Ukrajinski u 18 st. je bio toliko različit od ruskog da su pregovorima kozaci morali imati prevoditelja sa ruskog. .

"Prijedlog predviđa da će NATO i Ukrajina sklopiti neku vrstu sporazuma o suradnji - koji, međutim, neće značiti članstvo u Savezu, dok će se Kijev obvezati na početak mirovnih pregovora s Moskvom. Plan je prvi iznio britanski premijer Rishi Sunak, a kasnije su ga podržali Berlin i Pariz. Te zemlje sumnjaju da će Ukrajina moći vojno protjerati Ruse iz istočne Ukrajine i Krima, a Zapad neće još dugo moći vojno podupirati Kijev, pogotovo ako sukob potraje.
"Stalno ponavljamo da Rusija ne bi trebala pobijediti, ali što to znači? Ako se rat dovoljno dugo nastavi takvim intenzitetom, gubici Ukrajine postat će nepodnošljivi. I nitko ne vjeruje da će moći vratiti Krim", kaže za WSJ sugovornik iz Francuske.
Tijekom sastanka u Parizu početkom veljače, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz rekli su Volodymyru Zelenskom da mora početi razmatrati mirovne pregovore s Moskvom. Između ostalog, Macron je rekao da su čak i smrtni neprijatelji poput Francuske i Njemačke morali sklopiti mir nakon Drugog svjetskog rata, a Zelenski, koji se dokazao kao vođa zaraćene zemlje, na kraju će biti prisiljen napraviti teške odluke.
Britanski sugovornik WSJ-a objašnjava da se predloženim sporazumom želi pokazati Rusiji da će Zapad s vremenom biti spreman povećati svoju vojnu pomoć Ukrajini – a to može pomoći da se Moskva uvjeri da neće moći postići svoje vojne ciljeve. Prijedlog bi trebao biti razmatran na summitu NATO u Vilniusu u srpnju.
"Samit NATO-a trebao bi dati Ukrajini jasan prijedlog, kao i dati Zelenskom političku pobjedu, koju on kod kuće može predstaviti kao poticaj za pregovore", dodaje izvor WSJ-a.
No, budući da se odluke unutar Saveza donose konsenzusom, on mora dobiti potporu svih saveznika. Predstavnici istočnoeuropskih zemalja rekli su za WSJ da se o prijedlogu Berlina, Pariza i Londona razgovaralo samo u kuloarima, ali općenito nisu željeli podržati nikakav dugoročni status Ukrajine u NATO-u koji ne doseže punopravno članstvo."

"Prijedlog predviđa da će NATO i Ukrajina sklopiti neku vrstu sporazuma o suradnji - koji, međutim, neće značiti članstvo u Savezu, dok će se Kijev obvezati na početak mirovnih pregovora s Moskvom. Plan je prvi iznio britanski premijer Rishi Sunak, a kasnije su ga podržali Berlin i Pariz. Te zemlje sumnjaju da će Ukrajina moći vojno protjerati Ruse iz istočne Ukrajine i Krima, a Zapad neće još dugo moći vojno podupirati Kijev, pogotovo ako sukob potraje.
"Stalno ponavljamo da Rusija ne bi trebala pobijediti, ali što to znači? Ako se rat dovoljno dugo nastavi takvim intenzitetom, gubici Ukrajine postat će nepodnošljivi. I nitko ne vjeruje da će moći vratiti Krim", kaže za WSJ sugovornik iz Francuske.
Tijekom sastanka u Parizu početkom veljače, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz rekli su Volodymyru Zelenskom da mora početi razmatrati mirovne pregovore s Moskvom. Između ostalog, Macron je rekao da su čak i smrtni neprijatelji poput Francuske i Njemačke morali sklopiti mir nakon Drugog svjetskog rata, a Zelenski, koji se dokazao kao vođa zaraćene zemlje, na kraju će biti prisiljen napraviti teške odluke.
Britanski sugovornik WSJ-a objašnjava da se predloženim sporazumom želi pokazati Rusiji da će Zapad s vremenom biti spreman povećati svoju vojnu pomoć Ukrajini – a to može pomoći da se Moskva uvjeri da neće moći postići svoje vojne ciljeve. Prijedlog bi trebao biti razmatran na summitu NATO u Vilniusu u srpnju.
"Samit NATO-a trebao bi dati Ukrajini jasan prijedlog, kao i dati Zelenskom političku pobjedu, koju on kod kuće može predstaviti kao poticaj za pregovore", dodaje izvor WSJ-a.
No, budući da se odluke unutar Saveza donose konsenzusom, on mora dobiti potporu svih saveznika. Predstavnici istočnoeuropskih zemalja rekli su za WSJ da se o prijedlogu Berlina, Pariza i Londona razgovaralo samo u kuloarima, ali općenito nisu željeli podržati nikakav dugoročni status Ukrajine u NATO-u koji ne doseže punopravno članstvo."

