HercegBosna.org

dudu

pakovic je napisao/la:

SarajkaDjevojka je napisao/la:

-Termin u ambasadi u Sarajevu, koji se trenutno dobija po principu izvlacenja( lutrije)
- znaci da iako si recimo pronašao pislodavca u Njemackoj i imaš ugovor za prijem u radni odnos, mogucnost da te izvuku na „lutriji“ je koliko?

Ovo su ludosti, svi će bit izvučeni na "lutriji" (lol), ona samo služi da se podijele termini, što znaći da na "lutriji" možeš dobit termin za 2 dana 10 dana ili za mjesec dana. I nitko neće odustati od odlaska zato što će morat čekat 10 ili 20 dana.

Upravo tako, lutrija je za termin, a ne lutrija za dobijanje vizu. Pobrkala s ameičkim lutrijama za zelenu kartu. :zubati

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29653

SarajkaDjevojka je napisao/la:

-Termin u ambasadi u Sarajevu, koji se trenutno dobija po principu izvlacenja( lutrije)
- znaci da iako si recimo pronašao pislodavca u Njemackoj i imaš ugovor za prijem u radni odnos, mogucnost da te izvuku na „lutriji“ je koliko?

Nije sve tako. Sarajka opet trolla! Prije par mjeseci ti je to već jednom rečeno.
To s lutrijom za termine se odnosi za ovu kategoriju.

Citat:

-Zapošljavanje prema "Pravilu za zemlje Zapadnog Balkana"

što je lijepo s crvenim podcrtano "registracija za listu čekanja na termin".

Jer jedino je tu link do članka "Informacije o novoj regulaciji Pravila za Zapadni Balkan", gdje se spominje
to lutrijsko izvlačenje.

Za spajanje obitelji isto lista čekanja. Trenutačno 6 mjeseci kako stoji.

Ovih pet ispod: Visokokvalificirani kadar, Plava Karta EU, MINT, studij... dobiju termin u roku par dana ili tjedana, što
se može provjeriti. I još mogu često puta birati i vrijeme kad će da bude termin.

https://bit.ly/3IJXiJR

Evo recimo za:

- medicinskog tehničara, slijedeći mogući termin je 28.7.2022. (ima trenutačno 9 slobodnih termina za taj dan). Dakle 12 dana čekanja.

- visokokvalificirani kadar, Plava Karta EU, MINT... slijedeći mogući termin je 20.7.2022. (ima trenutačno slobodnih 18 termina za taj dan). Samo 4 dana čekanja.

- Studij (uključujući i stipendiste), stručno obrazovanje i u svrhu priznavanja obrazovanja, slijedeći mogući termin je
slijedeći mogući termin je 19.7.2022. (ima trenutačno 10 slobodnih termina za taj dan). 3 dana čekanja.

- Šengen-viza, au-pair, volonteri, jezički kurs, zapošljavanje na riječnim brodovima, slijedeći mogući termin je 20.7.2022.,
(ima trenutačno 10 slobodnih termina za taj dan). Samo 4 dana čekanja.

1986 · **Pridružen/a:** 10 tra 2018, 22:19 **Postovi:** 3578

Naša Kvačica je napisao/la:

Tema je demografija molim, i unaprijed zahvaljujem. :palacgore1

3 stranice offtopica...

Nisam dalje ni gledo, neda mi se.

Robbie MO

Podijeljen velik broj upozorenja.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29653

Mujo:

- VSS
- med. tehničar
- njegovatelj
- student

Mujo:

- bauštelac

Crnivuk · **Pridružen/a:** 25 vel 2022, 19:03 **Postovi:** 6716

SarajkaDjevojka je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Najpopularniji studij na Džemalu, otvoren prije par godina, je studij zdravstvene njege koji ove godine upisuje 80 brucoša.

Odgaja ljude koji nakon diplome direkt idu u Njemačku po posebnom ubrzanom kanalu, ne ulaze u onu kvotu Westbalkanregelung zakona jer su stručna radna snaga (Westbalkanregelung je za nestručnu, za ljude koji neće radit posao za koji imaju diplomu).

Prošle godine, uz online FIT, jedini 100% popunjen smjer. :yes

Kazu vaši partneri Srbi da taj trend smanjenja studenata treba pozdraviti. Oni recimo od stoljeca sedmog imaju 9500 (stotine dvije preko, Ili ispod te cifre) rodjenih i po predvidjanjima i vašim i njihovima uskoro će preuzeti primat kao najmnogoljudniji narod.
Ovaj tekst iz nezavisnih su na temi o republici srpskoj komentirali:

Da se mladi ljudi odlučuju za privatne faxove i zanatlijska zanimanja. :sega

Pa sto to u bosnjakistanu ne bi bio slucaj?

Citat:

BANJALUKA - Nakon prvog upisnog roka na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci ostalo je slobodnih malo manje od 1.700 mjesta, a kao i prethodnih godina za fiziku, matematiku, poljoprivredne nauke, srpski jezik i književnost i još neke studijske programe interesovanje studenata praktično i ne postoji, zbog čega je neophodna revizija.

Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu niko nije upisao filozofiju, matematiku i fiziku, dok je srpski jezik od 35 planiranih studenata upisao svega jedan.

