IT sila.

https://nova.rs/vesti/biznis/prodat-srp ... na-dolara/

Republički zavod za statistiku korigovao je svoju prvobitnu ocenu rasta BDP-a u prva tri meseca ove godine u odnosu na isti period lane sa 1,2 na 1,7 odsto.

Ovom neuobičajeno velikom korekcijom naša privreda je iskočila u vrh zemalja EU po rastu ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu ili bar onih evropskih zemalja čije je ocene rasta objavio Evrostat.

Tu nema zemalja kao što su Irska koja je prošle godine imala najveći privredni rast u Evropi, zatim Estonije, Grčke, Slovenije i Hrvatske.

Od ostalih najveći međugodišnji rast u prvom tromesečju zabeležila je Francuska sa 1,5 odsto. Rezultat naše ekonomije je tim bolji zato što je u prvom tromesečju prošle godine sa kojim se poredi ostvaren visoki rast od 5,2 odsto.

Dobre vesti stižu i u aprilu.

Industrijska proizvodnja u ovom mesecu je za 34 odsto veća nego u istom mesecu prošle godine, dok je prerađivačka industrija veća za celih 42 odsto.

Da ne bude zabune nije se desilo nikakvo čudo pretprošlog meseca, već se podaci porede sa aprilom prošle godine koji je protekao u vanrednom stanju i potpunom zaključavanju građana i privrede.

Tada je industrija međugodišnje pala za 16,6 odsto, dok je prerađivačka industrija izgubila 20 odsto proizvodnje.

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu ističe da je realnije poređenje industrije u aprilu ili u prva četiri meseca sa prosekom prošle godine.

„Zbog mera i ograničenja prošle godine koji su trajali do polovine maja nije baš relevantno porediti proizvodnju sa prošlogodišnjim aprilom i majom, već je bolje uporediti sa prosekom industrijske proizvodnje prošle godine. U aprilu ove godine industrija je bila za 5,8 odsto veća, a u prva četiri meseca ove godine za 2,8 odsto veća nego u odgovarajućim periodima 2020. Ovo predstavlja realniji rast, ali i takođe dobar rezultat naše industrije. Pozitivno je što se oporavlja i privatni deo privrede pošto je rast raširen kroz više oblasti. Tome su verovatno doprinele blage epidemiološke mere posebno u odnosu na većinu evropskih zemalja, a na brži rast od očekivanog su uticali verovatno i prošlogodišnji stimulansi. Takođe, na rast u prvom tromesečju je uticalo i povećanje zarada u javnom sektoru koje su uticale na rast domaće tražnje. Druga strana te medalje je rast javnog duga“, ocenjuje Arsić ukazujući da je našem oporavku doprineo i nešto brži oporavak evropske privrede.

U aprilu najveći godišnji rast zabeležile su oblasti koje su najviše propale u prošlom aprilu.

Tako je proizvodnja motornih vozila prošlog aprila pala za 85 odsto, da bi ovog skočila za 415 odsto. Proizvodnja kože je smanjena za 70 odsto, a zatim povećana za 333 odsto.

Slično je i sa tekstilom koji je smanjen za 52 odsto, a onda povećan za 290 odsto. Neke od ovih industrija su uspele da se vrate na nivo pre zaključavanja, a neke nisu.

Ipak, rastu ukupne industrije doprinele su i oblasti koje su i prošle godine iskočile u prvi plan poput hemijske industrije ili proizvodnje naftnih derivata koje su i nakon velikog rasta u krizi uspele da ostvare rast i ovog aprila.

Dobre vesti stižu i iz spoljnotrgovinske razmene. U aprilu u odnosu na isti mesec prošle godine izvoz je veći za čak 73,2 odsto, dok je uvoz porastao za 63,6 odsto.

Opet, prošlogodišnje mere i u Srbiji i širom sveta kada je bilo teško ne samo proizvoditi već i transportovati robu bilo gde preko granice krive pravu sliku. U periodu od januara do aprila ove godine (u poređenju sa istim periodom prošle) izvoz je povećan za 25,4 odsto, dok je uvoz veći za 12 odsto.

