijske i civilne organizacije u samom europskom vrhu, iznad najrazvijenijih zemalja sa zapada i sjevera Europe, po pitanju potrošnje na sport i rekreaciju neobjašnjivo smo uvjerljivo posljednji.



I dok su ulaganja u sport obrnuto proporcionalna rezultatima koje hrvatski sportaši postižu u svjetskoj konkurenciji, ona su nažalost proporcionalna pokazateljima zdravlja nacije, poput očekivanog trajanja života (Slika 8).

Hrvatska se nalazi točno na regresijskom pravcu, što znači da je očekivano trajanje života u Hrvatskoj (koje je među najnižima u EU) točno onakvo kakvo bi se i očekivalo s obzirom na to koliko ulažemo u sport i rekreaciju.

VLADA RH I SPORT
MASAKR HRVATSKOG SPORTA: ZA 2021. GODINU JE VRLO IZVJESNO PREPOLAVLJANJE PREDVIĐENOG PRORAČUNA
Usvojene "Smjernice za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. ne nude optimizam

Prema spomenutom dokumentu, za Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske projicira se za 2021. godinu iznos od 294 milijuna kuna.

Za godinu 2022. povećanje na 311 milijuna kuna, a za 2023. iznos od “čak” 312 milijuna kuna.

Ovomu još svakako valja pridodati sredstva namijenjena sportu koja proizlaze iz dobiti ostvarene od igara na sreću odnosno Hrvatske lutrije. Ona iznose u pravilu oko 200 milijuna.

Iako i tu valja biti oprezan jer je upitno jesu li se Hrvati u ovoj “korona-godini” baš jednako zdušno igrali, kladili se kao ranijih godina. No, uzmimo čak i da jesu i da će svota biti 200 milijuna kuna.

Pribrojimo li tu svotu od 200 milijuna kuna onoj koja je projicirana za Ministarstvo turizma i sporta za 2021. u iznosu 294 milijuna kuna, dobivamo zaokruženo 500 milijuna kuna. Ponavljamo, za cijelo ministarstvo turizma i sporta.

Međutim, proračun donedavnog Središnjeg državnog ureda za šport za 2020. godinu je iznosio čak 424 milijuna kuna!

Dakle, ove je godine država SAMO za sport izdvojila 424 milijuna kuna, dok će sljedeće ZAJEDNO za turizam i sport 500 milijuna.

Kada bi taj iznos podijelili ravnomjerno na turizam i sport, u što je opravdano sumnjati, ispada da se sport u 2021. godini može nadati oko 250 milijuna kuna! U najboljem slučaju! U odnosu na ono što je bilo dosad, to je praktički upola manje. Ukoliko itko sumnja kako je to nemoguće, imamo argument koji potvrđuje našu tezu koja se pak zasniva na podacima Ministarstva financija, tako da i nije baš samo novinarova teza.

Godine 2016. (olimpijska godina) je država za sport izdvojila 221,7 milijuna kuna.

Pred kraj te godine je oformljen SDUŠ koji je uspio podignuti državna izdvajanja za sport u 2017. na 254 milijuna kuna. Drugim riječima, sport u ovoj državi je već znao dobivati ovako malo.

Drugo je međutim što je taj ukinuti Središnji državni ured za šport, koji je vodila Janica Kostelić, uspio povećati proračun do 336 milijuna kuna u 2019. i 424 milijuna kuna za 2020.

Svim krovnim sportskim udrugama je značajno uvećan priljev sredstava.

Samo za HOO od 114 milijuna u 2016. godini do 176 milijuna u ovoj 2020. godini.

Država

2016. 221 milijuna kuna
2017. 254 milijuna kuna
2019. 336 milijuna kuna
2020. 424 milijuna kuna

2021. 150-200 milijuna kuna?

Hrvatska lutrija 200 milijuna kuna

HOO 176 milijuna kuna

Zagreb sport

2021. 170 milijuna kuna
2022. 135 milijuna kuna

Javne potrebe za sport
2021. 135 milijuna kuna
2022. 115 milijuna kuna

Vrhunski sportski klubovi
2021. 15 milijuna kuna
2022. 10 milijuna kuna

Vrhunske sportske priredbe
2021. 20 milijuna kuna
2022. 10 milijuna kuna

ANALIZA Podaci konsolidiranih proračuna od 2017. do 2019.
U sport najviše ulagali mali i srednji morski gradovi, među deset najboljih čak četiri istarska


Kako je pokazala naša analiza konsolidiranih proračuna, u sport je od 2017. do 2019. najviše sredstava usmjerio Novigrad u Istarskoj županiji koji je na prvo mjesto zasjeo s 4207 kuna po stanovniku što je ukupno izdvojenih 18,2 milijuna kuna, a prate ga Poreč i Labin s 4057 odnosno 3684 kune per capita.

