Jako zanimljiv video o Crkvicama, kvartu koji se nazivao i Mala Dalmacija jer je prije velike izgradnje solitera većinom bio naseljen Hrvatima iz Dalmacije.

1/4 mene je odavde.

Je li narator Hrvat ili Bošnjak?

Zašto stalno guta -i, npr. komentar'ma, samostaln'ma, Zen'ca itd., a onda kaže Zeniičanima s dugim prvim -i? Zar ne bi trebalo Zen'čanima?

Sa onakvim akcentom ne može biti Hrvat pa da se i Anto zove.

Hajd da je to neki običan čovjek ali ipak je to službeni narator.

Vrana se uopće ne sjećam. Količina u Zg me baš iznenadila.

Golubovi, vrapci i štiglići...

Jako zanimljiv video o Crkvicama, kvartu koji se nazivao i Mala Dalmacija jer je prije velike izgradnje solitera većinom bio naseljen Hrvatima iz Dalmacije.

1/4 mene je odavde.

Tomo je držao do rata Pizzeriju u centru Zenice. Bio je faca. I onda ostao bez svega.

https://m.vecernji.hr/showbiz/nekada-sa ... ne-1631188

Nažalost, i ja sam doživio tragediju kao i mnogi drugi. Sve je stalo, nisam ni očekivao ni bio spreman za rat. Imao sam 29 radnika i sve izgubio. Stjecajem okolnosti došao sam u Zagreb i tu ostao, a sva mi obitelj i danas živi u Nizozemskoj. Tamo mi je i tata sahranjen, sestra, braća i mama su još tamo. Meni se nije dalo učiti jezik, ostao sam tu i intenzivno se počeo družiti s Tarikom Filipovićem.

Došao sam iz malog grada u Zagreb i trebalo se snaći.

Također i nemam identitet. Ja sam to što jesam, Bosanac koji voli svoju rodnu Zenicu i rodnu državu Bosnu i Hercegovinu. Volim i Hrvatsku, ali nikom ne pripadam. Dođem u Zenicu, govore mi da sam iz Hrvatske, u Zagrebu živim 30 godina i opet mi govore da sam doseljenik. Često osjećam negativnu vibru, a ni nemam pomoć.

Želim da se kći i sin ponose sa mnom. (Kći Martina je krenula vašim stopama.)

Već 20 godina nisam u braku. Zavidim svakom tko je u braku jer obiteljski život je najveći uspjeh svakog čovjeka.

Ćiro Blažević mi je idol, čovjek nema dlake na jeziku, evo sad je bolestan, a opet će se naći netko tko će govoriti protiv njega.

Zenički prevrtač

Povijest

Grupa zaljubljenika i stručnjaka za uzgoj golubova iz Zenice, krajem osamdesetih godina stvorila je novu pasminu goluba. Vrlo atraktivnog izgleda, s naglašenim letom i prevrtanjem u zraku. Zenički prevrtač se od 1996. godine, uz njegov radni standard, počeo pojavljivati na izložbama širom Bosne i Hercegovine.

A 2002. godine na 17. međunarodnoj izložbi sitnih životinja u Zenici, priznat je standard ovog goluba.

Zenički prevrtač je nastao križanjem orijentalnog, zagrebačkog, sarajevskog i bačkog prevrtača, te lokalnog goluba.

S obzirom da ima dosta ličnosti sa orijentalnim prevrtačem i prevrtanje u zraku mu je prilično slično ovoj vrsti goluba. Specifičnost zeničkog prevrtača je u tome što se prilikom postizanja velikih visina i kod povratka prevrće.

Golub se prevrće na leđa praveći veliki broj premeta koje završava sjedanjem na rep i poslije toga ponovo se vraća svome jatu u letu.

- - -


Stariji zenički golubari su, pored svih ostalih, odškolovani na dvije pasmine golubova koje su u zeničkom golubarstvu zauzimale veliki prostor, a to su pertlovi i zagrebački prevrtači kako smo ih nekad nazivali „puclerima“.

Iz ovoga i proizlazi kako u Zenici uvijek možete nabaviti Pertle kojih se nećete postiditi ni u pola Pešte, a što se tiče Zagrebačkog bio je golub na kojem se proučavalo sve ono što je vrijedno u golubarstvu.

Treba spomenuti da je u jednom razdoblju u Zenici bilo kvalitetnijih primjeraka zagrebačkih prevrtača nego u Zagrebu, pa su kolege iz Zagreba to javno priznali u jednom od brojeva ZOO časopisa iz osamdesetih godina.

I danas je zagrebački prevrtač u Zenici omiljen golub, ali nema više tako brojne i kvalitetne ekipe uzgajivača kao nekad.