Za ovoliki rast izvoza i manji rast uvoza možemo da zahvalimo dobrim delom i sreći. Naime kako objašnjava Arsić, početkom ove godine cene sirovina koje mi izvozimo, pre svega poljoprivrednih proizvoda, zatim bakra i gvožđa dostižu rekordne nivoe, dok cene sirovina koje uvozimo, pre svega energenata nisu bile toliko visoke.

Tako je vrednost izvoza žitarica bila veća za 42 odsto, mada je fizički obim izvoza bio dosta manji. Takođe i vrednost izvoza obojenih metala, gde dominira bakar sa izuzetno visokom cenom, povećana je za 37,5 odsto. S druge strane beleži se i priličan rast izvoza mašina i transportnih uređaja za 35,7 odsto, a unutar toga električnih mašina za 53,6 odsto. Arsić ističe da globalni ekonomski tokovi i odnosi Evrope i Kine idu nama u korist.

„Troškovi proizvodnje u Srbiji sada su niži nego u Kini. Kineske plate su na nivou Hrvatske ili Mađarske. Takođe povećali su i poreska opterećenja. Recimo do skoro uopšte nisu imali doprinose. Pored toga počeli su da vode i računa o ekologiji što je takođe povećanje troškova. S druge strane imali smo poremećaje u snabdevanju prošle godine zbog korone, zatim carinskih ratova, a videli smo i da jedna nezgoda u Sueckom kanalu može da zaustavi snabdevanje četiri, pet dana“, objašnjava Arsić razloge zašto bi se mogao očekivati dalji rast investicija i industrijske proizvodnje u Srbiji.

Bivši ministar finansija Dušan Vujović kaže za RTS da se danas autobus srpskih javnih finansija penje serpentinama, a da su, što je najvažnije, udesi izbegnuti.

Napustio je 1970. godine bend "Viktorija", dubrovačku rivu, prodao gitaru, kupio kartu u jednom pravcu za Beograd i upisao Ekonomski fakultet.

"Juče sam video kolege i gledali smo sa setom te gitare koje sam prodao da bih mogao da finansiram školovanje. Mislim da je to bila jako dobra investicija pošto imam sad četiri takve gitare. Suština je da čovek mora da bira u životu.

Meni je muzika postala hobi koji mi je i danas dragocen", kaže bivši ministar finansija, danas profesor FEFA fakulteta i savetnik u Svetskoj banci Dušan Vujović.

Pre tri godine, pre nego što je podneo ostavku, Vujović je rekao: "Svi su putevi isti, samo se vozači razlikuju, ali treba isterati autobus sa dna provalije na vrh Lovćena."

Kaže da se danas autobus srpskih javnih finansija penje serpentinama, ali da se brzina menja.

"Fiskalna konsolidacija bila teška mera"

Dušan Vujović kaže da bi Srbija bila u mnogo težoj situaciji da se pandemija koronavirusa dogodila 2015. godine.

Ističe je fiskalna konsolidacija bila teška mera koja je Srbiju izvukla iz krize kada je bila na rubu da iscrpi sve fiskalne rezerve.

"Iz jedne teške situacije, kada su svi stručnjaci u svetu predviđali da ćemo jako teško izaći, uspeli smo da napravimo nešto što bi se moglo nazvati ekspanzivnim merama fiskalne štednje. Prešli smo iz negativnog u pozitivan rast, napunili gomilu rezervi", podseća Vujović.

Kaže da je potrebno imati politički prostor da bi nešto tako moglo da se uradi, ali da je neophodno postići rezultate.

Beograd -- Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija zabeležila za 34 odsto veći industrijski rast u aprilu ove godine u odnosu na april prošle godine.

Grčki biznismen Petros Statis najavio je danas pokretanje poslova u Srbiji i prodaju Univerzal kapital banke, čije je sedište u Podgorici.