Studijski program geografija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu upisao je samo jedan student tako da je ostalo još 29 slobodnih mjesta, dok je na Poljoprivrednom fakultetu gdje je planiran upis 110 studenata mjesta ostalo za njih još 69.

Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu odobren je upis 1.693 studenta i ostalo je slobodnih 876 mjesta.

Slična je situacija i u Banjaluci, gdje je odobren upis 2.500 studenata, a u prvom upisnom roku upisano ih je 1.685, tako da je mjesta ostalo za još 815. Kao i na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, studenti nemaju interes za srpski jezik i književnost, gdje je od odobrenih 30 upisano svega sedam studenata. Fiziku je na Univerzitetu u Banjaluci od 15 odobrenih upisalo svega tri studenta, isto kao i filozofiju. Od ukupno 80 odobrenih, Poljoprivredni fakultet u Banjaluci upisalo je svega 15 studenata, s tim da je Smjer animalna proizvodnja upisalo svega četiri studenta, a agrarnu ekonomiju i ruralni razvoj svega jedan student.

"Prijemni su bili, završeni su i sad odmah neko rješenje nemamo, ali definitivno treba sjesti, analizirati i vidjeti šta se dešava. Potrebna je reorganizacija, i revizija treba i biće. Moramo sve analizirati, kompletno visoko obrazovanje kako javno, tako i privatno i tražiti rješenja. Pitanje je kompleksno i detaljno ga treba analizirati i tražiti rješenja: da li je to gašenje ili spajanje srodnih studijskih programa, ne možemo znati bez analize", rekla je Nedeljka Ivković, predsjednica Savjeta za visoko obrazovanje Republike Srpske.

Kada je riječ o Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, u prvom upisnom roku popunjena su mjesta samo na studijskim programima računarstvo i informatika, i studijski programi medicine i stomatologije, dok su na Univerzitetu u Banjaluci popunjena mjesta samo na Mašinskom fakultetu, i to na smjerovima proizvodno mašinstvo i mehatronika te na Fakultetu bezbjednosnih nauka, koji je u prvom roku upisao svih 130 studenata, koliko im je dozvoljeno.

Kada je riječ o broju studenata, u problemu je i Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci, koji je dobio dozvolu za upis 155 studenata, a upisao 80, s tim da je, recimo, od planiranih 15 fiziku upisalo svega tri studenta, a ekologiju i zaštitu životne sredine od planiranih 15 nije upisao nijedan student. Geografiju je od planiranih 15 upisalo svega pet studenata, dok Smjer tehničko vaspitanje i informatika od planiranih 10 nije upisao nijedan student.

"Upisali smo više nego prošle godine. Što se tiče konkretno geografije, radili smo transformaciju opšteg smjera u GIS i turizam i očekujemo studente iduće godine. Trudimo se da pratimo potrebe tržišta i u planu je transformacija smjera biologija, ali u svakom slučaju potrebna je reorganizacija studijskih programa i kakva je situacija uopšte mi smo na PMF-u zadovoljni. Danas su veće mogućnosti, mladi sve više odlaze u inostranstvo na studiranje i mi moramo nešto preduzeti. Teško je na osnovu jedne godine govoriti o trendovima, ali reorganizacija treba", rekao je Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluc

Bulo krezava, imaju manje studenata jer se njih sve vise odlucuje da upise fakultete u Srbiji, cak i Muslimani iz RS-a, ovih 5% sto ih je ostalo, masovno upisuju fakultete u Srbiji, jer jednako dobiju stipednije kao i Srbi, najvise idu u Beograd i Novi Sad svi studenti. Ja upoznao Muslimanku (barem po imenu) iz Banja Luke na studiranju u Beogradu.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29653

Robbie MO je napisao/la:

Najpopularniji studij na Džemalu, otvoren prije par godina, je studij zdravstvene njege koji ove godine upisuje 80 brucoša.

Odgaja ljude koji nakon diplome direkt idu u Njemačku po posebnom ubrzanom kanalu, ne ulaze u onu kvotu Westbalkanregelung zakona jer su stručna radna snaga (Westbalkanregelung je za nestručnu, za ljude koji neće radit posao za koji imaju diplomu).

Prošle godine, uz online FIT, jedini 100% popunjen smjer. :yes

Ovi će svi imati zagarantirano radno mjesto u Njemačkoj i prije završetka studija. :smajl007

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29653

Medicinski fakutet u Tuzli.

Upis u prvu godinu integriranog prvog i drugog ciklusa studija

https://drive.google.com/drive/folders/ ... Whf9NkBre4

Samo 8 nemuslimana među prvih 100.
Upisano 157.

Osip · **Pridružen/a:** 25 kol 2021, 12:55 **Postovi:** 659

SarajkaDjevojka je napisao/la:

Legionnaire je napisao/la:

Da, i to je jako dobro. Zelena gamad pada kao pokošena.

Pa kad niste ubijali naoruzanu vojsku. Nego civile. Zene, djecu i starce. Postoji li devedesetih ijedna bitka da ste dobili je u HR, BiH Ili na Kosovu protiv naoruzane vojske?

Ne postoji umobolnici. Kolektivni. :zubati

Posto te zgrazava granatiranje i ubijanje civila si lijepo okacio ukrajinski nacisticki pozdrav u fusnotu.

Dosljednost - nema sta.

