HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: uto stu 19, 2019 4:19 pm.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 440 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6 ... 18  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sri srp 01, 2009 3:07 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub lip 20, 2009 5:17 am
Postovi: 332
BiH Naslov: Re: TravnikPostano: uto lip 30, 2009 11:26 pm
BiH Naslov: Re: TravnikPostano: uto lip 30, 2009 11:50 pm


Ovo mozes predstaviti ovako pa da mi citamo.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Zavi%C4%8D ... u_Travniku
http://www.geocities.com/gimn1gradacac/ ... zmjena.htm


A za ovo -
BiH je napisao/la:
O Travniku i okolici,o Vlašicu,o mnogim poznatim i priznatim ljudima,
o zivotu nekad i sad u Travniku bih vam mogla još jako dugo pisati.
To cu ostaviti za neki drugi put,za sada toliko...

A tek o mojoj omiljenoj temi,prirodnim lijepotama...


ti hvala velika. Ja ne zelim da te obeshrabrim u buducim druzenjima na ovom forumu, ali bih ti volio ispricati pricu o velikom bosnjackom intelektualcu, dekanu fakulteta koji je svoj zivotni rad pokazao i sve njegove visine dokazao u "rijec za rijec" plagijatu. Ironicno, originalni rad je pripadao Hrvatu. Cemu prenosenja povijesti kao igre "gluhih telefona"? Mi smo ovdje svi sa cistim namjerama, ljubavlju prema svojima i svome, zeljni zajednice koja je ugrozena na svakome koraku. Svakako hvala ti za clanak.

Savjet - bez tipkanja, probay COPY pa onda PASTE.

_________________
Right


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sri srp 01, 2009 12:06 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned lip 14, 2009 8:20 pm
Postovi: 18
Cemo prenošenje povjesti kao gluhih telefona,pitaš?
Mi smo ovdje svi sa cistim namjerama,ljubavlju prema svojima i svome,kažeš.

A sta sam to ja imala loše namjere?
Da sam htjela mogla sam kao i ti tako nalijepiti milijun linkova,o svemu i svacemu
vezanome za ovaj grad.

Ovo je za one koje neznaju ništa o tom gradu i koje to interesira.
S tim sam poceka i napisala sam da toga ima još jako puno.
O pojedinim ljudima,dekanima,doktorima,knjizevnicima,sportistima...
obicnoj raji iz carsije i okolnih sela,događanjima cu pisati....

Pa neka svak probere sta njemu paše i cita ono sta ga zanima.

A i ti možeš napisati,kao sto si rekao da bi mi volio pisati
o velikom bošnjackom intelektualcu...piši.

Neka svak piše ono šta je njemu interesantno,
neka pita ono sta ga zanima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sri srp 01, 2009 5:32 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub lip 20, 2009 5:17 am
Postovi: 332
Wikipedia je slobodna enciklopedija sto znaci da je svako moze uredjivati - otud gluhi telefoni. Ponovi laz dosta puta pa ce postati istina, to je moto mnogih. Procitaj jezik napisanog clanka pa ce ti biti jasno tko ga je napisao. Ne zelim reci da su ljudi lazovi niti da u tom clanku pokusavaju prekrojiti povijest Travnika, niti njegovog pucanstva, ali kada neko koristi rijec HISTORIJA, sve ti je jasno. Da mi ne pokusas pogresno interpretirati ovu misao, ne mora biti povijest moze i istorija, ali guranje H gdje ga nikad nije bilo je smijesno. To ti samo govori tko je pisao "slobodni clanak" o Travniku, i najvjerojatnije ilustrira njihove namjere. Ako je Historija tako napisana radi engleskog, then we might as well speak English.

Primjedba tvom postu je sto nisi rekla da prepisujes nego si sebi dala autorska prava.

Za 'intelektualca" znas i sama. Poredjenje je vis a vis tvoga posta.

_________________
Right


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sri srp 01, 2009 5:48 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 9:11 pm
Postovi: 18614
Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
Franz Ferdinand je napisao/la:
Wikipedia je slobodna enciklopedija sto znaci da je svako moze uredjivati - otud gluhi telefoni. Ponovi laz dosta puta pa ce postati istina, to je moto mnogih. Procitaj jezik napisanog clanka pa ce ti biti jasno tko ga je napisao. Ne zelim reci da su ljudi lazovi niti da u tom clanku pokusavaju prekrojiti povijest Travnika, niti njegovog pucanstva, ali kada neko koristi rijec HISTORIJA, sve ti je jasno. Da mi ne pokusas pogresno interpretirati ovu misao, ne mora biti povijest moze i istorija, ali guranje H gdje ga nikad nije bilo je smijesno. To ti samo govori tko je pisao "slobodni clanak" o Travniku, i najvjerojatnije ilustrira njihove namjere. Ako je Historija tako napisana radi engleskog, then we might as well speak English.

Primjedba tvom postu je sto nisi rekla da prepisujes nego si sebi dala autorska prava.

Za 'intelektualca" znas i sama. Poredjenje je vis a vis tvoga posta.


Moram dometnuti, da je u hrvatskom standardnom jeziku pravilno reći i historija. Odavno već.

_________________
Šeherzada
Gdje god postoji postojanje cirilice ili neke od njenih varijanti kakva je recimo glagoljica ili bosancica, tu je postojala dominacija bugarske iliti pravoslavne crkve, slavenskog krscanstva


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sri srp 01, 2009 7:46 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned lip 14, 2009 8:20 pm
Postovi: 18
Franz Ferdinand je napisao/la:
Wikipedia je slobodna enciklopedija sto znaci da je svako moze uredjivati - otud gluhi telefoni. Ponovi laz dosta puta pa ce postati istina, to je moto mnogih. Procitaj jezik napisanog clanka pa ce ti biti jasno tko ga je napisao. Ne zelim reci da su ljudi lazovi niti da u tom clanku pokusavaju prekrojiti povijest Travnika, niti njegovog pucanstva, ali kada neko koristi rijec HISTORIJA, sve ti je jasno. Da mi ne pokusas pogresno interpretirati ovu misao, ne mora biti povijest moze i istorija, ali guranje H gdje ga nikad nije bilo je smijesno. To ti samo govori tko je pisao "slobodni clanak" o Travniku, i najvjerojatnije ilustrira njihove namjere. Ako je Historija tako napisana radi engleskog, then we might as well speak English.

Primjedba tvom postu je sto nisi rekla da prepisujes nego si sebi dala autorska prava.

Za 'intelektualca" znas i sama. Poredjenje je vis a vis tvoga posta.


A tako reci,sad mi je jasno sta si se nabrusio!
Slusaj,nemoras niti citati,a ja cu prepisivat i dorađivat ono i onako kako se meni sviđa.
Od svega ti si vidio HISTORIJA,pa to mi dosta toga govori.

Osim toga,nisam ja povjest ilitiga historiju pisala da bih sebi dala autorska prava,
nego sam stavila sta sam ja htjela i od koga sam ja htjela.
ne


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: čet srp 02, 2009 9:28 pm 
Offline

Pridružen/a: uto lip 23, 2009 10:34 pm
Postovi: 574
Ultras1986 je napisao/la:
Hrvati prema izborima

Godina-- Hrvati--- Ukupno-- Hrvati %
2004---- 2889---- 13063--- 22.12%
2006---- 4727---- 20379--- 23.20%
2008---- 6223---- 22060--- 28.21%


Evo malo sam prošao po Bosni Srebrenoj i izračunao broj Hrvata.
U župama koje se nalaze u Travniku ima sveukupno 11875 Hrvata, i kad od toga oduzmemo broj od 836 zato što u župu Nova Bila ulaze Bila i Zabilje, dođe se do brojke od 11039 Hrvata u Travniku što znači da u Travniku ima 4816 Hrvata koji nisu punoljetni ako uzmemo da su svi punoljetni glasovali.