- Razvoj Beograda je zaista vrlo, vrlo impresivan. I ovaj novi projekat Beograd na vodi koji sam video, i u kome želim da učestvujem, sve to zajedno mislim da ide u zaista dobrom pravcu - rekao je Statis u intervju za crnogorsku Televiziju A1.


On je najavio i otvaranje ekskluzivnog restorana, ne želeći da otkrije više detalja.


Statis je naglasio da oseća da više nije dobrošao u Crnoj Gori, da ne uviđa nikakvo poštovanje već duže vreme i da mu je žao zbog toga.


Najavio je da prodaje Univerzal kapital banku.


- Ja sam napravio dogovor, zapravo dogovor već imam neko vreme, ali sam ga odlagao, sa veoma poštovanim italijanskim investitorom da prodam banku. Bio sam spreman da prodam i Sveti Stefan - kazao je on.


- To je najveći uspeh, to je najbolje mesto gde čovek može da bude u ovo vreme. Naš restoran Nammos u Dubaiju, u prva četiri i po meseca 2021, sa sve kovid merama, Ramazanom i bez žive muzike, napravio je više od 20 mil EUR prometa - rekao je Statis.


On je naveo da ima poslove u Londonu, Kanu u Francuskoj, u Italiji, na Karibima, u Njujorku.


Statis je do sada poslovao i u Crnoj Gori gde je zakupac elitnog kompleksa - grad-hotela Sveti Stefan i Vile Miločer, koji ove godine neće raditi, vlasnik je hotela Maestral i Durmitor na Žabljaku, ali i nekoliko medija.

Prema njegovim rečima, Srbija je zainteresovana za strateško partnerstvo sa kompanijom Štadler u nameri da se, ako se stvore uslovi, i u Srbiji pokrene proizvodnja najmodernijih vozova.

Neće, bata Aleksije.

To će biti muzej Nikole Tesle.
Tu ćemo izložiti celu njegovu životnu zaostavštinu i dnevnike, osim onog dnevnika u kome je napisao za sebe da je Hrvat.. :)


Taj krijemo sve dok ne dobijemo nešto veliko zauzvrat..

.

Na pitanje da li će biti traženi isključivo ljudi sa iskustvom, Jelena Mimić Milanović napominje da to neće biti slučaj - naime, u uslovima kad otvarate prvu "high tech" fabriku u Novom Sadu, ne možete da očekujete napredne nivoe znanja i veliko iskustvo.

Osim ove, imaćemo novu lokaciju - tri puta veći pogon u Kaću i tri puta veće potrebe za radnicima.

Beograd -- Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u obraćanju naciji govorio o poslovanju Rio Tinta u Srbiji.

Vučić je podsetio da je Rio Tinto u Srbiju stigao 2002. u vreme vlade Zorana Đinđića. "Otad imamo 9 važnih odluka", kazao je.

"Prvo rešenje izdato je 8. juna 2004. godine, drugo 17. januara 2005, treće 26. septembra 2005, četvrto 15. januara 2007, peto 4. januara 2008, šesto 28. avgusta 2008, sedmo 15. septembra 2009, osmo - veoma važno rešenje - potpisalo je ministarstvo Olivera Dulića – tog trenutka oni izdaju osmo i deveto rešenje, izdaju dozvole o bušotinama. Ovim rešenjem od 1. februara 2012. godine prvi put se odobrava izvođenje radova u poluindustrijskom obliku, metodom bušotina velikog prečnika”, nabrojao je..

"U skladu sa našim zakonima spremni smo i da sprovedemo referendum o tom pitanju, da vidimo šta je to što narod želi", kazao je Vučić.

Kako je rekao, najviše prava da glasaju imali bi oni koji tamo žive, tako bi bilo najpoštenije.

"Iako se to u finansijskom smislu tiče cele zemlje", dodao je predsednik Srbije, rekavši da će se poštovati volja naroda.