Lutorčina · **Pridružen/a:** 27 kol 2019, 02:53 **Postovi:** 4239

SarajkaDjevojka je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Najpopularniji studij na Džemalu, otvoren prije par godina, je studij zdravstvene njege koji ove godine upisuje 80 brucoša.

Odgaja ljude koji nakon diplome direkt idu u Njemačku po posebnom ubrzanom kanalu, ne ulaze u onu kvotu Westbalkanregelung zakona jer su stručna radna snaga (Westbalkanregelung je za nestručnu, za ljude koji neće radit posao za koji imaju diplomu).

Prošle godine, uz online FIT, jedini 100% popunjen smjer. :yes

Kazu vaši partneri Srbi da taj trend smanjenja studenata treba pozdraviti. Oni recimo od stoljeca sedmog imaju 9500 (stotine dvije preko, Ili ispod te cifre) rodjenih i po predvidjanjima i vašim i njihovima uskoro će preuzeti primat kao najmnogoljudniji narod.
Ovaj tekst iz nezavisnih su na temi o republici srpskoj komentirali:

Da se mladi ljudi odlučuju za privatne faxove i zanatlijska zanimanja. :sega

Pa sto to u bosnjakistanu ne bi bio slucaj?

Citat:

BANJALUKA - Nakon prvog upisnog roka na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci ostalo je slobodnih malo manje od 1.700 mjesta, a kao i prethodnih godina za fiziku, matematiku, poljoprivredne nauke, srpski jezik i književnost i još neke studijske programe interesovanje studenata praktično i ne postoji, zbog čega je neophodna revizija.

Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu niko nije upisao filozofiju, matematiku i fiziku, dok je srpski jezik od 35 planiranih studenata upisao svega jedan.

Studijski program geografija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu upisao je samo jedan student tako da je ostalo još 29 slobodnih mjesta, dok je na Poljoprivrednom fakultetu gdje je planiran upis 110 studenata mjesta ostalo za njih još 69.

Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu odobren je upis 1.693 studenta i ostalo je slobodnih 876 mjesta.

Slična je situacija i u Banjaluci, gdje je odobren upis 2.500 studenata, a u prvom upisnom roku upisano ih je 1.685, tako da je mjesta ostalo za još 815. Kao i na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, studenti nemaju interes za srpski jezik i književnost, gdje je od odobrenih 30 upisano svega sedam studenata. Fiziku je na Univerzitetu u Banjaluci od 15 odobrenih upisalo svega tri studenta, isto kao i filozofiju. Od ukupno 80 odobrenih, Poljoprivredni fakultet u Banjaluci upisalo je svega 15 studenata, s tim da je Smjer animalna proizvodnja upisalo svega četiri studenta, a agrarnu ekonomiju i ruralni razvoj svega jedan student.

"Prijemni su bili, završeni su i sad odmah neko rješenje nemamo, ali definitivno treba sjesti, analizirati i vidjeti šta se dešava. Potrebna je reorganizacija, i revizija treba i biće. Moramo sve analizirati, kompletno visoko obrazovanje kako javno, tako i privatno i tražiti rješenja. Pitanje je kompleksno i detaljno ga treba analizirati i tražiti rješenja: da li je to gašenje ili spajanje srodnih studijskih programa, ne možemo znati bez analize", rekla je Nedeljka Ivković, predsjednica Savjeta za visoko obrazovanje Republike Srpske.

Kada je riječ o Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, u prvom upisnom roku popunjena su mjesta samo na studijskim programima računarstvo i informatika, i studijski programi medicine i stomatologije, dok su na Univerzitetu u Banjaluci popunjena mjesta samo na Mašinskom fakultetu, i to na smjerovima proizvodno mašinstvo i mehatronika te na Fakultetu bezbjednosnih nauka, koji je u prvom roku upisao svih 130 studenata, koliko im je dozvoljeno.

Kada je riječ o broju studenata, u problemu je i Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci, koji je dobio dozvolu za upis 155 studenata, a upisao 80, s tim da je, recimo, od planiranih 15 fiziku upisalo svega tri studenta, a ekologiju i zaštitu životne sredine od planiranih 15 nije upisao nijedan student. Geografiju je od planiranih 15 upisalo svega pet studenata, dok Smjer tehničko vaspitanje i informatika od planiranih 10 nije upisao nijedan student.

"Upisali smo više nego prošle godine. Što se tiče konkretno geografije, radili smo transformaciju opšteg smjera u GIS i turizam i očekujemo studente iduće godine. Trudimo se da pratimo potrebe tržišta i u planu je transformacija smjera biologija, ali u svakom slučaju potrebna je reorganizacija studijskih programa i kakva je situacija uopšte mi smo na PMF-u zadovoljni. Danas su veće mogućnosti, mladi sve više odlaze u inostranstvo na studiranje i mi moramo nešto preduzeti. Teško je na osnovu jedne godine govoriti o trendovima, ali reorganizacija treba", rekao je Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluc

Je li ono ti petljaš sa studentarijom? Evo ti broj vaših studenata u Rajvosa.
Upisano 3400 studenata od planiranih 6000.
Svega 80 srbijanskih Sandži odlučilo da upiše faks u Sarajevu i 54 crnogorskih Sandži. U Novom Pazaru vas ima oko 120 000 dodaj još par opština ima vas tu oko 150 000 a svega 80 došlo u Sarajevo da studira.
Svega 20 upisanih na maternji jezik BHS kako vi zovete.
0 upisanih na sociologiji
0 upisanih na biologiji

KANTON SARAJEVO

Rektor Rifat Škrijelj za "Avaz" o prvom upisnom roku: Ima odsjeka na fakultetima na koje se nije prijavio nijedan studentMi zakon koji imamo sada na snazi u UNSA pravljen je kao da je Univerzitet institucija kazneno-popravnog doma, poručio je rektor

A. Ovčina

prije 2 sata

0

Prvi upisni rok studenata u novu akademsku godinu u Kantonu Sarajevo je završen. Kako je za portal „Avaza“ kazao rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj na prvom upisnom roku koji je završen prije nekoliko dana, na UNSA upisalo se nešto više od 3.400 studenata na svim nivoima.

