Kanada financira ‘rodno osjetljivo razminiranje’ u Ukrajini


Kanada je svjetski šampion u “woke” politici. No sigurno mislite da se čak ni Kanađani ne bi dosjetili ‘rodno inkluzivnog razminiranja’.

Kanada je jedna od Zapadnih država koja putem financijske i vojne pomoći podržava Ukrajinu u obrani protiv ruske invazije. Također, Kanada je jedna od Zapadnih država na koju se katkad zna primijeniti kvalifikacija “liberalne Sjeverne Koreje”.

Pjevaju li woke muze pod topovskom paljbom?

Takva kvalifikacija bez sumnje bi podizala daleko više obrva prije dvadesetak godina, no danas, kad znamo kako je posrijedi država u kojoj je praktična politika nerijetko podređena maksimalističkim zahtjevima identitetske politike, kao i potpunim prihvaćanjem UN-ovih doktrina poput utopijske ideje održivog razvoja, stvar nije daleko od istine.

No kakve to veze ima s pomoći Ukrajini? Zacijelo ratno stanje reže utopijska očekivanja “održivosti” i “inkluzivnosti”, i pušta stvarnost da bude ono što jest? Uostalom, ratna stvarnost ne pita hoće li je netko prihvatiti ili odbaciti i vođenje politike mora joj se prilagoditi.

Pogledajmo sluša li kanadska vlada woke muze i dok topovi pjevaju, doduše nad tuđim glavama.

Paket pomoći

Upravo odobreni dodatni paket pomoći Ukrajini na prvi pogled ne odaje taj utisak. Čitamo li zvanični dokument vlade, gdje se skicira djelatnosti koje će se financirati nailazimo, među ostalim na sljedeće stavke:

Od ukupnih 3,02 milijarde dolara, najveći pojedinačni dio, odnosno 45 milijuna odlazi na “razminiranje i cyber sigurnost”, što će biti “podrška naporima na razminiranju uključivo s pomoći ukrajinskoj vladi i civilnim agencijama za razminiranje pri nabavi opreme, obuci i tehnološkoj ekspertizi kako bi se lokalne zajednice i poljoprivredne površine očistilo od neeksplodiranih mina. Pored toga (…) pomoć će se pružiti i na jačanju sposobnosti ukrajinskih institucija u obrani protiv cyber prijetnji od strane Rusije i s Rusijom povezanih agenata, nevezanih za konkretne države (‘non-state actors’ je izraz za one subjekte koji nisu formalno pod kontrolom neke države. Najčešće se primjenjuje na različite terorističke organizacije)”.

Na prvi pogled ništa neobično da krupan iznos pomoći ide na opisane djelatnosti, ne ponajmanje i zbog toga što amnestira Kanađane od izravnog podržavanja vojnih operacija ukrajinske vojske – zapravo je riječ o obliku pomoći koju bi se moglo shvatiti i kao humanitarnu, barem kad je razminiranje u pitanju.

Međutim, preskočimo li par stavki, naići ćemo ponovo na, sada nešto detaljniji, opis jedne specifične vrste razminiranja koju će kanadska vlada financijski podržati.

Rodno inkluzivno razminiranje

Naime, pod stavkom “Financiranje za mir, sigurnost i stabilizaciju” nailazimo na sljedeću pod-stavku:

“Rodno inkluzivno razminiranje za održive budućnosti u Ukrajini”. (Gender-inclusive demining for sustainable futures in Ukraine)

Znači li to da je slanje žena, kao i onih koji se takvima identificiraju, u minsko polje zapravo oblik inkluzivnog zapošljavanja?

Zapravo jest. Svrha je “uspostava radne skupine za ‘gender and diversity’ u cilju promicanja rodno transformativnog razminiranja u Ukrajini”.

Stvar je jasna kao dan, ali zbog čega, za svaki slučaj, ne pojasniti. Posrijedi je projekt američko-britanske neprofitne organizacije HALO Trust koja se bavi razminiranjem u kontekstu politike održivog razvoja. Laičkim rječnikom: razminiranje postaje posao koji ponajprije ima cilj postići rodnu jednakost, suprotstaviti se klimatskim promjenama i – a ovo pretpostavljamo – osigurati siguran prostor LGBTIQ osobama.

Ne zaboravimo – na slavenskim jezicima su mine uglavnom ženskog roda. Pustimo žene da ih čiste.

Šalu na stranu, riječ je stvarnom poslu razminiranja, ali na način da se, po svemu sudeći, forsira zapošljavanje osoba ženskog spola ili roda. Nemojmo zaboraviti da je u državama poput Kanade ova razlika nešto što je odavno uneseno u zakone i javno mnijenje.

Očigledno je dakle kako woke muze svojom pjesmom nadglasavaju, ako ne pjesmu topova, onda barem blues nagaznih mina.

