Stolac je počeo graditi veliku gospodarsku zonu. Pored svih stalnih opstrukcija od ekstermne muslimanske opcije predvođeni Dizdarom, najbolje se okrenuti izgradnji, afirmativnim projektima i razvojem. Oni neka nastave živjeti u mržnji.

Stolac se pretvara u novo hercegovačko gospodarsko čudo.

Stolac: U gospodarskoj zoni Hodovo 15 poduzeća kupilo zemljište

Nova gospodarska zona Hodovo u Stocu je projekt koji realizira Općina u cilju gospodarskog razvoja i pokretanja oporavka ovog područja. Prijeratne gospodarske zone su uništene u ratu, a ova zona predstavlja glavne strateške ciljeve u pogledu poticanja poduzetništva, stvaranja preduvjeta za privlačenja investicija te povećanje zapošljavanja, posebice lokalnog stanovništva.



Gospodarsko-poslovna zona Hodovo nalazi se sjeverno od Stoca, odnosno uz magistralni put M-17.3., te obuhvaća lijevu i desnu stranu ovog magistralnog puta. Najveću kvalitetu ove lokacije za potrebe formiranja gospodarsko- poslovne zone svakako predstavlja izravna prometna povezanost sa važnim gospodarskim pravcima (prometni pravac Neum – Mostar, putni pravci prema Dubrovniku i Herceg Novom, odnosno Sarajevu, te blizina aerodroma u Mostaru).

Kako navode iz Općine Stolac: „Granice područja Regulacijskog plana koje su obuhvatile ovu Zonu imaju površinu od 127,55 ha. Gledajući sa aspekta namjene prostora, zona je podijeljena na dva dijela:Prvi dio, gdje je predviđena namjena zemljišta za gradnju fotonaponskih elektrana, ima površinu od 99,45 ha. Drugi dio, gdje je predviđena namjena zemljišta za gradnju gospodarsko-poslovnih objekata, sastoji se od 38 građevinskih parcela sa površinom jedne parcele cca 5,0 ha, a ukupno iznosi 28,10 ha“.

Također je važno istaknuti da početna cijena naknade za građevinsko zemljište za parcele iznoss 3,00 KM/m2.

Što se tiče realiziranih projekata dosada je prodano zemljište na površini od 42 ha (15 poduzeća). „ Tvrtka G.P. Toming je završila gradnju i puštena je u rad elektarna od 150 kW, a tvrtke SolarMax d.o.o. i MK Group d.o.o. su u završnoj fazi gradnje elektrana od 150 kW (očekuje se završetak gradnje do sredine studenog te puštanje u probni rad).Ostala poduzeća su u fazama ishođenja potrebnih odobrenja koja su potrebna za gradnju ovih elektrana. Od gospodarsko poslovnih objekata pušten je u rad objekt vlasnika Ivice Vrljička, dok su ostale parcele još uvijek slobodne“, otkrili su nam iz općine Stolac.

Zadnjih mjeseci prava navala, masovna kupovina zemljišta u Stocu, ovo je do sad neviđeno, stampedo.
I sve to potpuno spontano! ( ) Moj stari kaže da se radi o generalnoj probi. Probi čega, i za koji grad?! Mrzim kad mi ništa ne govori.
(Katolička crkva je za svoje potrebe kupila i sada je u posjedu 10% površine najužeg centra grada)

Svih 15 privatnih firmi/obitelji su iz Mostara i zapadne Hercegovine, otkupljeno je ukupno 42 hektara zemljišta u zadnjih 6 mjeseci, namjenjeno za gospodarske aktivnosti.
To je zemljište veličine 700 x 700 metara, ili pola kilometra kvadratnih.

Don Rajko Marković blagoslovio lijevanje zvona u Innsbrucku



U petak, 16. studenoga, don Rajko Marković svečano je u Innsbrucku – Austrija u ljevaonici zvona Grassmayr, blagoslovio lijevanje triju stolačkih zvona koja će, nadamo se, do Božića zazvoniti na zvoniku Biskupijskog pastoralno-duhovnog centra na Centru u Stocu.

Zvona su teška 130, 255 i 450 kg. svega skupa 835 kg., sasvim dovoljno da svojim milozvučnim tonovima ispune svu stolačku valu. Radovi na Centru dobro napreduju i ne misli se prestajati dok se sve kompletno ne završi.

Neka bude sve Bogu na slavu, a nama na radost, stoji na web stranicama Župe sv. Ilije Proroka Stolac.

Ima li naznaka tko bi mogao postati biskup Trebinjsko-Mrkanjske biskupije?

Jok...