Vučić je rekao da su nadležni spremni da, po pitanju rudnika za eksploataciju jadarita koju bi gradila kompanija Rio Tinto, sprovedu referendum, u opštinama ili celim okruzima, kako bi se videlo šta je to što građani žele, i da će se ta odluka poštovati, ali i istakao da bi građani morali da znaju šta im taj projekat donosi.

Ako je volja naroda, kaže, da ne žele da idu napred i da ne koristimo litijum, nema problema - poštovaćemo volju naroda.

"Glas naroda je za nas glas Boga", rekao je Vučić i dodao da će im prethodno biti rečena istina, pa neka sami odluče.

"Da li u dokumenitma sa Rio tintom ima nešto loše? Šta je potpisano u prethodnih 7 godina? Ima još tri papira koja su u međuvremenu potpisana, Saša Antić, Zorana i još nešto. Može li da se poništi i šta zameram - da nisu naplatili ono što je trebalo da radi. Ne možete retroaktivno da naplaćujete. A Srbija nije zaradila nijedan dinar dosad. Ne kritikujem projekat. Mislim da može da donese procvatu čitave Zapadne Srbije. Zameram što nisu milsili na Srbiju, nego na sebe", rekao je.


Prema njegovim rečima, govorimo o desetinama milijardi evra, na izgradnji bi radile hiljade visokokvalifikovanih radnika.

"Svetska potražnja za litijumom će skočiti 58 puta do 2050. godine", istakao je. "Kod od nas ne dolazi u obzir da se radi samo rudarenje, nego će da se radi i refajning, 56 godina bismo mogli da imamo majning i refajning i godišnji prihodi bi bili 600 miliona evra", naveo je predsednik Srbije.

Kako kaže, treći proces je proizvodnja katoda, a četvrti proizvodnja baterija za električna vozila. "Hoćemo i to", kazao je Vučić.

"EU radi svoj program i žele da obezbede sirovine za svoje auto-gigante i oni će da traže razgovore sa Srbijom. Oni žele da EU auto-industrija bude uključena. Mi ćemo sada tu da trgujemo, naravno ako narod to dopusti", rekao je predsednik. Samo fabrika katoda i baterija znači prihod 3,4 milijarde evra godišnje tokom 56 godina.

"Tražićemo da jedan veliki proizvođač električnih vozila dođe u Srbiju. Ako budu radili proizvodnju u Srbiji od oko 450 hiljada vozila godišnje ukupni prihodi bi bili 19,7 milijardi evra godišnje", rekao je Vučić. "Ne bih vam rekao ništa od ovoga da sa sigurnošću ne možemo da kažemo da veći deo ovoga već imamo u džepu", istakao je. "Taj kraj može zahvaljujući ovome da bude bogatiji od Beograda", dodao je Vučić.

Japan’s Nidec Corporation just opened new offices in Serbia and is setting up two new factories in the city of Novi Sad. These are just part of a wider network that is to bring Nidec to the forefront of the global electric car market. This is their latest strategy briefing.

Nidec, perhaps ambitiously, aims for “domination” in the global e-motor business within the next five years, according to CEO Shigenobu Nagamori. By 2025, the Japanese corporation allegedly aims to supply five million electric motors to the global automotive industry and says, this would be “the line for electric cars to become the majority in the industry”. Further confirmation is expected later this April at the closing of the financial year in Japan. However, reports in November 2020 saw about one million of these motors destined for Europe, where the company is setting up additional offices and production facilities in Serbia’s Novi Sad. The city is about 90 km northwest of the capital Belgrade.

At the press event, Nidec set the start of construction for September 2021 and hopes to be at full capacity by Mid-2022. The foundation was laid in January. According to the Japanese corporation, Nidec Electric Motor Serbia’s principal business is manufacturing and selling automotive motors and related products.

Jun Seki, President and Chief Operating Officer, represented Nidec Corporation in the call following the new offices’ opening. While Nidec said they were unable to disclose specific figures, i.e. clients and capacity when asked, there was much to learn about Nidec’s rather preparatory positioning and the large scale thinking of the relatively new player, esp. when it comes to traction motors.