Neki zapadni partneri sumnjaju da Ukrajina može da oslobodi kompletnu teritoriju, nude Kijevu sporazum sa NATO ukoliko započne mirovne pregovore sa Moskvom, piše Wall Street Journal. To su Zelenskom, navodi list, saopštili Macron i Scholz prilikom nedavnog susreta u Parizu, rekavši mu da će morati da donese „neke teške odluke“.

HRVATSKA je započela operaciju slanja 14 transportnih helikoptera u Ukrajinu. Dvanaest helikoptera MI 8 MTV-1 i dva helikoptera MI 8 T izdvojeni su iz Oružanih snaga te su krenule pripreme za njihov transport, javlja Jutarnji list.

Prema dostupnim informacijama, više helikoptera u ovom trenutku nalazi se u prostorima Zrakoplovno-tehničkog centra u Velikoj Gorici, gdje njegovi djelatnici rješavaju sve potrebne tehničke pripreme. Dio helikoptera je u hangarima, a trenutno su dva na vanjskom dijelu ZTC-a.

Skidaju oznake
Između ostalog, s helikoptera se skidaju sve postojeće oznake, po potrebi se mijenja istrošeni materijal, dolijeva ulje itd. Zbog nedostatka prostora u ZTC-u, preostali helikopteri nalaze se na vojnom dijelu aerodroma Pleso i u Lučkom.

Procjene su da će helikopteri biti spremni za transport za otprilike deset dana. Sedam helikoptera bit će dijelom rastavljeno te će ih transportirati kopnenim putem, a preostalih sedam odletjet će u Poljsku.

Vlada na sve podatke o vojnoj pomoći Ukrajini stavila oznaku tajnosti
Naime, svih 14 helikoptera bit će prebačeno u Poljsku, odakle će ih proslijediti u Ukrajinu. Pretpostavka je da će helikopteri s većim resursima odletjeti u Poljsku, dok će oni s manje resursa biti prebačeni kopnom. Nakon odlaska ovih helikoptera u Ukrajinu hrvatske zračne snage imat će na raspolaganju deset transportnih helikoptera MI 171Sh i četiri helikoptera Black Hawk.

Hrvatska vlada na sve je podatke o vojnoj pomoći Ukrajini stavila oznaku tajnosti pa je nemoguće dobiti službenu potvrdu ove informacije. Donaciju 14 transportnih helikoptera još je u studenom prošle godine potvrdio premijer Plenković, ali bez drugih detalja.

Milanović prije dva mjeseca: Ne dam mukte
S druge strane, predsjednika Milanovića prije dva mjeseca jako je razljutila činjenica da vlada dogovara donaciju helikoptera te je rekao da mu iz Ministarstva obrane nisu objasnili kako će se ti helikopteri nadomjestiti. "Ne dam mukte", poručio je tada Milanović. Prije dva dana je, pak, prilično nezainteresirano na pitanje kad će helikopteri u Ukrajinu odgovorio kako "nema pojma".