Miss Njemačke: Izbor politički najkorektnije aktivistice


Nova miss Njemačke zapravo je aktivistica, a ne ljepotica godine, no ništa zato, lani je miss umalo postao muškarac.

Jedna stvar gdje je veoma teško izigrati stanovite zadane kriterije je tjelesna ljepota – ona je usko povezana s instinktima koje je teško do nemoguće zavarati, a svi viši kriteriji, koliko god se odvojili od najprizemnije razine, ipak moraju zadržati određenu povezanost sa fizičkom zbiljom.

Identitetska Miss Deutschland

U tom smislu, suvremene politike izjednačavanja – pa bila tu riječ o izjednačavanju spola, roda, etniciteta ili nečeg trećeg – dolaze do izražaja upravo kad ih se primijeni tamo gdje takvi kriteriji još uvijek igraju ulogu.

Jedno od takvih područja su izbori ljepote, a na ovom ćemo mjestu izdvojiti izbor je za Miss Njemačke na čijoj je ovogodišnjoj inačici pobijedila tridesetdevetogodišnja Njemica iranskog porijekla Apameh Schönauer.

Netko staromodan, tko je navikao ovo natjecanje promatrati na tradicionalan način kao na izbor osobe koja fizički nije naprosto lijepa, nego ljepša od prosječno lijepe, mogao bi ostati osupnut izborom.

To je stoga što, kao i veći dio popularne kulture, izbor Miss više nije ono što je bio. To ne znači da su se kriteriji degradirali, nego da su se oni stubokom promijenili.

Miss može biti i Mister

Primjerice, na prošlogodišnjem Miss Deutschland, po prvi je put u konkurenciju “uš_ao_la” “transžena” Saskia von Bargen. Ako se netko pritom zapita, na osnovi kojih točno kriterija je Miss Detschland Studio između 10,000 prijavljenih za kandidata izabrao baš muškarca čvrsto uvjerenog u to da je žena, tu je i spreman odgovor.

Kako prenosi Deutsche Welle, kompanija koja organizira izbor Miss Deutschland “radikalno je izmijenila kriterije u naporu da promijeni image natjecanja. Od 2019. kandidatkinje – a, kako vidimo, i pokoji kandidat ne trebaju više proći binom u bikiniju. Visina i težina više nisu bitne. Zapravo, izgled više ne igra apsolutno nikakvu ulogu. Žene moraju pokazati jake osobne vještine i dokazati da mogu poslužiti kao izvor inspiracije.”

Otud što ima čudnog u tome da prave kriterije izbora gđe. Schönauer nije bio njezin izgled nego to da je “misija ove arhitektice pojačati samosvijest mladih žena. Ova majka dvoje djece podržava žene u svom neposrednom okruženju kroz osobno treniranje i otvara im priliku postati dio njezinog arhitektonskog tima.“, kako nam prenosi Bild.

Nova miss Njemačke zapravo je aktivistica, a ne ljepotica godine



Ne osobito oštra konkurencija

Konkurencija, ako ćemo iz nostalgičnih pobuda, kao kriterij uzeti nadprosječnu ljepotu nije joj bila osobita. Pogledajmo, recimo, tri druge istaknute finalistice:

Sve i ako nadprosječno spustimo na prosječno, teško da Guillain-Barréov sindrom od kojeg pati jedna od finalistica Christina Modrzejewskis, pomaže pri šetnji binom u bikiniju, ako znamo da je posrijedi bolest koja započinje paralizom nogu. Naravno, kriterij po kojem je Christina ušla u konkurenciju njezina je posvećenost “inkluziji”, a u tom slučaju svaki je hendikep zapravo prednost.

Ako pak prosječno spojimo s visokim srednjim vjekom na životnom putu (42 godine), onda je jasno što kvalificira Mignon Kowollik: ona je “seksualna savjetnica” koja radi na “prosvjetljivanju” osoba obaju spolova. Profesionalni cilj joj je “propitivati predrasude i rušiti tabue” po pitanju spolnosti.

Tamara Schwab “već dvije godine živi s presađenim srcem” i bori se za “vidljivost” problema ljudi s presađenim organima. Bez sumnje, premda nije postala miss Njemačke, ništa ne priječi da dogodine postane miss sporta.

Svima onima koji su s pogrešnog uvjerenja da je Miss Deutschland još uvijek natjecanje za najljepšu ženu Njemačke, imali stanovite kritike na izgled pobjednice, ona je odgovorila nazvavši ih, manje više izravno, “rasistima i mrziteljima”.

Dekonstrukcija

Posrijedi je, naravno, ono što se naziva “dekonstrukcijom” modernih institucija i običaja, gdje se uklonjene obrasce ponašanja zamjenjuje novima, koji, primijetimo usput, neodoljivo osjećaju na nekadašnje socijalističke naslove poput “udarnika” ili “heroja rada”.