Znači u Travniku ima sveukupno 11000 Hrvata od toga oko prilike 4500 mlađih od 18 godina, što i nije tako loše.

Sad pošto se u župi nalaze Zabilje i Bila koja imaju 836 stanovnika koji administrativno pripadaju Vitezu. Ako uzmemo u obzir Vitez u kojemu je 12000 stanovnika oni čine 7% ukupnog stanovništva.
A u Vitezu je bilo rođenih/umrlih:
2008: 136/112
2007: 138/101
7% od ovih brojki iznosi:
2008: 9.52/7,84 bez decimala 10/8
2007: 9,66/7,07 bez decimala 9/7

Znači u Bili i Zabilju je u dvije godine omjer rođenih/umrlih bio u prosjeku 19/15 i sada to treba oduzeti od podataka iz Nove Bile.

---------------------------------------------

Što se tiče broja rođenih(krštenih)/umrlih na području župe Nova Bila, statistika je sljedeća:
2008: 52/44
2007: 53/40
Kada oduzmemo od ovih brojki Zabilje i Bilu dobije se:
2008: 42/36
2007: 46/33
Što znači da je u Novoj Bili omjer rođenih/umrlih bio 88/69 tj. 19 više rođenih

Što znači da Hrvati u Novoj Bili imaju pozitivan natalitet (za ostale župe ne znam pokušat ću nać podatke) :-top :-hrvatinic

Ako netko ima podatke za muslimane u Travniku nek ih iznese pa da usporedimo


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: čet srp 02, 2009 9:37 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pon svi 11, 2009 1:06 pm
Postovi: 1627
Lokacija: Zagreb-Čapljina
Der_Stürmer je napisao/la:
Ultras1986 je napisao/la:
Hrvati prema izborima

Godina-- Hrvati--- Ukupno-- Hrvati %
2004---- 2889---- 13063--- 22.12%
2006---- 4727---- 20379--- 23.20%
2008---- 6223---- 22060--- 28.21%


Evo malo sam prošao po Bosni Srebrenoj i izračunao broj Hrvata.
U župama koje se nalaze u Travniku ima sveukupno 11875 Hrvata, i kad od toga oduzmemo broj od 836 zato što u župu Nova Bila ulaze Bila i Zabilje, dođe se do brojke od 11039 Hrvata u Travniku što znači da u Travniku ima 4816 Hrvata koji nisu punoljetni ako uzmemo da su svi punoljetni glasovali.

Znači u Travniku ima sveukupno 11000 Hrvata od toga oko prilike 4500 mlađih od 18 godina, što i nije tako loše.

Sad pošto se u župi nalaze Zabilje i Bila koja imaju 836 stanovnika koji administrativno pripadaju Vitezu. Ako uzmemo u obzir Vitez u kojemu je 12000 stanovnika oni čine 7% ukupnog stanovništva.
A u Vitezu je bilo rođenih/umrlih:
2008: 136/112
2007: 138/101
7% od ovih brojki iznosi:
2008: 9.52/7,84 bez decimala 10/8
2007: 9,66/7,07 bez decimala 9/7

Znači u Bili i Zabilju je u dvije godine omjer rođenih/umrlih bio u prosjeku 19/15 i sada to treba oduzeti od podataka iz Nove Bile.

---------------------------------------------

Što se tiče broja rođenih(krštenih)/umrlih na području župe Nova Bila, statistika je sljedeća:
2008: 52/44
2007: 53/40
Kada oduzmemo od ovih brojki Zabilje i Bilu dobije se:
2008: 42/36
2007: 46/33
Što znači da je u Novoj Bili omjer rođenih/umrlih bio 88/69 tj. 19 više rođenih

Što znači da Hrvati u Novoj Bili imaju pozitivan natalitet (za ostale župe ne znam pokušat ću nać podatke) :-top :-hrvatinic

Ako netko ima podatke za muslimane u Travniku nek ih iznese pa da usporedimo


Malo mi je čudna ova analiza. Vjerujem da se radi o općini Travnik. Ne možeš uzet u obzir da su svi punoljetni glasali. Isto tako 4500 mlađih od 18 godina na 11000 ljudi ukupno je nerealna cifra. Što znači da u ovih 4500 imaš punoljetne koji nisu izašli na izbore i to ako vjerujemo crkvenim podacima. Opet daje jako veliku izlaznost na izbore što mi je sumnjivo. Malo mi je čudno i to da je Hrvata 11000 a osvojili malo manje od 30% na izborima. Što bi značilo da općina nema ni 40000 ljudi.

_________________
...Mostar, Stolac, Neum i Čapljina Hrvatska je stara djedovina, gdje su došli vječno će ostati to je zemlja gdje žive Hrvati...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: čet srp 02, 2009 9:44 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 4:49 pm
Postovi: 6914
Nema šanse da su svi punoljetni glasovali.

_________________
Znameniti turski povjesničar i putopisac Mustafa Ali Gelibolulu (1542. - 1599.), "A pleme Hrvata, koje se nastanilo oko rijeke Bosne prozvalo se po toj rijeci."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: čet srp 02, 2009 9:50 pm 
Offline

Pridružen/a: uto lip 23, 2009 10:34 pm
Postovi: 574
Naša Kvačica je napisao/la:
Nema šanse da su svi punoljetni glasovali.


da znam da nije točno ali to je oko prilike jer ne može se izračunati broj maloljtnih bez podataka iz škola.

Ja sam se više fokusirao na podatke župe Nova Bila pa eto....


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: čet srp 02, 2009 9:51 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 2:45 pm
Postovi: 22992
Zanimljiv članak iz Župe Nova Bila...

Lašvanski kraj

Zemlja je Bosna zemlja "drevne tišine", kako kaže pjesnik, zemlja koja desetljećima živi pritajeno i naizgled zadovoljno, dok iz nje iznenada i neočekivano ne progovori sablast rata i uništavanja i na krvavu površinu ne iznese sve životne nesuglasice i nesporazume, kojima korijen ipak nikada nije u Bosni. Uvijek negdje izvan njezinih granica, na istoku ili na zapadu. A "zemljicu" je Bosnu, kako je od milja naziva bizantski povjesničar Konstantin Porfirogenet, uništavala vatra koju su drugi zapalili i čekali kako će se razgorjeti. Tako je bilo uvijek, tako je i danas. Bosna je sultana i raje, zemlja križa, krsta i polumjeseca, koju nitko posve ne pozna osim sotone i bosanskog fratra jer se oni stoljećima bore za nju.