Iz raznoraznih razloga smo se odlučili stvoriti o goluba koji će odgovarati našim zahtjevima i našem mentalitetu.

Naše golubarsko uvjerenje se ne uklapa u razmišljanja nekih naših kolega golubara iz ravničarskih predjela.

Oni smatraju kako bismo mi s obzirom na brda i planine koje nas okružuju trebali držati golubove koji su namijenjeni za volijere (ukrasne), a mi nasuprot tome volimo golubove koji vole poletjeti, i to visoko, a uz to mnogi od nas vole da se i dobro prevrću u zraku.

Ideja o zeničkom prevrtaču se nametnula onda kada smo osjetili da zagrebački prevrtač ne ispunjava ono što mi od njega očekujemo, a to je sportski dio, visok let i prevrtanje.

Kako god se razgovor razvijao opet se svodilo na zagrebačkog prevrtača kojem bi ove nedostatke trebalo popraviti, ali to nije bio naš posao već onih koji su polagali pravo na njegovo autorstvo.

Da ne duljim, odlučili smo stvoriti goluba osobina zagrebačkog prevrtača iz pedesetih i šesdesetih godina kada smo ga zapamtili kao goluba koji je visoko letio, dobro prevrtao, imao dobru moć orijentacije i kada je sam hranio svoje mlade.

Odlučili smo da taj golub neće imati kapu što će ga razlikovati od zagrebačkog prevrtača.

Ali ne treba tajiti da sve ostalo na našem golubu treba podsjećati na zagrebačkog prevrtača iz navedenog vremena.

Kad sam napisao da smo se školovali na zagrebačkim golubovima, to znači da je to bila vrlo skupa škola i morali smo vrlo brzo učiti jer nas je to koštalo puno novca i vremena koje smo ostavili u Zagrebu.

Ovo moram spomenuti, u jednom trenutku kad se shvatilo da u Zenici postoji izuzetna kvaliteta, Tevina će meni, vi ste jedini i to u kratkom vremenu shvatili stvar oko ovog našeg goluba.

Ovu sam anegdotu spomenuo ikako bi se znalo da smo imali prilično golubarsko znanje i iskustvo prije nego li smo krenuli u posao stvaranja zeničkog prevrtača, koji je eto do konačnog priznanja na izložbi u Leipzigu trajao pune 22 godine. Rat nam je napravio najveću štetu u svakom pogledu, jer smo i kadrovski i s radnim materijalom ostali desetkovani.

Kada smo razgovarali o izgledu našeg goluba, već tad smo znali da ćemo upasti u jedan vrlo uzak pojas postojećih priznatih pasmina golubova koje sliče jedne na drugu.

Ono što nam je davalo za pravo da smo na pravom putu je, da naš golub izgleda tako kako izgleda, ali i da je prevrtač.

Startni radni materijal je bio sastavljen od: zagrebačkog prevrtača, kečkemetskog letača i nekakvih mješanaca koji su bili prisutni to vrijeme u Zenici.

Eksterijer goluba nije bio upitan zbog navedenog materijala, ali se postavljalo pitanje s čime napraviti prevrtanje, dobar let i da se golubovi drže jata. S obzirom da je rat tek završio bili smo prisiljeni koristiti golubove koje smo imali pri ruci u to vrijeme.

Tad smo koristili golubove pasmina bački prevrtač i sarajevski prevrtač, ali oni nam nisu dali željeni rezultat, premda i danas u nekim našim golubovima ima krvi navedenih golubova.

Kada smo ubacili orijentalnog prevrtača došli smo do željenih rezultata, pa danas imamo goluba koji je po našoj mjeri.

Zenički prevrtač je golub koji lijepo izgleda, ima ga u svim bojama i leti visoko u jatu, izvodi akrobacije i u jatu pada na krov. Prošle godine na seminaru naših sudaca imao sam zadatak predstaviti našim sudcima zeničkog prevrtača i bili su zadovoljni onim što sam im iznio u svom izlaganju, a na kraju sam im rekao i jednu rečenicu koja mnogo govori o ovom golubu:

„Zenički prevrtač je zahtjevan golub i na ovom golubu za dobrog golubara uvijek ima dobrog posla da se naradi, dok ne dođe do željenog rezultata“.

Ova pasmina golubova nastala je 1920. godine križanjem kapucinera, bečkog kratkokljunog i orijentalnog prevrtača.

Kažem ja, Zagreb je najbolji. Ima mjesta i za takve.

Za sve koji su nesigurni u identitet ili ih netko proganja na cijelom S-H području nema liberalnijeg grada.

Kažem ja, Zagreb je najbolji. Ima mjesta i za takve.

Za sve koji su nesigurni u identitet ili ih netko proganja na cijelom S-H području nema liberalnijeg grada.