- To je malo više od 50 posto odobrene kvote što je u evropskom i regionalnom okviru zadovoljavajuće, jer se otprilike upiše više od 60 posto u prvom roku. To je zadovoljavajuća brojka. Međutim, to je mnogo manje nego što smo nekada upisivali, jer naša kvota koju nam Vlada odobrava i koju je ove godine odobrila je više od 6.000 studenta na prvom ciklusu studija, a mi smo ostvarili rezultat da je pravo upisa postiglo oko 3.400 studenata. Ono što je u svemu ohrabrujuće jeste da je negdje oko 2.900 maturanata koji su završili u Sarajevu ove godine. Taj broj nisam siguran da je precizan, ali je svakako manje od 3.000, ali više od 2.000 – kazao je Škrijelj.

Studenti iz regije

Dodao je da je na UNSA upisano više od 1.800 iz Kantona Sarajevo, a 900 maturanata se nije pojavilo na upisu na univerzitet, a moguće je da se pojedini nisu ni opredjelili da se dalje školuju na univerzitetima. Naglasio je da razliku od 2.400 su upisali iz drugih kantona u BiH i iz inostranstva, uključujući prvenstveno zemlje iz regije.

- Na upisu zemalja iz regije prijavilo nam se oko 80 studenata iz Srbije, 54 iz Crne Gore, 24 iz Hrvatske, dva studenta iz Sjeverne Makedonije i ima 9 studenata iz evropskih zemalja. Nisam zadovoljan brojem studenata koji su se prijavili ove godine, ali očekujem da će u drugom upisnom roku biti još studenata tako da mislim da će UNSA postići prosjek koji smo imali protekle 3-4 godine, a to je da smo upisali između 3.800 i 4.600, što je otprilike od odobrenog nivoa odnosno odobrene kvote između 65 i 66 procenata. S obzirom da imamo pad u regiji i na drugim univerzitetima, pa i u BiH mogu reći da smo relativno zadovoljni – kazao je on.

Studijski programi

- Ono što nije dobro jeste da imamo studijskih programa na kojima se nije prijavio niti jedan student. Takav je slučaj i sa studijima perzijskog jezika na Filozofskom fakultetu, ruskog jezika. Nije se niko prijavio za sociologiju, etnologiju na Filozofskom fakultetu. Vrlo mali broj se prijavio za program bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, negdje ukupno oko 20-tak studenata. Nijedan student se nije prijavio na nastavnički smjer na biologiji na Prirodno-matematičkom fakultetu tako da se pojavljuju određeni zabrinjavajući procesi kad su u pitanju školovanje nekih profesija UNSA i morat ćemo kao Univerzitet i Kanton, naš osnivač da poduzmemo određene stimulativne mjere kako bismo neke studijske programe koji su važni, a niko se ne prijavljuje, održali radi potreba društva i radi Univerziteta kao institucije koja kao neka zanimanja treba školovati određeni broj kandidata – kazao je.

Naglasio je da je sada u toku druga faza upisa.

- Drugi upisni konkursni rok bit će od 29. avgusta do 9. septembra, a onda će nakon 9. septembra na onim fakultetima na kojima imaju prijemni ispiti, biti ispiti na drugom upisnom roku, bodovanje studenata, pravljene rang lista tako da do kraja septembra sve to trebamo završiti i od onda od 1. oktobra počinje nova akademska godina – kazao je Škrijelj.

Prijenos ECTS bodova

Prije par dana utvrđen je Prijedlog zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, a na pitanje kakav je njegov stav o tome, kazao je da je vrlo pozitivan.

- Obradovan sam kao rektor Univerziteta. Očekujem bolji zakon od zakona koji imamo na snazi. Ovaj zakon koji je sada otišao u skupštinsku proceduru u vidu Prijedloga, bio bih jako sretan ukoliko zastupnici u Skupštini KS prije godišnjih odmora donesu zakon kako bismo ostatak godine kao Univerzitet proveli u usklađivanju podzakonskih akata, pristupili izmjenama Statuta, serije pravilnika tako da bismo u idućoj akademskoj godini 2023/2024. kao Univerzitet startali sa novim zakonom o visokom obrazovanju, jer se ovaj koji se sada donosi ne može retroaktivno primjenjivati.