Središnji dio Bosne, gdje smo se mi rodili, a sad ga se, nažalost, mnogi samo izdaleka sjećamo, zove se Travničko polje i Lašvanska dolina. To je zelena plitica zemlje oko rijeke Lašve, gdje ova rijeka nastaje spajanjem Komarske i Karaulske Lašve, pa do njezina utoka u Bosnu kod Busovače, a jednim se svojim krakom širi i na jugozapad do Novoga Travnika. U ovom se dijelu Bosne najteže nataložio sav teret sudbine koja je stoljećima bila dodijeljena ovoj zemlji. U to se uvjerio i mladi kancelar francuskog konzula Davillea u Travniku, des Fosses, početkom 19. stoljeća, pa u Andrićevoj Travničkoj hronici dokazuje "da ovaj kraj, iako umrtvljen i odvojen od svijeta, nije pustinja nego naprotiv raznolik, u svakom pogledu zanimljiv i na svoj način rječit; narod je, istina, podijeljen na vjere, pun sujevjerja, podvrgnut najgoroj upravi na svijetu i stoga umnogome zaostao i nesretan, ali u isto vrijeme pun duhovnih bogatstava, zanimljivih osobina i čudnih običaja; u svakom slučaju vrijedi potruditi se ispitivati uzroke nesreće i zaostalosti... "Jer, malo je krajeva u svijetu koji su (naizgled) manje pusti i jednolični. Treba samo zakopati pedalj u dubinu pa da se naiđe na grobove i ostatke prošlih vremena. Svaka njiva je ovdje groblje i to višestruko; sve nekropola nad nekropolom, onako kako su se rađali i umirali razni stanovnici u toku stoljeća, epoha za epohom, naraštaj za naraštajem. A groblja su dokaz života a ne pustoši."


I naš je franjevački pisac i pjesnik pokojni fra Ljubo Hrgić vidio nad Bosnom "sablast starine", u koju se može ući i razotkriti je samo ako se u nju ulazi prostodušno i rado, na prstim, kao u svoju vlastitu kuću. "A da sam u Bosni, negdje oko Travnika: vidim goru i vodu,... opet što je to ako duboko ne zalazim u prošlost... Tamo ima nešto što već spada u vječnost mraka i to je lijepo jer je umrlo. Prošlosti pjevamo svi i o budućnosti snujemo i kličemo - beskrajno se nadamo, ali je duh zemlje u kojoj se rodismo najbolje tlo pjesme. Mirisi duša, mirisi, mirisi svega što je bilo i što se već u okviru zna."

Prvi spomeni župe Lašve

Geografska pogodnost Travničkog polja uvjetovala je i živi dodir ovoga prostora s dalekom prošlošću i početkom civilizacije na ovom prostoru. Uvijek je uz rijeku Lašvu bilo dovoljno prostora i za naselja i za jedan prostoran i prohodan put kojim su stoljećima promicali ljudi i ono što su oni sa sobom nosili: kulturna i materijalna dobra, nove ideje i novo oružje. Bilo je doduše opasno živjeti na tako otvorenom i pitomom prostoru jer su ga mnogi htjeli zauvijek imati za sebe. Zato su ostaci najstarijih naseobina pronađeni po okolnim zašumljenim brdima, na sigurnom razmaku od glavnih prometnica kojima su se bez bojazni mogle kretati samo dobro organizirane i jake skupine ili vojnički uređene formacije, kao što su bili Rimljani na svojim ratnim pohodima. Mnogi su se i zaustavljali, produljavali svoj boravak na ovoj ravnoj i plodnoj zemljišnoj plohi sa obiju strana rijeke od Travnika nizvodno Lašvom do Viteza podizali svoja gradišta i selišta uz plićake Lašve i ondje ispirali zlato. Ili uz rudarska okna, ukopana u obronke okolnih brda, koja su im, posebice rudnici kovina, postajali izvorom materijalne stabilnosti i bogaćenja. Takve su naseobine otkrivene na potezu Turbe -Vitez: u samom Turbetu, u Travniku, na Putićevu, u Rankovićima i u Mošunju gdje su pronađeni ostaci čitavoga jednog grada ili većega naselja. U tom je mjestu, po mišljenju znanstvenika, moglo biti i središte biskupije Bistue kao i rimskog kotara (municipij) Bistue nova. Ostaci sakralnih građevina u Turbetu i Mošunju svjedoče o susretu ranog kršćanstva i rimske civilizacije na ovom prostoru koji se odvajkada nazivao Lašvom.

Danas dostupni povijesni spomenici potvrđuju da se ime Lašve kao župe (okruga) prvi put spominje u 13. stoljeću. Spominje ga povelja ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV od 20. travnja 1244. godine, gdje se potvrđuju posjedi bosanske biskupije koje je već ranije Crkvi darovao bosanski ban Matej Ninoslav (1232-1250) da bi u onodobnim političkim previranjima posvjedočio svoju lojalnost Papi i tako otupio oštricu željama ugarskih kraljeva i vlastele da pokore Bosnu i da protiv nje povedu osvajački rat pod izgovorom borbe protiv "nevjernika". U kraljevoj se povelji uz druge biskupijske posjede spominje i jedan u župi Lašvi kod triju crkava ("In supa Lasoua apud tres ecclesias").

Sigurno je da je župa Lašva imala i svoje sjedište s istim imenom još prije dolaska franjevaca u Bosnu, koncem 13. stoljeća, i prije organiziranja njihove zajednice u vikariju (1340) koja je tada pokrivala višestruko veći teritorij od same bosanske države. Bosanska je vikarija imala, po izvještaju fra Bartolomeja Pizanskoga (1385/1390), svoje samostane u Kraljevoj Sutjesci, Visokom, Lašvi i Olovu. Samostani su bili izgrađeni "u gradskim sjedištima i živim privrednim središtima".Lašva je, dakle, bila naselje, slično drugim razvijenijim u to doba u Bosni. Vjerojatno i utvrđen manji grad koji je u 14. stoljeću u svom posjedu držao plemić Batalo (tepčija), kako se navodi u jednom zapisu iz 1393. godine.


Ahdname - povelja o nepostojećoj slobodi

U 15. stoljeću Lašva se u dokumentima spominje samo jedanput: u darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Sigismunda od 5. rujna 1425. godine, kojom kralj daruje posjed Paku (Pakrac) u požeškoj županiji Vuku, sinu Nikole (Mikloša) Družica "de Gudchga-gora de Lašva" za njegove zasluge koje je stekao boreći se za kralja protiv Turaka.

Gdje su bile te tri crkve (tres ecclesiae), gdje je bila samo jedna? U knjizi "Korijeni i život" o tome se razmišlja ovako: "Dolaskom Osmanlija i njihovim vojnim pohodom na Jajce (1463) gasi se vatra na ognjištima mnogih starih domova i vječno svjetlo uz oltare crkava. A postupno gasi se i spomen na njih. Na Bosnu je nalegao samrtni muk i zatvorio usta slobodi koja se sad kroz duga stoljeća nije mogla i nije smjela javiti za riječ. Ustrašen i zatečen krvavim represalijama novih gospodara s Istoka, narod je ili u skupinama počeo bježati preko granica na zapad i na sjever ili je, zajedno sa svojim tada jedinim duhovnim vođama, franjevcima, tražio skloništa u nepristupačnim brdovitim predjelima zemlje, onamo se sklanjao i produžavao sa životom. Disao je na suze, na prigušenu pjesmu uz gusle, hranio se utjehom vjere koju su mu pružali 'ujaci'. Zato se i ne zna kako je nastala i kad je prvi put ispjevana ona jedinstvena teološka himna 'Zdravo tijelo Isusovo', ni tko je u nju sažeo svu točnost znanja o otkupljenju i dao joj onako melankoličan i uzvišen napjev."