First, back to Serbia. Apart from making electric motors for automotive applications, Nidec also set up Nidec Elesys Europe LLC. The second new company signs responsible for manufacturing and sales of automotive inverters and ECUs in Novi Sad. The site will cover 36,000m2 once completed on the same schedule as the e-motor facility. Nidec intends to employ 200 people there. The e-drive business, on the other hand, will see 1,000 people work in the larger factory to measure almost 60,000m2.

When asked why Serbia, Jun Seki reasoned in line with the press statement. Nidec will recruit locally and sees a country “abundant in people in the fields of science and engineering who are fluent in English.” Apart from the available workforce, Serbia not being a member of the EU was another reason for Nidec to set up shop there. The COO reflected long-term strategic thinking, saying that being first in a market that has yet to join the European Union gave Nidec a headstart. The company also claims “tremendous support” through the Western Balkans Cooperation Initiative that the Japanese government is currently promoting in Serbia and other countries.

Upon opening the new offices, Nidec also entered into a strategic alliance with the University of Novi Sad to “actively engage in technological exchanges via industry-academia partnerships.” As an outlook, the new facilities were to consolidate the Nidec Group’s production activities in the East European region and would see Nidec’s Automotive Motor & Electronic Control Business Unit “launch multiple businesses in future.”

This is a strategy proven successful for Nidec in one of its other main markets. Mr Seki gave the example of the Kudong region in China, where Nidec set up twelve businesses, a cluster the company is beginning to mirror in Europe. The new business base in Serbia would supply products to the European market while looking to design and develop products locally over time, says the company. Operating multiple firms at the same site will create synergies “by sharing the same production infrastructure and back-office,” Nidec explained. The executive added, “the beauty of this intensive area is that we can react to different demands in different segments.”

Both the extension to China as well as the new drive for business in Europe are part of Nidec’s strategy to invest up to ten billion US dollars in the automotive segment over the next five years announced in November 2020. According to CEO Nagamori, the company intends to “dominate the market for electric vehicle engines.” In concrete figures, Nidec targets to hold a quarter of the market by 2025 and between 40 and 45 per cent by 2030.

Largely, this is about being prepared. While traction motors are yet to become Nidec’s new business, at least in terms of scale, the Nidec COO explained that the company estimates electric cars to reach price parity with combustion or even hybrid vehicles within the next five years.

For clients, Nidec works with three different types, COO Seki explained. Type A, mostly in China, has “no problem to outsource the motor business”. Cue in Foxconn here as Nidec announced cooperation to supply electric drives for their EV platform MIH reportedly last month. Type C, however – think OEMs – insist on developing motors in-house. That is, for now, as Seki suggested, as it would be only “a matter of time” until these would come to suppliers such as Nidec, which by the time will have scaled up to be very cost-competitive. “At this moment, our opportunity is with A and B, and with C, it will take another few years until they will ask component by component or motor and inverter, and we will be ready by then,” he said.

Type B, he added, had already understood that and named Stellantis as a client. The merged business of PSA and FCA, which is expected to draw on three electric car platforms was among the few clients he disclosed without going into further detail. When asked again by electrive about actual capacities in Serbia, the headquarters in Japan stopped him from disclosing any concrete data, pointing to confidentiality. There seems to be a large contract for hybrid vehicles, though – of an unnamed manufacturer.

There was another interesting disclosure, that set Nidec apart from more European driven suppliers. The Asian company sees and forecasts growing demand for motors in the very compact EV segment. These are the secret sellers that will easily surpass Tesla, according to the company’s estimates. COO Seki pointed to small electric cars like the Chinese Mini EV “selling like fries” with numbers around 35,000 units a month and said Nidec was receiving many requests in that area. Indeed this could have repercussions – take the China Mini EV which GM is making at Wuling, which an Eastern European distributor decided to bring to Europe. Even VW has been pondering a low-cost ID.2 made in China for some time. Demand, we agree, will certainly accelerate – whether Nidec will supply more of the suppliers or move up to deal with more OEMs directly, time will tell. The company is getting ready.