Da bi se njegova primjena uspostavila moraju se donijeti podzakonski akti, tako da je jako važno da se on izmjeni sada da ne uđemo u predizbornu kampanju kada se ozbiljne stvari odgađaju i znamo već kako se to događa, a ono što je sadržaj tog Zakona daleko je bolje za akademsku zajednicu u pogledu varaćanja otetih djelova autonomije i akademskih sloboda, u pogledu racionalizacije kaznenog poglavlja zakona, jer mi zakon koji imamo sada na snazi u UNSA pravljen je kao da je Univerzitet institucija kazneno-popravnog doma u kojoj se samo izriču kaznene mjere i to drakonske visoke kazne, koje nijedan univerzitet, pa ni UNSA ne može da izdrži, a to je nešto nije bilo normalno – rekao je rektor UNSA.

Bolji zakonski okvir

Dodao je da je to bio zakon kada inspekcija dođe uvijek imala razlog da piše kazne, ali je bio takav, tako da zakon koji je sada još bolje uređuje neke oblasti na univerzitetu, a ono što je najvažnije jeste da je ovo prvi Zakon koji će se odnositi na integrisani i reformisani Univerzitet.

- Mi smo od prvog jula 21. godine integrisani Univerzitet sa statusom jednog pravnog lica na kojem su organizacione jedinice bez statusa pravnog lica. Ovo je prvi put da se zvaničnouokviri činjenično integrisano stanje koji je na trezoru i pravno, finansijski i akademski uredi kao jedan integrisani, moderni Univerzitet sa ozbiljnim reformskim procesima unutar sebe i mislim da ovaj Zakon daje tu mogućnost da je ovo jedan bolji okvir zakonski koji će i drugim univerzitetima i UNSA biti daleko bolji okvir nego je zakon iz 2017. godine – zaključio je Škrijelj.

https://avaz.ba/kantoni/sarajevo/758347 ... an-student

Robbie MO

Lutorčina je napisao/la:

Prvi upisni rok studenata u novu akademsku godinu u Kantonu Sarajevo je završen. Kako je za portal „Avaza“ kazao rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj na prvom upisnom roku koji je završen prije nekoliko dana, na UNSA upisalo se nešto više od 3.400 studenata na svim nivoima.

Prošle godine 3600 na prvom roku.

https://ba.n1info.com/obrazovanje/husre ... studenata/

Crnivuk · **Pridružen/a:** 25 vel 2022, 19:03 **Postovi:** 6716

Lutorčina je napisao/la:

Je li ono ti petljaš sa studentarijom? Evo ti broj vaših studenata u Rajvosa.
Upisano 3400 studenata od planiranih 6000.
Svega 80 srbijanskih Sandži odlučilo da upiše faks u Sarajevu i 54 crnogorskih Sandži. U Novom Pazaru vas ima oko 120 000 dodaj još par opština ima vas tu oko 150 000 a svega 80 došlo u Sarajevo da studira.
Svega 20 upisanih na maternji jezik BHS kako vi zovete.
0 upisanih na sociologiji
0 upisanih na biologiji

Koja bruka i propast raspalog Smogojevo, ja licno u krugu poznanika i kroz drustvene mreze znam oko 20 sandzosa na studiranju sto u BG, sto u NS. To je cetvritina ovoga sto oni upisu, a to su samo ovi za koje ja znam, a sa ovim sto ne znam to je verovatno nebrojano puta vise. Ocigledno vise ni ostali Muslimani ne gravitiraju ka usranom Sarajevu, nego ili u dijasporu od starta ili u Beograd ili Novi Sad, i ovaj deo izmedju koji je najrazvnijeniji deo Srbije, gde ja zivim, Indjija i Srem uopsteno.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24068

Napravio sam danas dvije karte, koje su već zastarjele.
Bave se usporedbom podataka iz 1991. s podacima fejk popisa iz 2013.

Obuhvaćaju samo fBiH.
Prva se odnosi na nas;
slika

Prva točka je znatni rast.
To je više od 1/3 u populaciji i više od 5% u stanovništvu općine.
To su pustoši DGGa (rast manji od tisuću ljudi po općini), Stolac, Čapljina i Ravno (rast za par tisuća).

Druga točka je blagi rast.
To je rast za manje od 1/3 populacije.

Treća točka je stagnacija.
Pad populacije, ali porast (ili stagnacija udjela u općini).
Stagnacija udjela se odnosi na Uskoplje gdje smo pali par posto u udjelu, ali nije znatna brojka.
Porast udjela je obično radi iseljavanja Srba, eventualno radi asimilacije ostalih.
Tu su i Dobretići gdje je populacija smanjena za više od trećine, ali je ostalo skoro 100% hrvatska općina (postotak se i povećao nešto sitno).

Četvrta točka je oštri pad.
Riječ je o mjestima gdje je populacija pala više od 2/3 (po popisu, u realnosti i više), dobrim djelom je uništena.
Djelove toga su napravili Srbi; Gradačac, Ključ, Sanski Most, Dnovakuf, možda i Ilijaš i Vogošća (iako su tu vjerojatniji muslimani).
Ali većinu su napravili muslimani.
Konjic, Kakanj, Vareš, Visoko, Breza, Zavidovići...
Breza, Ključ i Dnovakuf su imali manje od tisuću Hrvata (851, 323 i 682) i tamo su Hrvati većinom nestali (314, 30, 58).
U Gradačcu, Sanskom Mostu, Ilijašu, Vogošći, Konjicu, Kaknju, Varešu, Visokom, Zavidovićima (2834, 3227, 1736, 1071, 11513, 16556, 9016, 3429) je riječ o padu više od tisuća ljudi (918, 722, 382, 321, 1553, 2973, 2820, 576, 1204).
Danas su ti brojevi još manji, tamo su se događali i najžešći napadi na povratnike.
Hrvatsko-bošnjačkog sukoba je ovdje bilo samo u Konjicu, Varešu-Kaknju i okolici.
Krajem rata je postojao HVO u Gradačcu, te u manjim džepovima u Konjicu i Varešu.
Riječ je o područjima dosta pogođenim ratom, gdje je HVO vojnički poražen.