Naš sudbonosni susret s islamom kao vlašću i moći kojoj se moralo bezgranično pokoravati da bi se ostalo na životu zbio se u mjesecu svibnju 1463. godine, kad se sultan Mehmed el Patit (Pobjednik) pobjedonosno vraćao iz Jajca gdje je "na vjeru" dao pogubit posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića i s velikom vojskom plijenom pao na polje Milodraž u današnjoj župi Brestovsko, između Kiseljaka i Busovače. Osvojio je Bosnu i sa sobom je, kako je onda bič običaj, vodio i veliki broj kršćanskih zarobljenika, koje je negdje u Aziji trebalo prodati u roblje.

Tada je iz samostana u Kaštelima na obronku planine Zahora pred njega izišao poglavar bosanskih franjevaca fra Anđeo Zvizdović i savjetovao sultana da mu nije dobro što toliko svijeta odvodi iz Bosne, jer što će mu pusta ognjišta i opustošena strništa? Bilo bi mu bolje da ostavi ljude na slobodi pa da ima dobre podanike koji će hraniti i njega i sebe. Sultanu se svidio ovaj pametni savjet, pristao je na to i da bi to svečano potvrdio, izdao je glasovitu Ahdname, a fra Anđelu je poklonio plašt optočen zlatnim zvjezdicama. Ovom se potvrdom bosanskim kršćanima ostavlja politička sloboda a franjevcima i drugim svećenicima jamči se sloboda vršenja vjerskih obreda i poučavanja puka u vjeri. Ahdnamu su franjevci brižno čuvali i pokazivali je vezirima u Bosni kad bi im došli na poklon ili da brane svoja prava i prava kršćanske raje zajamčena sultanovom zakletvom. Veziri bi Ahdnamu uvijek letimično pročitali, učinili joj temena (naklon), smotali je opet i -radili po svome.

Susret fratra i sultana na Milodražu jedan kazivač narodnih predaja opisuje ovako: "Sultan skupio narod da ga posiječe, a fra Anđeo, koji je bio plemićkog porijekla, kazao: Beg ja, beg ti, nemoj sjeći narod, neka živi i neka te služi! A sultan je rekao: dobar nasijat (savjet).

Sta ćeš da ti darujem? Pusti mi tri sužnja, rekao fra Anđeo. - Reci mi, koji su ti sužnji, ja ih puštam (sultan mislio na tri čovjeka). A fra Anđeo rekao: fojnički samostan, kreševski i sutješki! I sultan vidio da ga je fratar prevario" (V.Palavestra, Historijska narodna predanja i toponomastika u Fojnici i okolici). Zato su ta tri okosnička franievačka samostana u Bosni i podnijeli najteži teret prošlosti koju je živio hrvatski narod u svojoj katoličkoj vjeri.


Turska nahija Lašva

Osvojitelji Bosne bili su podložni strasti primitivnih pobjednika: strasti uništavanja i rušenja svega što stoji uspravno. Nesreća je Bosne bila u tome što je ona sada postala pogranična oblast ogromnog trokontinentalnog turskog imperija, daleko od vrhovnog vladara i njegova zakona. Dakle, zemlja kao poklonjena za stjecanje moći sredstvima sile, nasilja i oružja. Ostala je iz toga doba u narodu poslovica: Bog visoko a car daleko!, koja to plastično ocrtava. I u ovom su kraju prijetnje životu prisilile franjevce i katolički svijet na napuštanje svojih obitavališta u blizini turskih naselja, na odricanja svojih imanja i na prilagodbu životu u oskudici, uvijek u bijegu i siromaštvu.

Na temeljima starih, porušenih crkava nisu se smjele graditi nove. Godinu za godinom bivalo ih je sve manje dok na koncu nisu ostale samo tri samostanske: u Fojnici, Kreševu i Kraljevoj Sutjesci i dvije izvan samostanske: jedna u Varešu i jedna u Podmilačju, koju su, nakon što je ona sretno preživjela mnoge ratove, 1. ožujka 1993.godine minirali srpski okupatori Bosne i srušili je do temelja zajedno sa župnom crkvom.

Tijekom prodora Turaka prema Jajcu i zapadnoj Bosni u drugoj polovici 15. stoljeća izgubio je kraj oko Travnika svoju vjersku jezgru, svoju župnu crkvu. Franjevci su potražili sklonište kod svoje subraće u fojničkom samostanu, koji je i sam proživljavao tešku i burnu povijest, bio spaljivan (prvi put 1521. godine) i ponovno podizan na istim temeljima brigom i odlučnošću kakvom se znaju čuvati samo najdragocjenije svetinje.

U početku osmanske vladavine Bosnom, koncem 15. stoljeća, naš se kraj nazivao nahija Lašva, koja je imala središte (trg) u Travniku i pripadala brodskom (zeničkom) kadiluku. Nakon konačnog zauzeća Jajca, 1528. godine, Travnik je postao sjedištem kadiluka, da bi koncem 17. stoljeća (1699.) postao sijelom bosanskoga vezira i sjedištem pašaluka, sa svim specifičnim oznakama jedne orijentalne prijestolnice. Time je grad stekao naklonost povijesti i ušao u nju. Rastao je, širio se oko tvrđave, podignute početkom 15. stoljeća, a kasnije i oko vezirova Konaka, gradio džamije da bi izrazio svoju moć i religiozni zanos, bogatio se trgovinom i ubiranjem poreza i harača, koji su od siromašne raje bili vrlo savjesno utjerivani ali se nikada nisu u cjelosti slijevali u državnu blagajnu jer su poreznici i činovnici tuđim znojem nagrađivali sami sebe za revnost u službi državi.


Sve nasilu s Turcima se smijući

Kasnije, grad je stagnirao, dok se sredinom 19. stoljeća, osiromašen za čitavu jednu vezirsku stolicu, koju je godine 1850. vezir hafis Mehmed-paša premjestio u Sarajevo, i pomiren sa sudbinom, nije smjestio u svoj pravi okvir: u okvir provincijske kasabe sa značajnom tradicijom koja je svoj neizbrisivi pečat utisnula u njegovu arhitekturu i u mentalitet njegovih stanovnika. Travnik će još dugo vući korist od svoje prošlosti.

Konac 17. stoljeća je najsumornije razdoblje u povijesti Bosne. Bio je bečki rat, austrijski vojvoda Eugen Savojski prodro je godine 1697. s vojskom uz rijeku Bosnu sve do Sarajeva, poharao ga i - vratio se. Bojeći se turskih represalija, s njim je iz Bosne izbjeglo mnoštvo katolika, ponajviše iz porječja Bosne i istočne Bosne. Ostalo je u Bosni oko 17.000 katolika i 29 franjevaca.

Dok je koncem 19. stoljeća u travničkom kraju živjelo oko dvije tisuće katolika, koncem 17. bilo ih je u samo pet sela, kako u svom izvještaju donosi opći vizitator franjevačkog reda fra Ivan de Vietri. Za njih se brinuo fra Petar Lašvanin, koji je na vijest da se u travničkom kraju pojavila kuga, došao onamo, liječio i opremao bolesnike dok nije i sam umro od iste bolesti.