Šteta, to će biti zanimljiv izbor (ako ga uopće bude tj. ukoliko Mostarski biskup ne ostane upravitelj).

Ne bi valjda sređivali toliku zgradu biskupije, a da ne bude biskupa?

1. Vrhunska djela osmanske arhitekture ni po čemu nisu manje vrijedna od kapitalnog europskog graditeljskog stvaralaštva istog vremena, to bi ti potvrdio bilo koji povjesničar umjetnosti koji se razumije u područje. Pokušaji da osmanskoj baštini samo zbog njezine različitosti prišijete navodnu inferiornost i nakaradnost, te tvrdnju da je zanimljiva samo zbog "egzotičnosti" su mizerna manifestacija mržnje na kulturološko-civilizacijskoj osnovi. Kakvo će biti okruženje BiH gradova, neće više u budućnosti određivati Molotovljevi kokteli niti eksploziv šovinističkih manijaka, nego obrazovani eksperti za očuvanje povijesnog naslijeđa i urbanizam.

2. Kakve arapske džamije? Ne postoje povijesne arapske džamije u BiH. Nadalje, mogli bismo i kršćanstvo proglasiti "uljezom" u tadašnjem Rimskom Carstvu, kao što bismo i njega samog mogli proglasiti uljezom na svim područjima koje je osvojilo. Islam i islamska kultura u Bosni postoje stoljećima, te su prihvaćeni među domaćim autohtonim stanovništvom (kulturno gledajući, ne samo među muslimanima) i kao takvi, ne mogu u ovoj sredini biti stranci niti uljezi.
Nadalje, to što se ti smatraš pripadnikom nekog kruga ne daje ti pravo da devastiraš baštinu drugih krugova, niti njima da devastiraju tvoje. U suvremenom svijetu bi se valjda trebalo nastojati očuvati svu baštinu, bez obzira na njezinu pripadnost, a ne podsticati sukob civilizacija devalvirajući dosege i tradicije drugih. Po toj tvojoj logici, meni bi trebalo biti svejedno za bilo koju sinagogu, crkvu, šintoistički hram ili budistički samostan samo zato što nisam pripadnik te vjere i civilizacije? I trebao bih biti potpuno ravnodušan na njihovu devastaciju?

3. Neozbiljna tvrdnja i u najmanju ruku neumjesna usporedba. Broj katolika se smanjivao zbog čestih ratova i zbjegova s onu stranu granice, kao i zbog doseljavanja pravoslavaca koji su vrlo često preuzimali katoličke crkve i samostane. Ideja da je tijekom Osmanskog Carstva bio proglašen opći lov na kršćane, te da su oni samo nekim čudom preživjeli je, povijesno i demografski gledano, podvala i glupost.

Današnji Istanbul je najveća metropola između Pariza i Moskve, ne samo veličinom, već i kulturno i ekonomski...

Sorry, Volvoks si ti kad bio u Istanbulu?
Nije baš kasaba (prvenstveno radi bizantskog nasljeđa i par bizant-like dvoraca kao Topkapi), ali nije ni nešto.
Ono grad, kojem je najveće dostignuće pazar?
Između Moskve i Pariza imaš cijeli Baltik, Srednju Europu, Beneluks...
Turska arhitektura nije nešto posebno (ako gledamo Sulejmaniju i razne džamije po Edirnu kao nastavak bizanske arhitekture), iako su Turci za razliku od Arapa i vrijedni.

Današnji Istanbul je najveća metropola između Pariza i Moskve, ne samo veličinom, već i kulturno i ekonomski...

Statistika u Župi za 2012. godinu:

Matica Krštenih: 33 ( m. 16; ž. 17 )

Matica Umrlih: 28 ( m. 14; ž. 14 ) – 5 više rođeno nego umrlo

Matica Krizmanih: 62 ( m. 38; ž. 24 )

Matica Vjenčanih: 15 parova

Prvopričesnika: 40 ( m. 15; ž. 25 )

Ženidbeni oglasa.; 23

Djece hrvatske – katoličke u Osnovnoj školi: 368

Učenika Hrvata – katolika u srednjoj školi: 314

Hrvatskih – katoličkih obitelji u župi: 796

Vjernika u župi………………..3.123

Statistika u Župi za 2011. godinu:

Matica Krštenih: 19 ( m. 11; ž. 8 )

Matica Umrlih: 29 ( m. 15; ž. 14 ) – 10 više umrlo nego rođeno

Matica Krizman: 58 ( m. 31; ž. 27 )

Matica Vjenčan: 25 parova

Prvopričesnika: 45 ( m. 22; ž. 23 )

Vjernika u župi………………..2.904;