Peta točka je značajan pad.
Riječ je o mjestima gdje je hrvatska populacija pala više od 1/3 (isto samo po popisu, u realnosti i više).
Samo u Olovu, Hadžićima i Banovićima je populacija imala manje od 1000 ljudi 91. (642, 746, 550).
Ovdje je riječ o područjima gdje je postojao HVO, Maglaj, Jablanica, Fojnica, Travnik, Bugojno, Zenica, Bihać, a i Sarajevo.
Gdje je do sukoba došlo u nekim mjestima, u Bihaću, Sarajevu, Tešnju nije došlo do sukoba, a u Olovu, Živnicama i Banovićima nije ni bilo HVOa.
U Fojnici, Jablanici, Travniku i Maglaju bi pad bio veći da nije bilo HVOa.
U Zenici i Bugojnu je bilo nešto i povratka nakon rata, ali sada komotno mogu ići u prethodnu kategoriju, puno većeg pada.
U Olovu, Bihaću, Živnicama, Banovićima i Tešnju nije ni bilo sukoba Hrvata s muslimanima.
U Živnicama i Banovićima nije bilo ni jačeg rata sa Srbima.
Danas se ta kategorija vjerojatno može poistovjetiti s prethodnom, osim u ovim mjestima gdje je opstao HVO na kraju rata (Fojnica, Jablanica, Travnik i Maglaj), možda i Bihać.

Šesta točka je slabi pad.
Riječ je o mjestima gdje je hrvatska populacija pala ispod 1/3 i manje od 5% u općini.
Riječ je o naseljima oko Tuzle i Kladuši.
Jedino u Kladuši je populacija bila ispod 1000 ljudi 91.
U tim mjestima nije bilo hrvatsko-bošnjačkog rata, a oko Tuzle nisu bili ni znatniji sukobi sa Srbima.
Ako će ikad biti novog popisa, bit će zanimljivo vidjeti njegove rezultate.

Sedma točka je bez znatne prisutnosti.
Granice su stavljene na 200 Hrvata u 1991. i 350 u 2013. radi Cazina, koji je imao neki rast.
Razmišljao sam staviti granicu na 1000, ali onda se ne bi vidio nestanak Hrvata u Dnovakufu (nestalo 500ak ljudi), a i DGG ne bi bili u poziciji plusa onda.

To je za nas.
Vidljivi su trendovi, gdje je bio HVO, Hrvati su opstali.
Gdje HVOa nije bilo, bez obzira na sukobe, Hrvati su nestali.
U rubna područja ili djelom pod HVO kontrolama (Travnik, Bugojno, pa i Zenica...) su vidljivi barem pokušaji povratka.
Vidljive su i njihove sabotaže u daljnim područjima (Kakanj, Konjic...) gdje nakon rata nije bilo značajnije prisutnosti HVOa (u Konjicu je bilo par sela, no svejedno).

Dakle, u ratu smo opstali i prosperirali u Hercegovini i JZ Bosni, te Vitezu.
Stagnirali u ostacima Posavine i Srednje Bosne.
A drugdje su nas čistili.

Sljedeća karta prikazuje isto za Muslimane.
slika

Izmjenjena je jedino 6. kategorija, nije klasificiran pad u postotku u općini.
Jer su u Stocu i Kladuši pali za preko 10%, u Livnu, TGu, Vitezu, Kiseljaku i Kreševu ispod 5%.
Mogao sam taj postotak maknuti i za Hrvate, Uskoplje i ovako ulazi u tu kategoriju.

Što je zanimljivo za njih?

Značajnije su rasli samo oko Sarajeva i u Sanskom Mostu.

Blago su rasli u Tuzlanskom bazenu, ostatku Sarajeva, potezu Bihać-Cazin-Bužim (gdje nije bilo jačeg rata s Babinima), te nižim djelovima srednje Bosne, gdje su bili prisutni Hrvati.
Vidljiva je kolonizacija u Bugojnu (genocid u ratu), Novom Travniku i Busovači poslije rata, a u Travniku je vjerojatno kombinaciaj genocida u ratu i korištenja hrvatskih investicija nakon rata. Travnik je trebao biti "sjeverni Mostar", općina dva ravnopravna naroda.
Za Brezu i Visoko vrijedi blizina Sarajeva.
Za Žepče su tu opet hrvatske investicije, a Tešanj i Doboj jug blizina hrvatske Usore.
Zenica i Kakanj su vjerojatno posljedica genocida u ratu, "oslobađanja" prostora.
Tu su i mahalice u Odžaku i Orašju, gdje su vidljive isto hr. investicije.
Točno se vide obziri onoga što im je bitno za državu.