O politici i filozofiji preživljavanja, koju su bosanski franjevci morali voditi u dugim stoljećima pokorenosti Bosne Turcima svjedoči i anegdota koju sam našao u jednom fratarskom ljetopisu:

Kako su koncem 17. stoljeća u Bosni ostala samo tri samostana, u Fojnici, Kreševu i Kraljevoj Sutjesci, podijelili su franjevci sav teritorij Bosne na tri pastoralna područja i posluživali katolički puk iz ovih samostana. U proljeće bi mlađi fratri iz tih samostana odlazili diljem Bosne, nosili misne knjige i ruho, poučavali puk u vjeri, slavili s njim mise i dijelili sakramente. Ujesen su se vraćali u matične samostane. Tako je opet jednoga proljeća krenulo nekoliko kapelana iz fojničkog samostana, a gvardijan ih ispratio do kapije. Kad se u jesen vratio kapelan fra Mato, a gvardijan ga fra Frano dočekao na vratima, kapelan se začudio što mu je gvardijan preko ljeta posve osijedio. Pa ga zabrinuto upita: "Što to, moj gvardijane, tako naglo osijedi?" Gvardijan poteže rukom kroz kosu pa veli: "E, moj fra Mato, sve nasilu s Turcima se smijući." Sve nasilu s Turcima se smijući. Znači, smij se i kad ti se plače, samo da se devera kutarišeš. Ovdje riječ Turci ne označuje samo osmansku vlast, nego je to metafora za svaku vlast koja zloupotrebljava svoju moć. To je bio život po onom geslu Sv. Franje Asiškoga: Secundum loca et tempora - živjeti kako nalažu prilike vremena i prostora.

Vraćanje franjevaca u Lašvu

De Vitrijev izvještaj daje sumornu sliku života hrvatskog katoličkog pučanstva u lašvanskom kraju početkom 18. stoljeća. Život je bio gotovo na točki smrzavanja, smrti. To su bile godine duboke depresije. Na dnu života bili su seljaci, umorni od traženja mogućnosti da plate gomilu poreza na sve što im je omogućavalo kakav-takav život. Porez se, ostalo je zapamćeno, morao plaćati i na zrak koji se udiše jer je to bila sultanova svojina. I za zube kajmekana koje je trošio jedući meso, oteto od sirotinje. Umorni također i od sveprisutne sile koja ih je vukla na sud i za izmišljene prekršaje i ondje ih je uvijek stavljala u položaj neminovnih gubitnika ("Kadija te tuži, kadija te sudi!").


Početkom 18. stoljeća mijenja se životna slika našega kraja i ljudi u njemu. Travnik je postao vezirskim gradom, beznačajna kasaba postala je prijestolnicom bosanskog pašaluka, gdje je prisutnost sultanova namjesnika i zemaljskog upravitelja mogla kako-tako obuzdavati nasilje i držati pod nadzorom samovoljne lokalne spahije i gospodare. "Jer gdi je vezir stajo, tuđe je bolja sloboština bila za krstjaneh", svjedoči franjevački Ijetopisac fra Jako Baltić.

Godine 1744. imala je župa Lašva 16 sela, 291 kuću, 1454 odrasla vjernika i 910 djece. To su: Brajkovići, Pokrajčići, Jardo(l), Bučići, Polje, Gučani, Putićevo, Cojluk, Pećine, Vlahovići, Orašje i grad Travnik, zapravo Dolac, Hrvati su živjeli u selima i naseljima oko Travnika, od kojih se prvi počeo uzdizati Dolac, ranije zvan Ilovača, gdje su franjevci godine 1777. kupili zemljište od Bartula Gutića i "ondi", kako veli Baltić, "sebi načine poveliku kuću, da mognu noćivati; kad ih vezir zovne u Travnik, da se izbave gadnih Turskih Gostioničari (Hanovah)."

Zahvaljujući životnoj žilavosti i otpornosti naših ljudi na nevolje, prirodnim priraštajem, kao i doseljavanjem iz Dalmacije i zapadnih krajeva koje su pogodili glad i bolesti, hrvatski se živalj u našem kraju brojčano povećavao i to je zahtijevalo novu raspodjelbu crkvene administracije. Koncem 18. stoljeća dolaze franjevci u Dolac, a 1826. odvajanjem od Guče Gore osnivaju dolačku župu od koje se onda tijekom 19. stoljeća dijele sve druge: Ovčarevo (1832), Guča Gora (1840), Vitez i Jardol (1861), Bučići i Pećine (1856) i Travnik (1879). Od Guče Gore odvojili su se Brajkovići (1879), a Rankovići od Bučića (1937).

Jest, kao i prije, jednako romoni Lašva

Život se u našem kraju počeo snažnije stabilizirati polovicom 19. stoljeća kad se u Bosni snažno osjetio hropac "bolesnika na Bosporu" (turske države). Stizalo je ovamo sve više slobode, a s njome i kulture i prosvjete i gospodarske stabilnosti za ovaj svijet koji je, stoljećima upućen na sebe i na Boga, počeo stvarati pogodnije uvjete za život.

U Gučoj Gori je podignut samostan, najviše zauzimanjem biskupa fra Marijana Šunjića, najznačajnije ličnosti u povijesti našega kraja i jedne od najznačajnijih u povijesti Bosne, izgrađene su crkve: najprije u Docu (1854) a kasnije i u drugim župama. U Docu je koncem 18. stoljeća bilo pismenih ljudi, a prvu je školu otvorio Niko Božić u Bojni kod Travnika i u njoj poučavao djecu katoličkih roditelja. Zajedno s osnivanjem župe, otvara se u Docu i škola i time se udara temelj prosvjeti i obrazovanju.

Dolazak Austrije u Bosnu promjenio je krvnu sliku i našega kraja, probudio ga iz samrtnoga drijemeža u kojemu je proveo nekoliko dugih teških stoljeća. Ta politička "smjena straže" (Turska-Austrija) nad Bosnom ubrzala je životni ritam jer se kraj povezao sa svijetom željezničkom prugom, cestom i telegrafom, a godine 1882. počela je izgradnja nadbiskupskog sjemeništa u Travniku, glasovite "isusovčke gimnazije", dok su godinu dana kasnije iz Kreševa u Guču Goru došli đaci franjevačkog sjemeništa i ondje se školovali do 1900. godine.

Ono što smo preživjeli u dvadesetom stoljeću zabilježeno je u knjigama i u pamćenju. Nažalost, na koncu stoljeća kroz Travničko polje Lašva ne teče bistro kao nekoć, zamućena je ne samo industrijskim otpadom, nego i smećem koje je na njezinim obalama ostalo kao pogana posljedica besmislenog i ubilačkog nesporazuma ljudi koji su do juče: zajednički dijelili ovu zemlju i imali je dovoljno za život. Otrovni zral nepovjerenja, mržnje i neprijateljstva treba što prije sprati dok nas nije ugušio.

Da se vidi kako je Lašva naša zemlja s koje nas ne smiju protjerat ni takozvani "njihovi" ni takozvani "naši", neka se promisli o riječirm pok. fra Ljube Hrgića što ih je u svoj Dnevnik zabilježio u Vitezu i proljeće 1937. godine:

"Po grobljima mrtva mjesečina pada. Izlaze u skupinama, pc seljačkom običaju, na mirni put, seljaci koji davno pomriješe. Kako su it pokopali u bijelim košuljama i s krunicom u rukama, tako se pokojnic pomiču kroz ovu noć cestom, cestom vrlo poznatom... Išli su toliko putć na pazar u Travnik, išli su svečanim korakom u crkvu. Godinama godinama. Mjesečina ih pokriva u ovo rano proljeće, zovu ih uspomene života. Noć je... Ne raspoznaju se lica. Ne čuje njihova prekogrobm riječ, ne vidi se trag sablasnih stopa njihovih. Neki se rukama na ledinu naginju nad njive koje su oni obrađivali davno, davno, pipaju voćke št( su ih njihovi prsti kalemili... gledaju jesu li međe pomaknute promijenjene, jesu li od velikih njiva ostali mali okrajci. Idu... omjerajt koracima. Priroda ne opaža njihove prisutnosti... mjesečina nehajne sja...