Na taj način, politički neutralno natjecanje postaje par excellance politizirano. Nikakvu ulogu pritom ne igra što je možda djelatnost aktualne misice doista društveno korisna. Sama činjenica da ona mora biti društveno korisna, čini njezin izbor političkim.

Naravno, ako se osvrnemo na to da je lani miss Njemačke umalo postao muškarac koji se osjeća kao žena, onda postaje jasno i o kakvoj se točno politici radi.

Posrijedi je identitetska politika čije je posljednji cilju uvijek dekonstrukcija naslijeđenog identiteta, pa bio taj etnički, spolni ili nekakav treći, pod firmom “društvene pravednosti”.

Ne treba se pritom čuditi što se toliko ozbiljno nastoji politizirati takve razmjerno trivijalne događaje poput Miss Njemačke. Upravo činjenica da je to manifestacija u kojoj ljudi na trenutak zaboravljaju svoje društvene i političke probleme, odmarajući se od njih kroz zabavu, čini je pogodnom metom.

Identitetska politika kakva danas nastoji zavladati suvremenim Zapadom ne dopušta takve trenutke.

Jesu li leftardi napokon dotakli dno ili moze jos gore

Kanada: ‘Transrodni’ 50-godišnjak natječe se u plivanju s djevojčicama

Melody Wiseheart je pedesetogodišnji ‘transrodni’ Kanađanin koji već godinama sudjeluje na ženskim plivačkim natjecanjima. Natječe se protiv tinejdžerica od 13 godina. Kanada mu to garantira to pravo, a štiti ga i policija od zabrinutih roditelja djece.

https://narod.hr/svijet/kanada-transrod ... evojcicama

Vermont: Srednjoškolski tim dobio zabranu igranja jer se pobunio zbog ‘transrodne’ košarkašice


Trener košarkaškog tima iz Vermonta koji je predao utakmicu protiv tima s ‘transrodnom’ igračicom prekinuo je šutnju nakon što je zabranjeno timu da se natječe na budućim turnirima. Chris Goodwin, trener u kršćanskoj školi Mid-Vermont, istaknuo je da je tim obaviješten o ‘transrodnoj’ igračici, ali tek u doigravanju prošle godine i to na terenu.

Naglasio je opasnost od igranja biološkog muškarca protiv srednjoškolki.

“Imam četiri kćeri. Trenirao sam ih sve u jednom trenutku njihove karijere u srednjim školama. Također sam zamjenjivao trenera dječaka. Dječaci jednostavno igraju drugačijom brzinom, drugačijom snagom… nego što igraju djevojčice”, rekao je Goodwin Lawrenceu Jonesu tijekom ekskluzivnog intervjua za Fox.

Ženska košarkaška reprezentacija predala je utakmicu protiv ekipe s ‘transrodnom’ igračicom još u veljači 2023., što je potaknulo Vermont Principals’ Association (VPA) da zabrani timu sudjelovanje na budućim turnirima.

Zabrana igranja i tužba

“Kršćanska škola Mid-Vermont ima svako pravo poučavati svojim uvjerenjima svoje učenike. Ne može, međutim, nametnuti ta uvjerenja učenicima iz drugih javnih i privatnih škola; uskratiti učenicima iz drugih škola priliku da igraju; ili povrijediti učenike iz drugih škola škole zbog toga”, rekao je VPA u izjavi za CNN u studenom.

Škola je podnijela tužbu s obiteljima zbog zabrane, tvrdeći da je odluka po prirodi diskriminirajuća i ide protiv vjerskih uvjerenja škole koja se tiču roda i ljudske seksualnosti.

“Nakon razgovora s upravom, našim igračima i roditeljima, odlučili smo da umjesto da idemo protiv naših vjerskih uvjerenja da postoje razlike između muškaraca i žena, predati tu utakmicu i povući se s turnira,” rekao je Goodwin.

“I u tom trenutku, upravno tijelo države Vermont izbacilo nas je sa svih natjecanja u državi.”

Odvjetnik siguran u pobjedu

Tucker, odvjetnik iz organizacije Alliance Defending Freedom, izrazio je uvjerenje da će škola pobijediti na sudu.

“Država zapravo pokušava maknuti pojedince poput Chrisa i drugih članova obitelji u državi, od javnog diskursa, da govore o pitanjima od značajnog javnog interesa”, rekao je Tucker, optužujući državu da nije uzela u obzir “biološku stvarnost” i zdravstvene i sigurnosne rizike za sportašice.

“Vrlo smo uvjereni da ćemo pobijediti”, zaključio je.

Mada vidim nepravilno izvedene i neučinkovite udarce.