"Odlučili su to dati Ukrajini, nek daju. Što su potrebe ukrajinske vojske, dobro znaju, što su potrebe Hrvatske vojske, isto dobro znaju, ali im se fućka", kazao je.

Ništa novo od Scholza, Macrona i Sunaka. Samo šire defetizam. Hvala Bogu njihova uloga u svemu ovom je minorna.

Koliko su vam isprali mozak, to je strašno. Eto Makronu je onako defetična osoba, gori od divizije, pa je zbog toga.

Netko tko je babojebač se teško može okarakterizirati kao uravnotežena osoba sa realnim pogledom na situaciju a koju bi Zelenski trebao slušati.

HRVATSKA je započela operaciju slanja 14 transportnih helikoptera u Ukrajinu. Dvanaest helikoptera MI 8 MTV-1 i dva helikoptera MI 8 T izdvojeni su iz Oružanih snaga te su krenule pripreme za njihov transport, javlja Jutarnji list.

Prema dostupnim informacijama, više helikoptera u ovom trenutku nalazi se u prostorima Zrakoplovno-tehničkog centra u Velikoj Gorici, gdje njegovi djelatnici rješavaju sve potrebne tehničke pripreme. Dio helikoptera je u hangarima, a trenutno su dva na vanjskom dijelu ZTC-a.

Skidaju oznake
Između ostalog, s helikoptera se skidaju sve postojeće oznake, po potrebi se mijenja istrošeni materijal, dolijeva ulje itd. Zbog nedostatka prostora u ZTC-u, preostali helikopteri nalaze se na vojnom dijelu aerodroma Pleso i u Lučkom.

Procjene su da će helikopteri biti spremni za transport za otprilike deset dana. Sedam helikoptera bit će dijelom rastavljeno te će ih transportirati kopnenim putem, a preostalih sedam odletjet će u Poljsku.

Vlada na sve podatke o vojnoj pomoći Ukrajini stavila oznaku tajnosti
Naime, svih 14 helikoptera bit će prebačeno u Poljsku, odakle će ih proslijediti u Ukrajinu. Pretpostavka je da će helikopteri s većim resursima odletjeti u Poljsku, dok će oni s manje resursa biti prebačeni kopnom. Nakon odlaska ovih helikoptera u Ukrajinu hrvatske zračne snage imat će na raspolaganju deset transportnih helikoptera MI 171Sh i četiri helikoptera Black Hawk.

Hrvatska vlada na sve je podatke o vojnoj pomoći Ukrajini stavila oznaku tajnosti pa je nemoguće dobiti službenu potvrdu ove informacije. Donaciju 14 transportnih helikoptera još je u studenom prošle godine potvrdio premijer Plenković, ali bez drugih detalja.

Milanović prije dva mjeseca: Ne dam mukte
S druge strane, predsjednika Milanovića prije dva mjeseca jako je razljutila činjenica da vlada dogovara donaciju helikoptera te je rekao da mu iz Ministarstva obrane nisu objasnili kako će se ti helikopteri nadomjestiti. "Ne dam mukte", poručio je tada Milanović. Prije dva dana je, pak, prilično nezainteresirano na pitanje kad će helikopteri u Ukrajinu odgovorio kako "nema pojma".

"Odlučili su to dati Ukrajini, nek daju. Što su potrebe ukrajinske vojske, dobro znaju, što su potrebe Hrvatske vojske, isto dobro znaju, ali im se fućka", kazao je.

HRVATSKA je započela operaciju slanja 14 transportnih helikoptera u Ukrajinu. Dvanaest helikoptera MI 8 MTV-1 i dva helikoptera MI 8 T izdvojeni su iz Oružanih snaga te su krenule pripreme za njihov transport, javlja Jutarnji list.

Prema dostupnim informacijama, više helikoptera u ovom trenutku nalazi se u prostorima Zrakoplovno-tehničkog centra u Velikoj Gorici, gdje njegovi djelatnici rješavaju sve potrebne tehničke pripreme. Dio helikoptera je u hangarima, a trenutno su dva na vanjskom dijelu ZTC-a.

Skidaju oznake
Između ostalog, s helikoptera se skidaju sve postojeće oznake, po potrebi se mijenja istrošeni materijal, dolijeva ulje itd. Zbog nedostatka prostora u ZTC-u, preostali helikopteri nalaze se na vojnom dijelu aerodroma Pleso i u Lučkom.

Procjene su da će helikopteri biti spremni za transport za otprilike deset dana. Sedam helikoptera bit će dijelom rastavljeno te će ih transportirati kopnenim putem, a preostalih sedam odletjet će u Poljsku.

Vlada na sve podatke o vojnoj pomoći Ukrajini stavila oznaku tajnosti
Naime, svih 14 helikoptera bit će prebačeno u Poljsku, odakle će ih proslijediti u Ukrajinu. Pretpostavka je da će helikopteri s većim resursima odletjeti u Poljsku, dok će oni s manje resursa biti prebačeni kopnom. Nakon odlaska ovih helikoptera u Ukrajinu hrvatske zračne snage imat će na raspolaganju deset transportnih helikoptera MI 171Sh i četiri helikoptera Black Hawk.

Hrvatska vlada na sve je podatke o vojnoj pomoći Ukrajini stavila oznaku tajnosti pa je nemoguće dobiti službenu potvrdu ove informacije. Donaciju 14 transportnih helikoptera još je u studenom prošle godine potvrdio premijer Plenković, ali bez drugih detalja.

Milanović prije dva mjeseca: Ne dam mukte
S druge strane, predsjednika Milanovića prije dva mjeseca jako je razljutila činjenica da vlada dogovara donaciju helikoptera te je rekao da mu iz Ministarstva obrane nisu objasnili kako će se ti helikopteri nadomjestiti. "Ne dam mukte", poručio je tada Milanović. Prije dva dana je, pak, prilično nezainteresirano na pitanje kad će helikopteri u Ukrajinu odgovorio kako "nema pojma".

"Odlučili su to dati Ukrajini, nek daju. Što su potrebe ukrajinske vojske, dobro znaju, što su potrebe Hrvatske vojske, isto dobro znaju, ali im se fućka", kazao je.

Takvi stavovi nisu stavovi pojedinca, već procjene službe i drugih. Senilni Bajden mokri u gaće, nije valjda on taj što odlučuje u svemu ovome.
U ostalom ti tvrdiš i da su druga dva lidera takva. Ljubav prema sviraču kurcem i “Ukrajini” ti je pomutila razum: oni ne mogu izgubiti, a ovi samo šire paniku.

Serem ti se na njihove procjene. Takvi su procjenjivali da će Ukrajina pasti za tjedan-dva.

Nije ti ovo tačno, 1930. godine je Rusija imala natalitet od 44 promila, a Ukrajina 33 promila.

Što se tiče Holodomora tu su nastradali svi poljoprivredni krajevi zbog prisilne kolektivizacije, Ukrajina natprosečno zato što je skoro cela bila izrazito poljoprivredna zemlja. Rusija je te 1933. godine imala 2,2 miliona više umrlih nego prethodne.



Što se tiče ranijih demografskih podataka evo sa popisa 1897. po gubernijama. U Belgorodu, Kursku, Voronježu i Rostovu je ruski (velikoruski) bio većinski, mada jeste bilo dosta govora ukrajinskog (maloruskog).

http://pop-stat.mashke.org/empire1897-lang.htm

Uvrijedili su ti svirača, nećemo više, sram ih bilo.

Jedno je procjeniti neku akciju (sa “moguće pada”), a jedno globalnu moć vojske. Ako recimo SAD napadne Meksiko, ja ne znam koliko će im trebati da uzmu glavni grad, ali znam da će pobijediti jer su jači.