Ti stari seljaci napokon podižu nejasne glave. Broje kuće. Devet novih. Kuće se bijele... Jest, kao i prije, jednako romoni Lašva."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: čet srp 02, 2009 11:33 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned lip 14, 2009 8:20 pm
Postovi: 18
mar-kan,
bas lijepo sta si ovo nasao...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sub kol 08, 2009 4:33 pm 
Offline

Pridružen/a: uto lip 23, 2009 10:34 pm
Postovi: 574
markozzz je napisao/la:
Sve OK, samo zanemario si da je određen broj hrvatskih glasova poštom(dakle ljudi koji ne žive u travniku), kao i da je određen broj došao autobusima iz RH na birališta na dan izbora


Poštom je stiglo ukupno 68 glasova, a sad za autobuse ne znam.

Evo ti link na izbori.ba http://www.izbori.ba/Mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=091.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sub kol 08, 2009 4:58 pm 
Offline

Pridružen/a: uto lip 23, 2009 10:34 pm
Postovi: 574
markozzz je napisao/la:
župe u općini travnik:

dolac 2972
ovčarevo 2351
podkraj 600
nova bila 4576 (minus 836)=3740
brajkovići 700
guča gora 1027
travnik 1700
turbe 509
korićani 18 (veći dio župe pripao općini skender vakuf)

općina travnik ukupno= 13 617 hrvata


inače u općini travnik je u federaciji podignut najveći broj zahtjeva za obnovu kuća(što se tiče hrvata), i još uvijek velik broj čeka na tu obnovu,tako da bi mogla biti još koja tisuća hrvata više za koju godinu


:palacgore1 Neka samo da nas je više.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sub kol 08, 2009 8:30 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 9:11 pm
Postovi: 18614
Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
markozzz je napisao/la:
župe u općini travnik:

dolac 2972
ovčarevo 2351
podkraj 600
nova bila 4576 (minus 836)=3740
brajkovići 700
guča gora 1027
travnik 1700
turbe 509
korićani 18 (veći dio župe pripao općini skender vakuf)

općina travnik ukupno= 13 617 hrvata


inače u općini travnik je u federaciji podignut najveći broj zahtjeva za obnovu kuća(što se tiče hrvata), i još uvijek velik broj čeka na tu obnovu,tako da bi mogla biti još koja tisuća hrvata više za koju godinu



Koliko cijela općina ima stanovnika?

_________________
Šeherzada
Gdje god postoji postojanje cirilice ili neke od njenih varijanti kakva je recimo glagoljica ili bosancica, tu je postojala dominacija bugarske iliti pravoslavne crkve, slavenskog krscanstva


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: pon ruj 21, 2009 9:53 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: uto lip 16, 2009 8:17 pm
Postovi: 99
Lokacija: Vrbanja, Sarajevo
U posljednjem broju sarajevskog tjednika "Slobodna Bosna",izašao je članak o tvrtki GS TMT i uspjehu iste.Jedna iz lanca bezbrojnih kooperanata njemačkoga Siemensa,iz jednog malog bosanskog grada, je počela praviti sjajne bicikle :zubati

Članak vam prenosim u cijelosti, iz svježe preuzete Slobodne Bosne:

Citat:
VOZI MIŠKO

Bicikli iz Travnika osvojili planetu

"ELITA NA DVA TOČKA
"

Tvornica „GS TMT“ iz Travnika u posljednjih pet godina izvozila je dijelove za šinska vozila, radeći za najpoznatije svjetske kompanije poput „Siemensa“; nakon što je zavladala recesija preorijentirali su se na proizvodnju bicikala a njihovi skupocjeni, ekstravagantni dvotočkaši odmah su postali hit u Njemačkoj i ostatku svijeta

Čudesni bicikli iz Travnika hit su među evropskim jet-setom!

slika

FOTO: Mario Iličić

Kada je prije pet godina Kurt Köpruner napustio zastupničko mjesto u Evropskom parlamentu i sa porodicom došao živjeti u Travnik, gdje je postavljen na mjesto direktora tvornice GS TMT, vjerovatno nije vjerovao da će ova, u ratu do temelja razorena kompanija, za svega nekoliko ljeta početi proizvoditi za najveće njemačke kompanije i na tržište plasirati čudesni bicikl kojio je postao hit među evropskim jet-setom.
Köpruner je na čelu TMT-a od 2003. godine, kada je ovu tvornicu kupila njemačka kompanija Global Sourcing iz Regensburga, zajedno sa dva ovdašnja privatizacijska fonda. TMT je prije rata radio u sastavu Bratstva iz Novog Travnika,a bila je to kompanija specijalizirana za proizvodnju alata za šumarstvo, poput presa ili kružnih testera. Na glasu je bila kao ponajbolji evropski proizvođač- šumskog vitla. Kada je došla u ruke njemačkih vlasnika, preorijentirala se na proizvodnju dijelova za željeznicu, i jedina u regionu zapadnog Balkana dobila certifikat za takvu vrstu djelatnosti te počekla sklapati unosne poslove sa najvećim svjetskim firmama koji se bave izgradnjom i održavanjem željeznica.

BICIKL ZA BECKHAMA I MERKEL


Nakon što je recesija zakucala na njihova vrata, prepolovivši vrijednost izvoza, Travničani su se okrenuli drugim projektima. Narudžbe iz njemačkih željeznica, iz kompanija poput Bombardiera, Siemensa ili Messera, su prestale i morali su početi zarađivati na drugi način. Izlaz su vidjeli u proizvodnji - bicikala. Ali ne onih običnih, jednostavnih, kakve svakoga dana viđamo po ulici, nego bicikala vrhunski dizajniranog rama, neobičnog oblika koji, nakon finalne obrade u Njemačkoj, kada se na njih dodaju detalji poput zlatnog upravljača ili dijamanata, na tržištu dostižu cijenu i od nekoliko desetina hiljada eura. Ideja o neobičnom biciklu nastala je u glavi sina vlasnice Global Sourcinga, koji je je uradio dizajnerske skice.
Ramovi i točkovi nastaju u Travniku, dok se ostali detalji, poslije farbanja, dodaju u njemačkom Regensburgu. Bicikl je ubrzo nakon predstavljanja postao hit na tržištu, omiljena zabava obijesnih bogataša, političara, glumaca i pjevača, odnosno, must have među njemačkim jet-setom.
U ovoj je zemlji i najtraženiji, iako se travnički bicikl prodaje u cijelom svijetu.
„Naš bicikl je trenutačno najekstravagantnija stvar koju bogataši moraju imati. Nekada ima i čudnih zahtjeva kao, naprimjer, da se stavi točak koji je širok kao i onaj na automobilu. Sve ovisi o željama kupaca. Radi se o pozlaćenim biciklima, zatim onima sa specijalnim sjedištem, zlatnim točkovima, volanom sa dijamantima i slično i onda, naravno, njegova cijena raste i po nekoliko hiljada eura“, pojašnjava nam Muamer Kargić, projekt-menadžer u TMT-u.

