Sve skupa, kao što sam napisao, nema posebno potrošnja po domaćinstvima, ovo je cjelokupno sa mreže.

Ne bih rekao da Aluminij bitnije utječe, pogotovo sada kada se tek polako diže, štoviše, mislim da industrijska postrojenja na području EP BiH povuku puno više struje od onih na HZ HB području, od željezare u Zenici, termoelektrana koje također puno struje troše u svojem radu, rudnika, raznih manjih tvornica...



Pa i na prostoru EP BiH ima dosta Hrvata i Srba, to se manje više iznivelira, odnosno zanemarivo je.

Jasno je ko dan da po svim relevantnim pokazateljima Muslimana i Ostalih jedva ima 50%, a s druge strane su Hrvati i Srbi preostalih 50%. Sve ovo je uz odstupanje +/- 1-2%, dakle irelevantno.
Takodjer je jasno da komplet BiH ima 2,5-2,6 M. A još jasniji su trendovi iseljavanja.

To je i meni palo na pamet, ali stvarno nemam sad vremena kopati po srpskim, slovenskim, crnogorskim, kosovskim, mađarskim... izvještajima.

Ako se nekom da bilo bi odlično, vjerojatno ja neću moć izdržat pa ću za par mjeseci probat nać i za ostale zemlje

Nije mi dalo mira ovo s domaćinstvima pa sam pokušao nekako naći po elektroprivredama.

Sve se može kad se hoće

Dakle, u ovom izvještaju regulatorne komisije postoji samo ukupni podatak potrošnje od domaćinstava za cijelu BiH, on za 2020. iznosi 4.794,83 GWh

Onda sam otišao u izvještaj EP BiH za 2020. godinu (još nemaju za 2021.) i voilà

- potrošnja domaćinstava EP BiH 2020.: 2.189,5 GWh odnosno 45.66% od ukupne potrošnje domaćinstava za 2020.

Interesantno, postotak je puno bliži onom postotku od ukupne potrošnje po mreži koji iznosi 44.68% nego po domaćinstvima koji iznosi 49.57%. Po meni, razlog tomu može biti ono što je već spomenuto puno neodjavljenih brojila, i drugo, to što su Muslimani najviše, da se tako izrazim, tibrizirani. Blokovi u Sarajevu, Tuzli, Zenici... logično da jedan stančić od 30 kvadrata ne može potrošiti isto kao i obiteljska kuća od 300 kvadrata, a broje se kao jedno domaćinstvo i taj stan i ta kuća, od tuda taj nesrazmjer između udjela EP BiH u domaćinstvima i udjela EP BiH u potrošnji domaćinstava.

Također ovo isto znači da je ukupna potrošnja manje -više iznivelirana, odnosno odgovara udjelu samo domaćinstava +/- 1%

BiH ima više stanovnika.
Ako sa rođenima u inozemstvu ima preko 26 tisuća rođenih godišnje, onda ima između 2,7-2,8 milijuna, a možda i između 2,8-2,9 milijuna.

Ako Hrvatska sa cca 3,9 M populacijom ima 36-37.000 rodjenih (9-9,5 promila)
Uzmeš istu stopu nataliteta i isprojiciras sa populacijom od npr 2,6 M dobit ćeš cca 25000 rodjenih sto je realna brojka (s oduzetom dijasporom). Ne vidim način da BiH ima blizu 2,8-2,9 M. 2,7 M je gornja granica iako ja mislim da je debelo bliže 2,5 M.

Super, očekivao sam da bi potrošnja mogla tako izgledati.

U vezi Erdutskog sporazuma, molim nastavite na topic22299.html

170 000 otislo 2021.

Koliko Bosnji od tog broja?

Konačno izašao render stambenog kompleksa na mjestu Žitoprometovih silosa.



Miami stil. Predivan pogled.

Mostarski blizanci.

Imat će više katova od zvjezdara i puno veću kvadraturu. Mjesta za oko 1000 stanovnika. Veliki parter i park u sredini.

"Mostar na vodi".

Izašli podaci za 6. mjesec fzs.

Hrvati +15, ZHŽ ima prirodni priraštaj jedini u Federaciji (ZDK na pozitivnoj nuli).

Muslimani -30.

i meni pade na pamet.

U ZHŽ rođeno 80, u USK 110.

Na popisu USK četiri puta više stanovnika od ZHŽ. Popisalo ih se 300 hiljada. Natalitet im je valjda 3.5 promila.

U Tuzlanskom kantonu tek 2.5 puta više rođenih nego u ZHŽ, popisalo ih se pola meleona.

strašan broj rođenih u ZHŽu, vjerojatno je malo izniveliran broj rođenih od lani.

više rođenih u ZHŽu nego Hrvata u HNŽu.

pogledaj svoj potpis, ovaj mjesec je samo udio ZHŽa (bez Čitluka) 6,3%.

Da, ZHŽ sa Čitlukom vjerojatno ovaj mjesec 8% rođenih u Federaciji !!!

A startali sa 3.9% godine 2005, kao što se vidi u mom potpisu.

Da jeza **** niz leđa prođe.

I to bez rođenih u Hrvatskoj.

S rođenima u RH ide ZHŽ ka prema 100, odnosno izjednačen ovaj mjesec sa USK u kojem se napopisalo 300 000 Slovenaca.

USK se približio po vitalnom indexu HBŽ-u, koji je pun srpskih staraca povratnika.

Poslije Dejtona, to je bio najvitalniji muslimanski kanton, a prije rata to je bilo Podrinje.

Nema niti jedan narod u Europi da su mu ne jedna, nego dvije najvitalnije regije pretvorene u pustinju.

USK 100 rođenih za ljetni mjesec, a tamo iza Dejtona kanton prijavljivao 4000 ili 5000 rođenih u godini dana.

Jack se tada svađao treba li prvo na Sutorinu ili na Bar.



Ah, ta lijepa vremena nade, optimizma, iščekivanja napretka za napaćeni bošnjački narod koji je toliko pretrpio...

Više bi ih izludilo da ne iseljavaju pa da se moraju boriti sa konstitutivnim narodima. Ovako imaju izgovor da kapituliraju i napokon odmore napaćene i stresne duše.

Primjetite da ovdje još ima hrpu mjesta jer se lijevo nalazi još derutnih zgrada Žitoprometa, može komotno još jedan neboder.

A i tih par kuća lijevo se mogu kupiti po duploj cijeni, srušiti i napraviti još nešto.

U svakom slučaju, ova dva nebodera na slici će imati predivni pogled na Neretvu i propali Univerzitet.

Istina.

Iseljavanje u bolju državu je nekako najmanje ponižavajuća vrsta poraza.