Stagnacija im je u Hercegovini i Podrinju, tu su odustali.
Kao i Vrbasu (Bugojno je iznimka radi rata). Zanimljiv je primjer Jajca tu, gdje je veliki pad prvenstveno radi rata sa Srbima.
Tu su i "fojnička pusta brda"...
Zanimljiv je i istok USKa, "Prekounje" koje im isto nije pretjerano zanimljivo (osim Sanskog Mosta), no gdje su nestali Srbi.
Kao i brdski dio ZDKa, okolica Ozrena kojeg su preuzeli od Srba i Vareša od nas.

"Veliki pad" im je samo na Kupresu, ali tamo su i prije rata bili ispod tisuću stanovnika.

Značajan pad im je u Ljubuškom, Čapljini, Rami, Glamoču i Usori.
U Usori ih je tu ionako bilo ispod tisuću.

Malen pad im je u Kladuši (Babini) i Stocu, nešto iznad 10% te Vitezu, Kiseljaku-Kreševu, Livnu i TG, ispod 5%.

Nije ih zančajnije bilo u ZHŽu bez Ljubuškog, DGu, Neumu, Ravnom i Dobretićima.
Ni sada, a ni prije rata.

Danas su karte vjerojatno bliže ovom stanju;
slika

Iseljavanje svugdje osim u zapadnoj i jugozapadnoj Hercegovini, te u Sarajevu (ovdje radi priljeva Muslimana iz drugih krajeva fBiH).

Betandwin · **Pridružen/a:** 17 svi 2009, 22:48 **Postovi:** 1391

Ja bi samo da te ispravim, postojao je hvo Olova,istina muljali oruzje i humanitarnu i razgulili čim se zakuhalo put Kiseljaka, predsjednik je do skora bio komandir policije u Čapljini ,a hvo živinice , prva postrojba koja se sukobila sa jna , poslije satnija u sklopu hvo Tuzla

Lutorčina · **Pridružen/a:** 27 kol 2019, 02:53 **Postovi:** 4239

Crnivuk je napisao/la:

Lutorčina je napisao/la:

Je li ono ti petljaš sa studentarijom? Evo ti broj vaših studenata u Rajvosa.
Upisano 3400 studenata od planiranih 6000.
Svega 80 srbijanskih Sandži odlučilo da upiše faks u Sarajevu i 54 crnogorskih Sandži. U Novom Pazaru vas ima oko 120 000 dodaj još par opština ima vas tu oko 150 000 a svega 80 došlo u Sarajevo da studira.
Svega 20 upisanih na maternji jezik BHS kako vi zovete.
0 upisanih na sociologiji
0 upisanih na biologiji

Koja bruka i propast raspalog Smogojevo, ja licno u krugu poznanika i kroz drustvene mreze znam oko 20 sandzosa na studiranju sto u BG, sto u NS. To je cetvritina ovoga sto oni upisu, a to su samo ovi za koje ja znam, a sa ovim sto ne znam to je verovatno nebrojano puta vise. Ocigledno vise ni ostali Muslimani ne gravitiraju ka usranom Sarajevu, nego ili u dijasporu od starta ili u Beograd ili Novi Sad, i ovaj deo izmedju koji je najrazvnijeniji deo Srbije, gde ja zivim, Indjija i Srem uopsteno.

Svega 9 studenata iz evropskih zemalja upisalo neki od fakulteta na UNSA ?! Pa toliko je stranih studenata na medicini u Foči. Stalno se nešto porede sa nama i eto ispunila im se želja da doguraju nivo Foče :laugh

.

Dr. Van Nostrand · **Pridružen/a:** 22 svi 2020, 12:40 **Postovi:** 4826

Ceha je napisao/la:

u Olovu, Živnicama i Banovićima nije ni bilo HVOa.

U Živinicama i Banovićima je postojao HVO, bili su dio HVO Tuzla (115. brigada). U Olovu je isto postojao HVO (malobrojni, nije tamo bilo puno vojno sposobnih Hrvata), mislim da su pripadali pod HVO Vareš.

Inače jako zanimljiva analiza.

sev · **Pridružen/a:** 21 tra 2022, 07:46 **Postovi:** 2265

Lutorčina je napisao/la:

Crnivuk je napisao/la:

Koja bruka i propast raspalog Smogojevo, ja licno u krugu poznanika i kroz drustvene mreze znam oko 20 sandzosa na studiranju sto u BG, sto u NS. To je cetvritina ovoga sto oni upisu, a to su samo ovi za koje ja znam, a sa ovim sto ne znam to je verovatno nebrojano puta vise. Ocigledno vise ni ostali Muslimani ne gravitiraju ka usranom Sarajevu, nego ili u dijasporu od starta ili u Beograd ili Novi Sad, i ovaj deo izmedju koji je najrazvnijeniji deo Srbije, gde ja zivim, Indjija i Srem uopsteno.

Svega 9 studenata iz evropskih zemalja upisalo neki od fakulteta na UNSA ?! Pa toliko je stranih studenata na medicini u Foči. Stalno se nešto porede sa nama i eto ispunila im se želja da doguraju nivo Foče :laugh

.

Evropske zemlje: Kosovo* i Albanija

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24068

Dr. Van Nostrand je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

u Olovu, Živnicama i Banovićima nije ni bilo HVOa.

U Živinicama i Banovićima je postojao HVO, bili su dio HVO Tuzla (115. brigada). U Olovu je isto postojao HVO (malobrojni, nije tamo bilo puno vojno sposobnih Hrvata), mislim da su pripadali pod HVO Vareš.