Svi se bicikli rade upotpunosti ručno, a prije nego što su preuzeli posao, travnički majstori prošli su kroz specijalističku obuku, morali su upoznati proces rada, naučiti moderne tehnologije zavarivanja... Na biciklu se ne smije napraviti ni najmanja greška, jer se on odmah vraća u tvornicu.
„Iako nam se to zaista rijetko događa, znalo nam se desiti da nam bicikl iz Njemačke vrate i zbog najsitnije greške, one koja teško da se može primijetiti. Tako su nam nedavno vratili bicikl jer su na ramu primijetili rupicu. Jasno je da svaki bicikl koji izađe odavde mora biti besprijekorno urađen i sve želje kupca moraju biti ispoštovane. Imamo puno provjera dok ne izađe iz tvornice, ali je to jedini način na koji se može raditi.“ Stoga nije nikakvo čudo što je ovakav, ručno rađeni bicikl, u vlasništvu najpoznatijih ličnosti svijeta politike ili jet-seta.
Novi modeli bicikla, inspirirani Harley Davidsonom, vjerovatno najpoznatijim motociklom na svijetu, a koje je TMT počeo praviti prije nekoliko mjeseci, u vlasništvu su njemačke kancelarke Angele Merkel ili nogometaša Davida Beckhama. U našoj zemlji postoje svega dva primjerka. Jedan je poklonjen skakačima sa mostarskog Starog mosta, dok je drugi u vlasništvu Muamera Kargića.
„U našoj zemlji, nažalost, nema kulture vožnje biciklom, pa tako ljudi nisu toliko ni zainteresirani za kupovinu“, kaže Kargić. „S druge strane, teško je očekivati da će se neko odlučiti platiti hiljadu eura, koliko košta najjeftiniji model. Stoga mi planiramo početi sa posebnom serijom rađenom isključivo za naše tržište, koja bi bila znatno jeftinija od onih koje izvozimo u Njemačku, ali bi ostala isto tako kvalitetna.“

LAKŠE U NJEMAČKU NEGO U SARAJEVO


Ipak, iako u pogonima svoje tvornice mjesečno naprave stotinu ramova za bicikle, iako su uveli rad u dvije smjene i planiraju specijalnu ediciju ovih bicikala za bosanskohercegovačko tržište, u TMT-u su ogorčeni na ovdašnje vlasti i uslove kakvi se nameću rijetkima koji u ovoj zemlji pokušavaju nešto stvarati i izvoziti, a ne bogatiti se preko noći stanogradnjom ili iznajmljivanjem poslovnih prostora u shopping centrima.
Prošle godine TMT je izvezao svoje proizvode u vrijednosti od oko šest i po miliona maraka, sve što naprave prodaju u Njemačkoj ili Austriji, no ne mogu uopće prodrijeti na tržište naše zemlje niti dobiti povoljne kredite od Razvojne banke FBiH.
Ova tvornica proizvodi dijelove za tramvaje i vozove, sisteme za pruge, takozvane precizne šine, podizače na pružnim sistemima... TMT proizvodi za njemačke kompanije Siemens, Messer, ThyssenKrupp, Lindl, Kampf, za norveške, holandske, američke firme, zatim dijelove za austrijskog giganta Liebherra koji se bavi proizvodnjom bagera, kranova, rashladnih uređaja, no kada su aplicirali na tenderu koji je raspisala Elektroprivreda BiH, dobili su posao samo jednom i nikada više.
„Kada smo prošli prvi put, bilo je to zato jer smo bili novi na tenderima, niko nije ni znao da ćemo se prijaviti i imali smo najbolju ponudu“, ogorčen je Senad Beganović, tehnički direktor TMT-a.
„Javljali smo se poslije još nekoliko puta, no svaki put su pred nas postavljani takvi uslovi da nam je bilo jasno da je tender već ranije pripremljen za nekoga drugog. Posao dobije firma koja da ponudu od 300 hiljada maraka za posao vrijedan dvostruko više i onda se ugrađuju aneksi ugovora kojima cijena posla naraste. Poseban slučaj su krediti Razvojne banke. Ja zaista ne želim raspravljati o tome kako oni postavljaju uslove za nekoga ko želi uzeti kredit, no kada vidite šta se sve zahtijeva od vas, jasno vam je da nemate nikakve šanse i da ta banka kao da nije namijenjena nekome ko radi i pokušava proizvoditi u ovakvim uslovima. A uslovi u kojima radimo su, najblaže rečeno, čudni i mi moramo Nijemcima pojašnjavati kakvi su kod nas zakoni na snazi. Recimo, mi smo platili 100 hiljada maraka carine na mašine koje je vlasnik uvezao iz Njemačke, iako postoji odluka Vijeća ministara još iz 2005. godine da se na takva strana ulaganja carina ne plaća. Nevjerovatno!“

Ipak, iako je recesija žestoko uzdrmala njihove izvozne planove, u TMT-u se nadaju kako će se izvozni bilans i ove godine mjeriti milionima maraka. „Nadamo se da ćemo godinu zaokružiti sa oko tri miliona maraka“, kaže Beganović, dodajući kako u ovom trenutku u TMT-u radi 85 radnika. „Dosta ih je sada postalo tehnološki višak, ne zato što nam ne trebaju, nego jer nemamo narudžbi od velikih njemačkih kompanija. No, mi se ne želimo odreći naših radnika i nadamo se da će svi oni ubrzo postati uposleni.“
Shocker Chopper, novo remek-djelo
TRAVNIČKI MAJSTORI SKLAPAT ĆE BICIKLE ZA ČUVENOG DIZAJNERA SVENA FISCHERA
Novi projekat majstora iz Travnika je Shocker Chopper, bicikl koji je dizajnirao Nijemac Sven Fischer u dizajnerskoj kući Team Tentakulus. Fischer je trenutačno jedan od vodećih evropskih industrijskih dizajnera i nada se kako će sa ovim biciklom, zbog njegovog jednostavnog dizajna, zarobiti srca svih ljubitelja vožnje na biciklu. Fischeru je za inspiraciju poslužio dobri stari Harley Davidson, a okviri za Chopper, kao i za još Fischerov model nazvan Psycho, radit će se u Travniku. „Oba modela su ekskluzivna i neće se raditi na veliko“, kaže Muamer Kargić. „Radi se o veoma malim serijama, ekskluzivnim serijama za probrane klijente. Fischer je poznato ime u svijetu dizajna i modeli bicikala sa njegovim potpisom koštat će puno više od ovih koje sada proizvodimo. Riječ je o hiljadama eura samo za jedan bicikl.“ Fischerov model se, osim nekonvencionalnog dizajna, od ostalih bicikala razlikuje i po velikim, širokim gumama. Vožnja njime, kažu oni koji su ga probali, nezaboravno je i zabavno iskustvo no za to treba i malo umješnosti i iskustva, jer su kočnice, za razliku od običnih bicikala, na drugačijem mjestu.

_________________
terenska katedra za devijantne forume, grofovija Stauffenberg


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sri ruj 23, 2009 3:03 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 2:45 pm
Postovi: 22992
Najviše zahtjeva za povratak u općinu je podnesen od strane Hrvata.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sub ruj 26, 2009 4:33 pm 
Offline

Pridružen/a: sub ruj 26, 2009 4:16 pm
Postovi: 1
Dragi moji
Mišljenja sam da ne trebate biti toliko optimisticni, glede ovih podataka sto ste iznjeli o Srednjoj Bosni:
Ja sam iz Nove Bile, i pozdano znam da ovde sve vise ljudi emigriraja osobito u RH a ne kako neki od Vas govore da se vracaju.
Ja znam da je u zadnjih dvije godine iz moga kraja osdelilo dosta ljudi, nazalost ali nemam brojke...
Glavni razlog iseljavanja iz Srednej Bosne je svako ekonomski, nezaposlenost...
Jer nasi (citaj Hrvati) nece radit za 500 KM kao Muslimani.
Jeste ikada bili u Kninu, pa tamo je 45 % stanovnistva doselilo iz BiH.
Mislim da nas Hrvate Bosne i Hecegovine "jebe" politika vladajucih,a l o tome drugom prilikom.