Nakon što su ukupna davanja lokalnih proračuna za sport 2016. godine prvi put premašila milijardu kuna, prema podacima iz Ministarstva financija, u iduće tri godine ukupno je iz tog izvora sportskim klubovima, udrugama te ustanovama priteklo gotovo 3,5 milijarde kuna sredstava

U promatranom trogodišnjem razdoblju, od 2017. do 2019., za sport je najviše izdvojio Grad Novigrad u Istarskoj županiji koji je imao najveće prosječno proračunsko davanje po stanovniku za sport, preciznije 4207 kuna. Unutar spomenutog razdoblja novigradska gradska uprava, na čelu s gradonačelnikom Anteom Milosem za sport je izdvojila 18,2 milijuna kuna.

Više od 4000 kuna izdvajanja za sport po stanovniku u Hrvatskoj je, osim Novigrada, u spomenutom razdoblju postigao još samo Poreč. Porečki sport iz gradskog proračuna ojačan je s ukupno 67,7 milijuna kuna.

Nakon Novigrada i Poreča slijede Labin s 3684 kuna i Varaždin čija davanja per capita iznose 3023 kune, nešto preko dvije tisuće kuna po stanovniku za sport su usmjerili Dubrovnik i Rovinj, a Rijeka, Makarska, Korčula i Opatija izdvojile su između 1741 i 1806 kuna per capita.

Među deset najbolje rangiranih gradova najviše je ukupno za sport izdvojila Rijeka, a radi se o 232,3 milijuna kuna. Rijeka je ujedno i jedini veliki grad među navedenih top 10 po izdvajanju per capita, a kao zanimljivost uočavamo i čak četiri istarska grada na ovom popisu.



Izdvajanja po stanovniku

Prema trogodišnjem prosječnom udjelu izdvajanja za sport na vodećem mjestu je Grad Sinj gdje je izdvajanje za sport iznosilo 13,4 milijuna kuna ili 18,75 posto ukupnoga prosječnog gradskog proračuna. U toj kategoriji slijedi Varaždin s 14,74, Labin 13,58, i Novigrad s 12,81 posto, a Orahovica, Poreč i Korčula izdvajali su između 10,31 i 10, 74 posto. Listu najbolje rangiranih zatvaraju Belišće s 9,73 posto te Metković i Zabok s 8,93 odnosno 8,79 posto.



Izdvajanja po udjelu u proračunu

Na listi onih koji su od 2017. do 2019. najviše povećali svoja izdvajanja za sport prednjači Knin koji je u promatranom razdoblju krenuo s 371.650 kuna izdvajanja za sport, da bi se u 2019. iznos popeo do 2,6 milijuna kuna što je povećanje od 710 posto. Iza Knina slijede Otok, Hrvatska Kostajnica i Pleternica koji su svoja proračunska izdvajanja za sport u tri godine povećali za više od 300 posto. Više od 200 posto davanja sportu povećali su Nin, Popovača, Sinj i Metković, a za preko 180 posto svoja izdvajanja namijenjena sportu povećali su Belišće i Pakrac.



Trend rasta ukupni iznos

Po trendu rasta udjela izdvajanja za sport u proračunu Knin je također na vodećoj poziciji s povećanjem od 419,30 posto, a slijede ga oni čiji je raspon povećanja od 100 do 150,23 posto, odnosno, Crikvenica, Pakrac, Popovača, Hrvatska Kostajnica, Novi Vinodolski i Komiža. Popis najboljih završava s Ninom, Otokom i jedinim velikim gradom u ovoj kategoriji, Slavonskim Brodom, koji su povećali udio izdvajanja za sport za 99,53, 86,27 i 82,08 posto. Valja napomenuti kako je ovdje uglavnom riječ o malim i srednjim gradovima pa se podaci o rastu proračunskog izdvajanja trebaju staviti u odnos s ukupnim gradskim prihodima, a njih staviti u kontekst s brojem poreznih obveznika.



Trend rasta udjela u proračunu

..triba financirati baze sporta..primjera radi ako Metkovic daje rukometaše treba financirati trenere mladji uzrasta i mladje selekcije a ne da treniraju oni koji uplate sto kuna...i imat takmičenja po školama koje bi iznjedrile neke talente po selendrama koje nemaju uvjete ni klubove...baza nam je usrana...

Danas si na vodi čim se gluposti ne lupaju.