Inače jako zanimljiva analiza.

Tnx

To su onda ova rubna sela.
Stojčići i Magulica (223 i 270, palo na 139 i 42), tu je bila većina Hrvata Olova, to su bila hrvatska sela.
U samom Olovu je bilo 94 Hrvata, to je kasnije palo na 24, to je mali postotak stanovništva u gradu, ispod 5%.
Bilo je još nešto malo Hrvata u Kamenskom (25, što je palo na 6) i Rijeci (16 na 14) no to je ispod 5% populacije sela.
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10715

U Banovićima, nije bilo hrvatskih sela, Hrvati su živjeli većinom u Oskovu (41, pa na 25, manje od 10%) i gradiću (495 na 255);
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10014

U Živinicama je bilo selo s relativnom hr većinom, Spreča (s 253 Hrvata palo na 198, dok se muslimanska populacija zduplala i tako je izgubljena hr. većina).
Ostatak je bio u Živinicama Donjim (s 950 na 240, s 30ak na 10ak posto), Gornjim (s 503 na 306, postotak pao za par posto, 10ak posto bio i ostao), Gradu (s 1552 na 1334, postotak bio preko 10ak posto, pa se prepolovio), Donjim Dubravama (s 432 na 194, s 20ak na 10ak posto), Višći Donjoj (s 189 na 120 ljudi, s 20ak na 10ak posto).
http://www.statistika.ba/?show=12&id=11215

Nestali ljudi, muslimanima smetala kriva nacija i vjera.

mijat_tomic · **Pridružen/a:** 12 svi 2021, 00:52 **Postovi:** 1812

mirusvijetu je napisao/la:

mijat_tomic je napisao/la:

Mostar je najbolji primjer kako treba urediti fbih a onda i bih. Ako se vec necemo cijepat jel. Jos da vama muslimanima dodje iz guzice u glavu i da manje idete u dzamiju. Naravno jedini razlog je to sto u mostaru glavnu rijec vode hrvati i muslimane drze na lancu da ne polude. Da nama prepustite financije i ostalo gdje treba mozak, a vi se vratite u rudnike tkz fbih bi procvjetala

Brčko je primjer koji pokazuje da građanski princip itekako može biti uspješan i da mantra o tome da su ''entiteti'' nešto bez čega se ne može i ne stoji.

Tek sam danas saznao npr. da je u Brčkom proglašen Dan žalosti za 11. jula, pozitivan primjer kako se i na makro planu BiH dosta toga može uraditi.

Niko nema problem s tim da se to proglasi danom zalosti. Nas hrvate boli kita za to, a srbi ne negiraju da su tamo pobijeni mladi armijasi i da je pocinjen ratni zlocin, to i Dodik tvrdi. Ali na tome gradit poene i morit s izmisljenim genocidom lad su maloljetna djeca i zene pustene, srbe nazivat genocidnim to nece ic. To mantre o gradjanskoj drzavi prodajite nekom drugom, mogli ste sa srbima u gradjanskoj drzavi ostat, sto niste? Mi nismo htjeli gradjanski drzavu ne zelimo ni danas. Mostar je primjer kako treba uredit BiH, da nitko se ne osjeca ugrozenim i nadglasanim, balans etnickog i gradjanskog

sev · **Pridružen/a:** 21 tra 2022, 07:46 **Postovi:** 2265

A po čemu je toliko uspešan taj Brčko u odnosu na entitete? Kolike su plate tamo?

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24068

sev je napisao/la:

A po čemu je toliko uspešan taj Brčko u odnosu na entitete? Kolike su plate tamo?

Brčko je bescarinska zona koja ne plaća poreze državi, koliko sam shvatio.
Tako nešto se može proširiti na koje okolno selo/općinu, ali ne može baš na cijelu državu.

Graničar Jozo

Ceha, super karte i deskriptivna analiza.

Zapravo, postojanje HVO je u biti slika i prikaz mogućnosti organizacije i brige Hrvata za vlastitu zajednicu.

Opstali smo gdje se možemo brinuti sami o sebi.

dudu

U Tomislavgradu će uz jezero u Dobrićima niknuti cijelo njemačko naselje, gradit će se 90 kuća za Nijemce koji žele doseliti u TG, kao posljedica dolaska prve dvije obitelji. Uz to je jedan Nijemac kupio prvu nekretninu baš u gradu. Za par godina bit će tu minimalno parsto ljudi.

Jiv

Dok ih neki novi Tito ne izgenocidiše.

Tako su se i po Slavoniji naseljavali.

VUKsaJUGA · **Pridružen/a:** 16 ožu 2010, 22:38 **Postovi:** 4415

dudu je napisao/la:

U Tomislavgradu će uz jezero u Dobrićima niknuti cijelo njemačko naselje, gradit će se 90 kuća za Nijemce koji žele doseliti u TG, kao posljedica dolaska prve dvije obitelji. Uz to je jedan Nijemac kupio prvu nekretninu baš u gradu. Za par godina bit će tu minimalno parsto ljudi.

Sjetio se njemac kako osvojit teritoriju bez metka.
Raselio domace ljude i sad naseljava svoje u prazan prostor.
Moze da kaze ko sta oce ali ne odustaju od soje zelje da pokore cjelu evropu.

HercegBosna.org

1995.-2024. Demografska Santa Barbara

Online