Lijep pozdrav iz NB


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sub ruj 26, 2009 5:36 pm 
Offline

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 5:27 pm
Postovi: 4240
Žao mi je ako je takav trend. Ali koliko ja znam da je u Novu bilu došlo dosta ljudi poslje rata tako da je situcija bolja nego prije ?

A ekonomija... Nema mjesta gdje ekonomija zadovoljava stanovništvo. Kako ti se čini situacija u Vitezu?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sub ruj 26, 2009 6:36 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 2:45 pm
Postovi: 22992
Župa Nova Bila imala je 1991. godine oko 3.850 vjernika i njihov je broj do pred posljednji rat polagano rastao. Danas župa ima 4.576 vjernika. Tvore je sljedeća naselja: Nova Bila, Brdo, Gladnik, Ograde, Podolac, Pokrajčići, Ričice, Stara Bila i Zabilje.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: sub ruj 26, 2009 6:57 pm 
Offline

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 5:27 pm
Postovi: 4240
Mar-kan je napisao/la:
Župa Nova Bila imala je 1991. godine oko 3.850 vjernika i njihov je broj do pred posljednji rat polagano rastao. Danas župa ima 4.576 vjernika. Tvore je sljedeća naselja: Nova Bila, Brdo, Gladnik, Ograde, Podolac, Pokrajčići, Ričice, Stara Bila i Zabilje.


Znam za to pa ga zato i pitam :neznam


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: pon ruj 28, 2009 8:59 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 9:39 pm
Postovi: 36344
Lokacija: DAZP HQ
goran je napisao/la:
Dragi moji
Mišljenja sam da ne trebate biti toliko optimisticni, glede ovih podataka sto ste iznjeli o Srednjoj Bosni:
Ja sam iz Nove Bile, i pozdano znam da ovde sve vise ljudi emigriraja osobito u RH a ne kako neki od Vas govore da se vracaju.
Ja znam da je u zadnjih dvije godine iz moga kraja osdelilo dosta ljudi, nazalost ali nemam brojke...
Glavni razlog iseljavanja iz Srednej Bosne je svako ekonomski, nezaposlenost...
Jer nasi (citaj Hrvati) nece radit za 500 KM kao Muslimani.
Jeste ikada bili u Kninu, pa tamo je 45 % stanovnistva doselilo iz BiH.
Mislim da nas Hrvate Bosne i Hecegovine "jebe" politika vladajucih,a l o tome drugom prilikom.

Lijep pozdrav iz NB


knin je naseljavan od 1995. zaključno s 2001. tu su uglavnom ljudi iz kaknja, zavidovića.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: pon ruj 28, 2009 10:56 pm 
Offline

Pridružen/a: pon ruj 28, 2009 9:16 pm
Postovi: 1154
Lokacija: Tamo gdje je Srednja Bosna gdje je Vlasic planina, Vilenica, Bukovica, Lasvanska dolina...
Slažem se sa goranom iz NB. Istina je da nas se (i sam živim i radim na prostoru Travnika) više iseljava nego vrača u TR stim da su razlozi višestruki i to je trend koji če po mom mišljenju obuhvatit vrlo brzo i Bošnjake (čim budu imali uvjete da migracije). Prednost Hrvata što još uvijek obitavaju na prosto rečeno kvalitetnijem dijelu općine a iz uvjetno rečeno pasivni krajeva općine je veći dio Hrvata iselio i sumnjam da če se ikada postići broj iz 1991 g. (Vlašić i visinski predjeli). Hrvati jesu poduzetniji ali je istina da i Bošnjaci u posljednje vrijeme ekonomski napreduju i to dosta brzo. Hrvata po mojoj procjeni ima oko 11-12 tisuča s tim da prijavljeni u po CIPSU vjerovatno za par tisuča više. Povratnika još ima ali su to mahom starije generacije onih koji su došli da umru na svom to jest večinom stariji.
U Kninu, Zadru, Čiovu, Virovitici postoje prave male zajednice Travničana a lokalne vlasti potiču dolazak i ostanak Hrvata iz TR u te sredine.
Kada je Travnik u pitanju može se bit optimistićan Hrvati mogu (kaže mogu) sebi stvoriti uvjete za brži demografski rast u Travniku (istina uz političke, ekonomske i sve druge preduvjete) sve je do Hrvata. Potrebna je čvrsta odluka političkih elita, kvalitetno uvezivanje sa dijasporom, razbiti strah i defetizam kod ljudi koji žive tu... i najvažnije poticati ostanak, rad i kvalitetan život za mladež a posebice za mlade obitelji.... :palacgore1


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: uto ruj 29, 2009 8:31 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 2:45 pm
Postovi: 22992
sioux111 je napisao/la:
Slažem se sa goranom iz NB. Istina je da nas se (i sam živim i radim na prostoru Travnika) više iseljava nego vrača u TR stim da su razlozi višestruki i to je trend koji če po mom mišljenju obuhvatit vrlo brzo i Bošnjake (čim budu imali uvjete da migracije). Prednost Hrvata što još uvijek obitavaju na prosto rečeno kvalitetnijem dijelu općine a iz uvjetno rečeno pasivni krajeva općine je veći dio Hrvata iselio i sumnjam da če se ikada postići broj iz 1991 g. (Vlašić i visinski predjeli). Hrvati jesu poduzetniji ali je istina da i Bošnjaci u posljednje vrijeme ekonomski napreduju i to dosta brzo. Hrvata po mojoj procjeni ima oko 11-12 tisuča s tim da prijavljeni u po CIPSU vjerovatno za par tisuča više. Povratnika još ima ali su to mahom starije generacije onih koji su došli da umru na svom to jest večinom stariji.
U Kninu, Zadru, Čiovu, Virovitici postoje prave male zajednice Travničana a lokalne vlasti potiču dolazak i ostanak Hrvata iz TR u te sredine. Kada je Travnik u pitanju može se bit optimistićan Hrvati mogu (kaže mogu) sebi stvoriti uvjete za brži demografski rast u Travniku (istina uz političke, ekonomske i sve druge preduvjete) sve je do Hrvata. Potrebna je čvrsta odluka političkih elita, kvalitetno uvezivanje sa dijasporom, razbiti strah i defetizam kod ljudi koji žive tu... i najvažnije poticati ostanak, rad i kvalitetan život za mladež a posebice za mlade obitelji.... :palacgore1


A kako to potiču dolazak prije svega,a zatim i ostanak?Vrbuju ljude po Travniku!?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: uto ruj 29, 2009 9:46 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 17, 2009 10:12 am
Postovi: 1281
sioux111 je napisao/la:
Slažem se sa goranom iz NB. Istina je da nas se (i sam živim i radim na prostoru Travnika) više iseljava nego vrača u TR stim da su razlozi višestruki i to je trend koji če po mom mišljenju obuhvatit vrlo brzo i Bošnjake


Već ih je obuhvatio, postotak Hrvata u općini Travnik je porastao zadnjih godina, znači da Muslimani iseljavaju još više.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Travnik
PostPostano: uto ruj 29, 2009 10:43 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 2:45 pm
Postovi: 22992
Samo dok im ukinu vizna ograničenja...


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 440 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6 ... 18  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO