HercegBosna.org

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6588

https://www.facebook.com/story.php?story_fbid=1514327466720066&id=100044284816568&_rdr

Citat:

Znači, kada se uspoređuje jugoslavensko razdoblje s današnjicom, mnogi navode suhoparnu statističku činjenicu: Jugoslavija je 1991. godine imala vanjski dug od oko 15 do 20 milijardi dolara, dok države nasljednice danas zajedno duguju preko 130-180 milijardi eura. Zbog te matematičke usporedbe u javnosti se često stvori krivi zaključak da je dug SFRJ bio "smiješan" i da bi se danas lako otplatio, no prešućuje se ekonomska snaga, vrijednost dolara tada i činjenica da je SFRJ 1980-ih morala refinancirati dugove jer ih sama nije mogla redovito otplaćivati.
No kriza nije započela 1980-ih, ona je tada samo eksplodirala. Godine 1979. Jugoslavija je ušla u zonu potpunog ekonomskog zastoja. Glavni okidači bili su drugi naftni šok (skok cijena nafte koji je osakatio platnu bilancu) i drastičan skok kamatnih stopa na međunarodnom tržištu (politika Paula Volckera u američkom Fedu). Budući da se Jugoslavija dotad bjesomučno zaduživala s varijabilnim kamatnim stopama, otplata dugova preko noći je postala neodrživa.
Jugoslavija je imala stalni trgovinski deficit i ovisnost o stranim kreditima. Jugoslavenska ekonomija bila je kronično nekonkurentna na zapadnim tržištima. Uvozila se skupa tehnologija i sirovine, a izvozila roba niske dodane vrijednosti (često na klirinško tržište SSSR-a). U fazi privida (1950. – 1973.) deficit se godinama pokrivao obilnom američkom financijskom i vojnom pomoći nakon raskida Tito-Staljin 1948., a kasnije doznakama stotina tisuća "gastarbajtera" koji su otišli na Zapad te prihodima od turizma. U fazi zaduživanja (1970-e), kada su ti izvori postali nedostatni, a svjetsko tržište preplavljeno jeftinim "petrodolarima", Jugoslavija se okrenula masovnom vanjskom zaduživanju. To je stvorilo privid visokog životnog standarda koji domaća produktivnost uopće nije podržavala. Do 1980. dug je narastao na oko 20 milijardi dolara, što je dovelo do bankrota (moratorija na otplatu) i uvođenja restrikcija (par-nepar vožnja, bonovi za kavu, ulje, prašak, restrikcije struje).
Jugoslaviju je blokirao i kompleksan autokratski sustav te "Tito kao božanstvo" Sustav "samoupravnog socijalizma" bio je ekonomski oksimoron, a politički je dodatno usložen Ustavom iz 1974. godine. Ustav je konfederalizirao državu i dao pravo veta republikama, što je u teoriji trebalo riješiti nacionalno pitanje, ali je u praksi stvorilo osam zatvorenih, konkurentskih republičkih/pokrajinskih ekonomija. Gradile su se "političke tvornice" (poput Agrokomerca ili Fenija) koje su služile lokalnim moćnicima, a ne tržišnoj logici.
Dok je Tito bio živ, on je funkcionirao kao vrhovni arbitar. Sustav je mogao opstati samo uz postojanje jedne neupitne, karizmatske figure koja je jednim dekretom ili partijskom čistkom (poput micanja hrvatskih proljećara ili srpskih liberala početkom 70-ih) mogla presjeći svaku krizu. Nakon njegove smrti 1980., uvođenjem rotirajućeg Predsjedništva, sustav je postao potpuno paraliziran. Nitko nije imao ni autoritet ni legitimitet provesti bolne strukturne reforme (poput Stabilizacijskog programa Kraigherove komisije).
Je li ekonomski kolaps prethodio nacionalnom? Da, ekonomija je bila katalizator. Nacionalne centrifugalne sile nisu pale s neba; one su dramatično eskalirale upravo zbog ekonomskog sloma.
Kada je ponestalo stranog novca koji je kupovao socijalni mir, počeli su sukobi oko toga tko koga financira. Razvijenije republike (Hrvatska i Slovenija) opravdano su smatrale da kroz savezne fondove za nerazvijene i devizni sustav financiraju neučinkovit savezni aparat, JNA i nerazvijene regije, dok su uže rukovodstvo u Beogradu i manje razvijene republike smatrali da se profit prelijeva na sjever.
Ekonomska kriza, hiperinflacija i pad životnog standarda za 30-40% tijekom 1980-ih potpuno su uništili legitimitet socijalističkog poretka. Tek na tom ekonomski spaljenom tlu, potpomognutom memorandumskim projektima iz Beograda i preuzimanjem kontrole nad monetarnim sustavom od strane Srbije (upad u platni promet SFRJ krajem 1990.), nacionalne tenzije postale su centrifugalna sila koju više nitko nije mogao zaustaviti. SFRJ je bila neodrživ ekonomski projekt koji je preživljavao na geopolitičkoj renti Hladnog rata i kreditima. Kada je ta slavina zatvorena, a "vezivno tkivo" u liku Tita nestalo, kolaps je bio neizbježan.
Na slici je novčanica od dva milijuna dinara bivše SFRJ, puštena u optjecaj u kolovozu 1989. godine Ova novčanica svjedoči o razdoblju iznimno visoke inflacije koja je pogodila zemlju potkraj osamdesetih godina, neposredno prije njezina raspada. Zbog kasnijih denominacija i monetarnih reformi, ova je novčanica povučena iz optjecaja u proljeće 1991. godine, a danas ima isključivo kolekcionarsku (numizmatičku) vrijednost.
A tko je otplatio dugove Jugoslavije? Hrvatska je svoj dio naslijeđenog duga bivše federacije (Pariškom i Londonskom klubu te ostalim vjerovnicima) u potpunosti otplatila još 2009. godine. Slovenija je to učinila prva, još 1995. godine. Srbija je preuzela najveći postotak duga (~36,5%) i zbog razdoblja sankcija i neplaćanja tijekom 1990-ih, njezine rate jugoslavenskih kredita dospijevaju na naplatu sve do 2031., 2034. i 2041. ugovorom s Pariškim klubom.

Iz komentara

Citat:

Ni jedna zapadna ni istočna zamlja nikad nisu vratili glavnice kredite međunarodnim financijskim institucijama - osim Rumunjske pod Čaušeskuom, ali su nakon toga bili gladni kruha. Kamata se kontinuirano plaća ali glavnica kredita najvećim dijelom se na ovaj ili onaj način refinanciraju. Kredit koji je RH dobila u diobi nije vratila "živom lovom" nego drugim kreditom. Isto je sa Slovenijom pa čak i sa famoznom britanskom otplatom Land leasea Americi 1990ih. Pravo je pitanje zašto je 1980. Jugi odbijen zahtjev za refin postojećih kreditnih aranžmana i uvedene mjere štednje (onda se to zvalo stezanje remena, a u modernoj fin. terminologiji to se naziva "austerity measures"). Juga je bila prva država u povjesti kojoj su međunarodni fin. i diplomatski krugovi nametnuli takve restriktivne mjere. Danas se priča o YU stabilizaciji proučava na business studijima u Engleskoj i Americi kao primjer tragično pogrešnog pristupa ekonomskim problemima neke zemlje u razvoju. Osobno, nisam siguran da su oni međunarodni krugovi koji su inzistirali na "reformama" napravili slučajnu pogrešku.

mikimiki971 · **Pridružen/a:** 23 stu 2025, 20:43 **Postovi:** 476

Ekonomija zasnovana na masovnoj proizvodnji i jeftinoj radnoj snazi

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6588

Iz komentara

Citat:

Mora se napomenuti da je nekoliko puta prije rata bilo sastanaka vjerovnika Pariškog i Londonskog kluba i svaki put ni se otpisivali dugovi Jugoslaviji, kao podrška što se nije priključila Varšavskom paktu. Kad se raspao Varšavski pakt,Jugoslavija im je bila nepotrebna,prestaje financiranje i kolaps koji završava u krvavoj srpskoj agresiji,koja je "ak ukrala iz savezne blagajne milijardu dolara za financiranje rata protiv Hrvatske

mikimiki971 · **Pridružen/a:** 23 stu 2025, 20:43 **Postovi:** 476

Dobili smo mi od raspada pet put više od YU al smo spičkali na život iznad mogućnosti. Istočni blok koji se napatio bome nije i sad su devet kopalja ispred nas.

dane-croatia

mikimiki971 je napisao/la:

Dobili smo mi od raspada pet put više od YU al smo spičkali na život iznad mogućnosti. Istočni blok koji se napatio bome nije i sad su devet kopalja ispred nas.

Iztočni blok nije imao rat i ranije su ušli u EU... Ali svejedno, većinom i nisu izpred Hr.

novosve · **Pridružen/a:** 16 stu 2025, 18:17 **Postovi:** 2819

mikimiki971 je napisao/la:

Dobili smo mi od raspada pet put više od YU al smo spičkali na život iznad mogućnosti. Istočni blok koji se napatio bome nije i sad su devet kopalja ispred nas.

ko je to od istočnog bloka 9 kopalja iznad nas?

Bobovac

novosve je napisao/la:

mikimiki971 je napisao/la:

Dobili smo mi od raspada pet put više od YU al smo spičkali na život iznad mogućnosti. Istočni blok koji se napatio bome nije i sad su devet kopalja ispred nas.

ko je to od istočnog bloka 9 kopalja iznad nas?

Možda ne misli na Hrvatsku.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6588

novosve je napisao/la:

mikimiki971 je napisao/la:

Dobili smo mi od raspada pet put više od YU al smo spičkali na život iznad mogućnosti. Istočni blok koji se napatio bome nije i sad su devet kopalja ispred nas.

ko je to od istočnog bloka 9 kopalja iznad nas?

Možda ne 9 kopalja, ali si moredu priušćit stvari, novija vozila, putovat više.
Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, baltičke male države, Rumunji

dane-croatia

Sokolić je napisao/la:

novosve je napisao/la:

ko je to od istočnog bloka 9 kopalja iznad nas?

Možda ne 9 kopalja, ali si moredu priušćit stvari, novija vozila, putovat više.
Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, baltičke male države, Rumunji

Mi Hrvati ni ne moramo putovat kad imamo sve što nam treba tu. Mi putujemo iz znatizelje, a oni putuju (osim mozda Rumunja) iz potrebe da osjete pošteno more.

Croato · **Pridružen/a:** 04 ruj 2022, 22:01 **Postovi:** 3104

Hrvatska ima veću prosječnu plaću od nekoliko država tu nabrojanih.
https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_E ... erage_wage

novosve · **Pridružen/a:** 16 stu 2025, 18:17 **Postovi:** 2819

Sokolić je napisao/la:

Možda ne 9 kopalja, ali si moredu priušćit stvari, novija vozila, putovat više.
Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, baltičke male države, Rumunji

gluposti. Nitko od tih ne putuje i ne kupuje nove aute per capita ko Hrvati.

Kaftanzoglio · **Pridružen/a:** 19 kol 2015, 11:38 **Postovi:** 4663

Sokolić je napisao/la:

novosve je napisao/la:

ko je to od istočnog bloka 9 kopalja iznad nas?

Možda ne 9 kopalja, ali si moredu priušćit stvari, novija vozila, putovat više.
Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, baltičke male države, Rumunji

Oni su uvijek bili ispred nas po stupnju razvoja, pa Mađarska je bila europska velesila, Češka i Slovačka su imali autoindustriju dok su se kod nas ljudi mlatili buzdovanima za osvojiti komad pašnjaka u krškim planinama. Dovoljno je uzeti kartu pismenosti Austrougarske pa je sve jasno.

Tu priču kako su oni bili iza nas sam čuo sam od uvjerenih Jugoslavena koji misle da je svijet nastao 1945.

dane-croatia

Kaftanzoglio je napisao/la:

Sokolić je napisao/la:

Možda ne 9 kopalja, ali si moredu priušćit stvari, novija vozila, putovat više.
Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, baltičke male države, Rumunji

Oni su uvijek bili ispred nas po stupnju razvoja, pa Mađarska je bila europska velesila, Češka i Slovačka su imali autoindustriju dok su se kod nas ljudi mlatili buzdovanima za osvojiti komad pašnjaka u krškim planinama. Dovoljno je uzeti kartu pismenosti Austrougarske pa je sve jasno.

Tu priču kako su oni bili iza nas sam čuo sam od uvjerenih Jugoslavena koji misle da je svijet nastao 1945.

Ima nešto i u tomu. Unatoč 45 godina komunističkog mraka, Mađari, Česi i Slovaci, pa i Poljaci su ipak zadrzali taj radišni mentalitet stečen iz doba AustroUgarske. Tako da pod velikim utjecajem zapadne Europe, nije bilo tezko od njih napraviti novi gospodarki bum.

mikimiki971 · **Pridružen/a:** 23 stu 2025, 20:43 **Postovi:** 476

Gdje je Bila Jugoslavija 1990. a gdje istočni blok? Prazni izlozi i rafovi, tačkice i bonovi, gdje su im bile autoceste? Milion Sovjeta u svojoj zemlji.
Nova Hrvatska Vlada 1991. naredila da se sva trgovinska predstavništva u Bosni imaju zatvoriti, njih barem stotinjak. Koliko je to sve nas bacilo unazad? A iz koje potrebe?

novosve · **Pridružen/a:** 16 stu 2025, 18:17 **Postovi:** 2819

mikimiki971 je napisao/la:

Gdje je Bila Jugoslavija 1990. a gdje istočni blok? Prazni izlozi i rafovi, tačkice i bonovi, gdje su im bile autoceste?

stanje u bivšoj Jugoslaviji nije bilo bolje nego u ostatku komunističkog blioka u tom trenutku.

Bilo je bolje recimo sedamdesetih, ali nakon desetljeća propadanja osamdesetih došlo je na skoro isto.

https://www.facebook.com/WorldGeoDemo/p ... 012267058/

ovdje je isto bilo nestašica i bonova i jako malo autocesta.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6588

Istočni blok je bia iza ondašnje SFRJ.
Po statističkin pokazatejiman, Sloveniji i Hrvatskoj najbliža je bila Češka. U doba Domovinskog rata, bili su iza Hrvatske.

Prosična plaća je zgodan pokazatej, ali indeks kupovne moći je realniji.
Judi moredu imat višju plaću, ali koliko istovrsne robe u svojoj zemji moreš kupit za to?

Jugoslaviju je ekonomski uništia veliki vojni proračun. Vojska je pridonosila nejednakosti, jer je jedne pri zapošljavanju favorizirala, a druge diskriminirala. Pa onda one favorizirane izvozila u druge republike, timen izvozeći svoju (Srbija, BiH, CG) nezaposlenost u ote druge republike (Hrvatska osobito).

Umisto još onda napravit autocestu Split – Zagreb, novac je odlazia za hranit srpsko-crnogorske ukruviće u JNA i policiji koji su došli živit i radit u Hrvatsku. Tu se puno izgubilo.

Hrvatska nije bila ka' obične države koje su imale rat. Mi smo morali kupovat oružje na crnon tržišću po višestruko višin cinaman. I 10x.
Poljskoj su MMF i Svitska banka otpisali dugove. SCG-u nakon rata isto, BiH je dobila reprogramiranja, nisan naša je li i njima šta otpisalo. Hrvatskoj su zajahali od prve, za se rišit solidarneg duga iz SFRJ i izać iz obveza po njemu, prihvatila je platit viši udil od pripadajućeg. Zapadni kreditori su htili 1992. da HR i SLO prihvatidu cili taj dug na se.

Hrvatska nije trošila svoj novac za svoj ulagački ciklus, pa umisto zaposlit svoje tvrtke, morala je za veliki infrastrukturni objekt autoceste Tomislave dat posal Amerima (Bechtel). Da su to radili hrvatski cestari odnosno niskogradnjaši, brojni ne bidu bili u stečaju, likvidaciji ili izbrisani iz registra, RH ne bi imala cilo desetliće vojsku nezaposlenih.
Međunarodna potpora ne dolazi mukte. Ne moreš ju ni kupitbtek tako, moraš opravdat, a onda slidi cina. Inače ti slidi kaznena mira u vidu, u hrv.slučaju, viprizacije Hrvatske, daljnjih pritisaka velesila na ustupke (pristup moru) svakoj šuši (ponajpri RSK, RS, SCG, Muslimaniman), priznavanje tuđih pretenzija na hr.ozemlje (Slovenija), sankcije, bombardiranje ili priznavanje pobunjeničke paradržave.

RH je prodala obiteljsku zlatninu (HT, Pliva...), rasprodaja banaka po trećesičnjašiman ima i druge motive, a isti učin na hrv.gospodarstvo.
Saniraš svojin novcen, sve to dohodi puno, i onda stranac ili podobnik dobije to za kunu, umidto da hrv.dioničar zarađuje kroz njih i time se ojačava hrv.sridnji sloj i uči praven kapitalizmu.

Rasprodano poduzeće -> otpuštanja -> nova nezaposlenost -> pritisak na hrv.socijalne i zdravstvene fondove; nezaposleni nije više kupac koji gura gospodarstvo nego teret

Sve te zlatne koke više ne ostavjadu dobit u RH nego ju se isisava iz Hrvatske. Da ne spominjen sporedne kanale kroz razne inozemne revizije, konzultante i sl.

Na stranu nespodobne politikantske uprave, ali zbog gore izostala novca, nisu se tehnološki osuvrimenile hrvatske industrije, pa nan je npr. brodogradnja stagnirsla i sad je di je.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6588

mikimiki971 je napisao/la:

Gdje je Bila Jugoslavija 1990. a gdje istočni blok? Prazni izlozi i rafovi, tačkice i bonovi, gdje su im bile autoceste? Milion Sovjeta u svojoj zemlji.
Nova Hrvatska Vlada 1991. naredila da se sva trgovinska predstavništva u Bosni imaju zatvoriti, njih barem stotinjak. Koliko je to sve nas bacilo unazad? A iz koje potrebe?

Zanimjiv podatak, ali imaš li kakvu potvrdu za to?
Ovako je rekla-kazala.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6588

https://web.facebook.com/story.php?story_fbid=122183587994916318&id=61577489560122

Citat:

Objava Ante Brešić pl. Mikulić
Ante Brešić pl. Mikulić
22 h
·
Dalija Orešković ironično spominje tvornice Kraš i Badel dovodeći ih u vezu s boljševicima po kojima nose imena, zaboravljajući jednu važnu činjenicu da te tvornice (Union, Bizjak, Pokorny i Arko) nisu otvorili niti partizani niti njihova vlast nakon 1945. već su ih oteli hrvatskim, austrijskim i židovskim vlasnicima i obiteljima.
Ljevičari zaboravljaju Josip u čije vrijeme su podignute tvornice nije bio Josip Broz, već Franjo Josip! Stoga prisjetimo se kada su tvornice uistinu otvorane:
Badel (Arko i Pokorny), Zagreb (1862.)
Belišće, Belišće (1884.)
Belje, Darda (1911.)
Brodogradilište Kraljevica (1729.)
Brionka, Pula (1942.)
Brodogradilište Uljanik (Arsenal), Pula (1856.)
Brodogradilište 3. Maj (Danubius/Kvarner), Rijeka (1892.)
Brodosplit, Split (1931.)
Brodotrogir, Trogir (1922.)
Cedevita (Wander) , Zagreb (1929.)
Cetina, Omiš (1930.)
Chromos, Zagreb (1920.)
Ciglana IGM, Sladojevci (1900.)
Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.)
Čateks, Čakovec (1874.)
Cemex, Kaštela (1904.)
Dalit, Daruvar (1905.)
Dalmacija, Dugi Rat (1908.)
Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.)
DIK, Đurđenovac (1895.)
Dilj, Vinkovci (1922.)
Drava tvornica žigica, Osijek (1856.)
Div tvornica vijaka, Samobor (1884.)
DTR, Zagreb (1914.)
Dukat, Zagreb (1912.)
Đakovština, Đakovo (1921.)
Đuro Đaković (Tvornica vagona...), Slavonski Brod (1921.)
Elka, Zagreb (1927.)
Franck, Zagreb (1892.)
Gavrilović, Petrinja (1690.)
Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.)
Gredelj, Zagreb (1894.)
IGM Ciglana, Petrinja (1920.)
Istra cement, Pula (1925.)
INA (Rafinerije nafte Rijeka), Zagreb (1882.)
Jadran, Zagreb (1930.)
Jamnica, Zagreb (1828.)
Jadranka, Vela Luka (1892.)
Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.)
Kandit, Osijek (1920.)
Karbon, Zaprešić (1932.)
Karolina, Osijek (1909.)
KIO, Karlovac (1903.)
Koestlin, Bjelovar (1905.)
Katran, Zagreb (1890.)
Končar, Zagreb (1921.)
Kraš (Union), Zagreb (1911.)
Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.)
Lipa Mill, Zagreb (1907.)
Maraska, Zadar (1768.)
Medika, Zagreb (1922.)
Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.)
Metalska industrija, Varaždin (1939.)
Mundus, Varaždin (1892.)
MTČ, Čakovec (1923.)
Mlinar, Križevci (1903.)
Mirna, Rovinj (1877.)
OPECO, Virovitica (1896.)
Osječka pivovara, Osijek (1856.)
Pamučna industrija, Duga Resa (1884.)
Podravka, Koprivnica (1934.)
Pik, Vrbovec (1938.)
Pastor, Zagreb (1930.)
Pliva, Zagreb (1921.)
Prvomajska (Ševčik), Zagreb (1922.)
Saponia, Osijek (1894.)
Sardina, Postire (1907.)
Segestica, Sisak (1918.)
TOZ-Penkala (Penkala), Zagreb (1911.)
Tvornica duhana, Zagreb (1817.)
TEŽ, Zagreb (1929.)
TAL, Šibenik (1937.)
TEF, Šibenik (1897.)
TOP, Kerestinec (1922.)
Torpedo, Rijeka (1853.)
Tvornica šećera, Osijek (1905.)
Tvornica papira, Rijeka (1821.)
Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.)
TVIN, Virovitica (1913.)
Vajda, Čakovec (1911.)
Varteks, Varaždin (1918.)
Viktor Lenac (Lazarus), Rijeka (1896.)
Zagrebačka banka, Zagreb (1914.)
Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.)
Zdenka, Veliki Zdenci (1897.)
Zvečevo, Požega (1921.)
Zvijezda ulje, Zagreb (1916.)
Željezara Sisak, Sisak (1938.)
Ovo su samo neke od tvornica (uz manje pogreške u godinama) i može se vidjeti da predstavljaju gigante hrvatske industrijske baštine. Popis je nepotpun i vezan samo za današnje područje Hrvatske. Prema njemu vidljivo je da je oko 70% tvornica osnovano u doba Austro Ugarske i Trojedne Kraljevine Hrvatske (pod Franjom Josipom i bl. Karlom IV.), dok 30% pod vlasti Kr. Jugoslavije i Banovine HR (1918. - 1941.), Kr. Italije (Zadar, Istra i Rijeka 1918.-1943.) ili NDH (1941-1945).
SFRJ i SRH su vodile katastrofalno lošu industrijsku politiku, početna im se temeljila isključivo na nacionalizaciji, otimačini i krađi imovine privatnih građana i dioničkih društava. Razvoj industrije u doba SFRJ tekao je toliko sporo i neefikasno da su pojedine tvornice desetljećima nakupljale dugove i čak imale nametnuto ograničenje proizvodnje radnicima. Za razliku od SFRJ i napose SRH koje nisu imale velika ratna oštećenja, jedna u građanskom ratu sravnjena Kr. Španjolska pod Francom (a da ne spominjemo Zapadnu Njemačku) imala je gospodarski uzlet toliko velik da je Jugoslavija izgledala kao siromašna zemlja trećeg svijeta spram jedne Španjolske. I dok je čitav svijet, a napose Zapad uživao u velikom gospodarskom usponu, SFRJ je jedva bilježila pomanji uspon koji se niti ne može usporediti sa španjolskim gospodarskim čudom.
U konačnici vrhunac industrije SFRJ doživljava tajnim (barem za vlastite državljane) bankrotom 1982. i unosom stranog kapitala i utjecaja u industriju. Realna neto zarada u plaćama u razdoblju 1980.-1985. pada za 25%. Inflacija 1985. iznosi 87% (pred hiperinflaciju), a čak 60% svih zaposlenih su na minimalcu koji nije pokrivao niti osnove življenja. Za socijalističku tvorničku "velesilu" zaboravlja se da je imala najveći postotak nezaposlenosti u Europi od čak 17%. A ljevica danas to naziva "zlatnim dobom" pravdajući se novovalskim pseudokulturnim šundom.
Slobodu 1990. hrvatska industrija dočekat će uništena, osiromašena i nerazvijena upravo zahvaljujući socijalističkom samoupravljanju i boljševičkoj korupciji koja je vladala u SFRJ i SRH. Određeni politički i gospodarstveni čimbenici uistinu će uništiti dio industrije 1990tih i 2000tih ali valja spomenuti da je gotovo isključivo taj kadar bio onaj reformiranih komunista i članova SKH (kao i u vladajućim strankama HDZ i SDP). Gotovo na prste ruke možemo nabrojati tvrtke koje su vraćene izvornim vlasnicima i dioničkim društvima, a još manje da su vraćene u funkcionalnom i tržišno konkurentnom stanju. Gospodarstvo 1945. - 1990. vođeno je komunističkim i socijalističkim principima, a 1990. - 2010. tranzicijski tj većinski od strane bivših članova SKH, planskih ekonomista i reformiranih komunista što je dovelo do slabog razvoja, manjka likvidnosti, korupcije i u konačnici propasti giganta hrvatske industrije.
Stoga možemo zaključiti bez previše muke da uistinu u doba Josipa su otvarane tvornice u Hrvatskoj, samo ne Josipa Broza, već Franje Josipa!

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 32221

Jugoslavija i je prvo propala ekonomski.

A kada to komunisti više nisu mogli sakrivati, onda su Srbi krenuli u rat.

Da je bila imalo dobra, ne bi u njoj udio Hrvata pao sa četvrtine na petinu, a Hrvati činili pola emigracije iz Juge.

Flamel

Koliko je JNA progutala novaca, za taj iznos je Jugoslavija mogla biti premrežena autocestama, a Beograd i Zagreb su mogli imati ozbiljni metro.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 32221

Flamel je napisao/la:

Koliko je JNA progutala novaca, za taj iznos je Jugoslavija mogla biti premrežena autocestama, a Beograd i Zagreb su mogli imati ozbiljni metro.

Mogli smo imati austrijski standard bar 70 godina.
Ali ne, idioti su htjeli glumiti silu

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 35780

Flamel je napisao/la:

Koliko je JNA progutala novaca, za taj iznos je Jugoslavija mogla biti premrežena autocestama, a Beograd i Zagreb su mogli imati ozbiljni metro.

Da. S tim da recimo ovih 3,1 mlrd 1980. ima današnju vrijednost od 13 mlrd.

slika

HercegBosna.org

Gospodarstveni uzroci sloma SFRJ

Online