Jutarnji. hr: Putin od saveznika dobio ubojito oružje sa dometom od čak 1300 kilometara: Ukrajinci mu ne mogu ništa


Iako se ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno pohvalio da ruska ratna industrija „prebacuje plan“, čini se da je „potrošnja“ oružja i municije na ukrajinskom ratištu sve veća, te se poseže za uvozom, i to prvenstveno iz Sjeverne Koreje i Irana.

Rusija je od Kim Džong-Una dobila balističke rakete i već ih primjenjuje u Ukrajini, rekao je na brifingu Džon Kirbi, savjetnik za strateške komunikacije u Vijeću nacionalne bezbjednosti SAD-a.

Prema njegovim riječima, prenosi Bi-Bi-Si, Pjongjang je predao nekoliko lansirnih rampi i nekoliko desetaka balističkih raketa čiji je domet oko 900 km, što znači da Rusi mogu „pokriti“ cijelu Ukrajinu, piše zabranjeni.url.

Rusija u svom naoružanju ili nema (puno su ih potrošili, a proizvodnja nije laka jer je potrebno dosta „zapadnih komponenti“ koje se sada, zbog sankcija, teško ili nikako ne mogu nabaviti) ili ima nedovoljno takvih balističkih raketa, navodi Bi-Bi-Si.

Najvjerovatnije se radi o raketama iz serije Hwasong, a neki tipovi tih raketa imaju domet i do 1300 km. Naime, takvih raketa Rusi nemaju dovoljno u svom naoružanju jer njihovi raketni sastavi Iskander -M imaju domet oko 500 km (doduše, vojni stručnjaci navode da mogu dosegnuti čak 700 km).

Stoga se postavlja pitanje – može li to uticati na situaciju na ratištu, jer se radi o vrlo efikasnim i preciznim raketama, a ukrajinska proturaketna odbrana nema dovoljno efikasna sredstva protiv tih raketa.

Naime, puno je lakše presresti krilate nego balističke rakete. Osim toga, krajem godine pisalo se dosta o tome kako je, nakon nedavne posjete Kim Džong-Una Rusiji, gdje se sreo s Vladimirom Putinom, iz Sjeverne Koreje isporučeno milion artiljerijskih granata, a u Moskvi očekuju još isporuka.

Prema navodima Rojtersa, nakon što su kontejneri s artiljerijskom municijom prešli rusku granicu, prebačeni su na vojni poligon Tihorecki u Krasnodarskom kraju, nekih 200 km od ukrajinske granice, što znači da su već iskorišćeni u borbama. Podsjetimo da i jedna i druga strana imaju deficit artiljerijske municije, kojeg i Rusi i Ukrajinci koriste prekomjerno, pa, kažu neki vojni analitičari, i „nerazumno“.

Osim toga, u Sjevernoj Koreji boravili su i ministar obrane Sergej Šojgu i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji su, kažu analitičari, dogovorili nove isporuke raketa i municije. Britanski ministar odbrane Grant Šaps nedavno je na X-u (bivši Tvitter) napisao da je Rusija, činjenicom da je iz Sjeverne Koreje dobila balističke rakete te ih primijenila u Ukrajini, „odmah prekršila nekoliko rezolucija Vijeća bezbjednosti UN-a“.

„Svijet se okrenuo protiv Rusije, prisiljavajući Putina da se ponizi i ide ruku pod ruku sa Sjevernom Korejom kako bi nastavio svoju ilegalnu invaziju na Ukrajinu. Time je Rusija prekršila brojne rezolucije Vijeća bezbjednosti UN-a i ugrozila sigurnost još jedne regije svijeta. Ovo mora prestati. Zajedno s našim partnerima, pobrinut ćemo se da Sjeverna Koreja plati visoku cijenu za podršku Rusiji“, napisao je Šaps na društvenim mrežama.

No, kako javljaju i ruski nezavisni blogeri, transporti s naoružanjem iz Sjeverne Koreje prema Rusiji se nastavljaju. Osim toga, kako su pisali Vašington Post i neki izraelski mediji, Rusija i od Irana traži rakete srednjeg i dalekog dometa. U pitanju su rakete Fetah 110 (Osvajač) i Zulfikar, čiji je domet 300, odnosno 700 km, i taktički raketni sustavi Ababil kratkog dometa (do 80-100 km).

No, zasad, nema obavještajnih podataka da je isporuka dogovorena. Doduše, Džon Kirbi je kazao da, prema američkim obavještajnim informacijama, Iran nije predao Rusiji svoje balističke rakete, premda je izvjesno da je Moskva vrlo zainteresovana za njih. Čini se da su sukobi na Bliskom istoku, odnosno u pojasu Gaze, vjerovatno spriječili i odložili taj rusko-iranski „dil“.

No, ovdje treba napomenuti da je u oktobru 2023. godine „istekao“ UN-ov embargo na izvoz iranske raketne tehnologije, pa ne bi bilo „problema“ da Teheran opskrbi Rusiju svojim raketama. Izraelski mediji navode da su Rusi u zamjenu za rakete Iranu ponudili svoje ratne avione Su-35. No, trenutna zaokupljenost Irana krizom u Gazi stavila je taj posao s Rusijom na čekanje.

Da se razumijemo sirotinja nosi breme ratova otkako su isti postali masovni i stoga propisivanje formalnih izuzeća je štetno i besmisleno jer takvi ionako ne bi bili mobilizirani.