Ovo je odlicna ideja. Da li znas za neku drzavu koja vodi ove podatke i azurira ih godisnje?


Kad smo vec na temi fertiliteta, postoje dva razloga zasto se kaze da je za obnovu generacije potrebno 2,1 deteta po zeni.

1. Odnos rodjenih muskih i zenskih beba (u Srbiji je odnos polova pri rodjenju 1,06).
2. Smrt zenske dece pre nego sto dostignu fertilnu starost.

Ako nema smrtnosti za zensku decu (< 15 godina), tada bi bilo potrebno 2,06 dece po zeni da bi sledeca generacija bila iste velicine. U evropskim drzavama gde je ova stopa mortaliteta niska, potrebna stopa fertiliteta je ispod 2,1. S druge strane, u nekim azijskim zemljama gde je odnos polova veci (kao u Indiji gde je 1,1) ili gde je visok mortalitet zenske dece (kao u Africi), onda je potrebna stopa fertiliteta znatno iznad 2,1.

Moze se i gledati stopu reprodukcije (NRR ili GRR) gde se samo uzima u obzir koliko je zenske dece rodjeno. Tu je odnos polova nebitan. Ako je stopa smrtnosti dece niska, onda je potrebna stopa vrlo blizu 1 po zeni da bi sledeca generacija ostala iste velicine (bez emigracije, naravno).

To ne znaci da ce se populacija dugorocno odrzati, jer je za to potrebno uzeti u obzir prosecnu starost porodilja (interval izmedju generacija) kao i prosecan zivotni vek.

Slovenci imaju, ali ne svake godine. Objavljivali su takve podatke 2011, 2015. i poslednji put 2018. Valjda će uskoro i za 2022. ili 2023.

https://pxweb.stat.si/SiStatData/pxweb/ ... 5K1020S.px

Evo npr. za Sloveniju.

Prosečan broj rođene dece kod žena koje su 1973. godište.

2011: 1,68
2015: 1,75
2018: 1,76

Udeo žene bez dece koje su 1973. godište

2011: 14,2%
2015: 12,6%
2018: 12,4%

Udeo žene bez sa 3+ deteta koje su 1973. godište

2011: 16,4%
2015: 18,2%
2018: 18,3%



Estonija je objavila podatke sa popisa koji su radili uglavnom na bazi registra, jedino su tradicionalno popisivali tamo gde nisu imali precizne podatke. Pokazali su da svi podaci mogu da se prikupe na taj način i čini se uspešnije sproveli popis od mnogih koji su radili tradicionalno.
Švedska očigledno isto ima ove podatke s obzirom na grafik koji sam postavio. Verovatno ima još država koje ovo imaju, ali je to zapravo u početku i nadam se da će u narednom periodu biti standard u evropskim državama. Barem u današnje vreme sa svim tehnologijama to nije tako teško sprovesti.

Fun fact: Dvije najveće solarne elektrane u Hrvata, od Istre do Dubrovnika, će biti u Stocu.

Jedna se već gradi.

Poduplava se važnost Stoca za Hrvate.

A tijekom sušnih dana ljeti većina struje u Mostar, Čapljinu i industriju Zapadnohercegovacke županije će dolazit iz Stoca. Stvorit će se ovisnost o Stocu.

Hrvatska je postala gladna skoro kao i njemački monstrum.

Sve, sve, cijeli Balkan mi daj.

Za Afriku se kaže da je 2,4 stopa fertiliteta potrebna za prostu reprodukciju zbog velikog udjela umrlih dojenčadi.

Po podacima nemačkog zavoda za statistiku u Nemačkoj je na kraju 2021. godine bilo 252.335 srpskih državljana, a na kraju 2022. godine 263.065.

To je povećanje od 10.730. Iste godine je nemačko državljanstvo dobilo 1.710 srpskih državljana i oni se više ne vode kao strani tako da je po tome negativan migracioni saldo iz Srbije u Nemačku bio 12.440 tokom prošle godine.

Sa druge strane broj kosovskih državljana se u istom periodu povećao sa 262.005 na 280.850 što je razlika od 18.845. Takođe je 3.615 njih dobilo nemačko državljanstvo i po tome ispada da je negativan migracioni saldo sa Nemačkom bio 22.460 tokom prošle godine.

Broj bosanskih državljana je porastao 222.065 na 233.775 što je rast od 11.710, ali nema podataka o broju onih koji su dobili nemačko državljanstvo.
Broj hrvatskih državljana je porastao za 1.715, a takođe nema podataka o broju onih koji su dobili nemačko državljanstvo.

Kod Hrvata se povratak izjednačio sa odlaskom.

To se vidi i u Hercegovini i povratak dijaspore je glavni razlog booma stanogradnje u Posušju, Ljubuškom, Širokom i Čapljini.

Novi kvart u Ljubuškom.

Novi kvart u Čapljini.

Pored Njemačke nitko ne želi radit za par stotina maraka u Federaciji. A veće plaće “investitorima” su neprihvatljive. Neke najjadnije općine su pokušale cijenama rada konkurirat Bangladešu.

Zatvorilo se 6 tvornica tekstilne industrije u Federaciji. U Novom Travniku otpušteno 90, u Kiseljaku 70. Nijedne Hrvatice tu nema.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/sta ... /231019052

Ovo čeka sve izrabljivacke pogone u svim industrijama, koji su otvoreni u Federaciji zbog niske cijene rada kao jedine komparativne prednosti.

Zove Njemačka,Slovenija,Austrija,a mogu i do Skandinavije potegnuti kad već neće u majčicu Tursku.

Ma čovječe ova radno intenzivna industrija po Bosni s povećanjem minimalca i eventualnim poskupljenjem struje pada kao kula od karata.

Upravo izašao i render za peti projekt, Vrh avenije, koji je drastično uvećan gabaritima u odnosu na stari projekt.

Pet najvećih projekata u gradu, svi trenutno u izgradnji, su Vrh Avenije, C2, Urbani Vrtovi, Oaza 2 i Hrvatsko Narodno Kazalište.

Preko 1000 stanova i jedan javni landmark.

Vrh Avenije


C2


Oaza 2


Hrvatsko Narodno Kazalište (financiraju naša Hrvatska i naša Federacija)


Urbani vrtovi

Konačno jedan jači iskorak, poslije Tita.

Ovi projekti će izmijeniti izgled grada, Mostar će izgledat vidljivo manje socijalistički za 3 godine.

Dosad su protutežu radile austrijske zgrade i Stari most.

Ova generacija mora ostaviti jači pečat na izgledu grada.

Tko stoji iza projekta " Vrh avenije"?

Zaboravio sam. Prije korone je trebao početi, možda je sad netko drugi jer je ovo i totalno drugačiji projekt.

Ovaj projekt


će staviti u ovaj kut dolje lijevo



Pretpostavljam da će biti nekoliko levela podzemnih garaža.

A C2 ide malo lijevo od toga, uz most.

Nakon ova dva projekta taj dio grada možemo zvati downtown.

Nije da pada u futuru nego pada u prezentu nesvršeni glagol.

Nisam siguran da ovako moćna urbana slika postoji u Zagrebu, neki kadar ovako jako.

Zbog ovoga boldanog je od krucijalne važnosti da Zrinjski dobije sutra Legiju, odnosno da redovito učestvuje u KL (ili u LP) čime će Mostar dobijati na ugledu i popularnosti (simbol mu neće više biti Stari Most nego Zrinjski, kao što su Madridu Real i Atletico Madrid). Što je grad ugledniji i popularniji...više ljudi će odlučiti da ulažu svoj novac u ovakve (i veće) projekte u Mostaru!

Panorama grada nekih 10 godina iza rata, više manje što je Jugoslavija ostavila:



Centralna zona (oko današnjeg Mepasa), Zgoni i Rudnik neizgrađeni.

Ovaj izgrađeni dio okružit će se sa landmarks: Gimnazija, park Zrinjevac, Kazalište, Mepas, vlada Federacije (staklena banka), Kosača , katedrala, sportska dvorana, C2 projekt, Vrh avenije, novi most, renovirane četverotračne avenije s kružnim tokovima umjesto semafora, prezentacija je bitna, stranci i važni gosti iz partnerskog Sarajeva nam dolaze u HDZ i trebaju vidjeti u šta idu pare, između ostalog i federalne.

Istina da
Evo guglam Mostar sad i na cijeloj je prvoj stranici Stari most
Premalo smo brendirali sadržaje na zapadnoj strani
Zrinjski bi bio odličan prvi korak
Puno bi značilo ako bi Zrinja došao u nokaut fazi

Europske pobjede Zrinjskog nažalost nisu konstanta kao Stari most, ali su kratkoročno-srednjoročno eksponencijalna funkcija

Možda bi mogli radit uz to neke zanimljive stvari na zapadnoj strani
Primjeri:
Sagrada Familia u Barceloni. Unatoč tome što nije katedrala, milijuni ljudi dolaze samo nju vidit u Barceloni
https://en.wikipedia.org/wiki/Sagrada_Fam%C3%ADlia

Ili katedrala od recikliranog materijala u Madridu koju je sam ovaj redovnik napravio
https://www.euronews.com/culture/2021/1 ... -his-death

Najbolje bi bilo kad bi se neka ultrapopularna serija snimala na zapadnoj strani kao što je u Dubrovniku bilo
Svakako se može

Za 100 godina:

Europski Mostar, Mostar 21. stoljeća.





















(Primjer firme za 21. stoljeće: Nsoft Mostar, zapošljava 250 programera)




(Primjer umjetnosti, The Hub galerija)











Iznad na nebu, air-policing i čuvanje neba :

Nisan zadovoljan dok ne krene gradnja naših zgrada u bliskoistočnom Mostaru.