Jurleka: Cilj nam je urbana populacija, s njom komuniciramo

Šezdeset ljudi zaposleno je u novim dnevnim novinama '21. stoljeće' čiji je prvi broj izašao danas. Marjan Jurleka, pokretač i vlasnik novina kaže da je temeljna ideja novine da bude drugačija. Ona je ističe drugačija u svim segmentima, u poslovnom modelu, u pristupu oglasnom tržištu i kreiranju sadržaja.

Na kioscima su u četvrtak osvanule nove nacionale dnevne novine pod nazivom "21. stoljeće" koje u prvom broju na 63 stranice donose anketu u kojoj političari, ekonomisti i druge javne osobe odgovaraju na pitanje "što je dobro u Hrvatskoj", te tekst o Institutu Svete obitelji hercegovačkog fratra Joze Zovka smještenom u luksuznoj vili na Floridi.

U uvodnoj riječi glavna urednica Nada Mirković, citirajući riječi oslobođenog generala Ante Gotovine, poziva na "zajedničko okretanje prema budućnosti", te ističe kako "naša sudbina nije zapisana u zvijezdama niti ju kontroliraju sile izvan naše moći, već ju sami pišemo".

Izdavač novog dnevnika je tvrtka "Miran dan", s čijim vlasnikom i direktorom Marjanom Jurlekom smo razgovarali uoči prvog broja lista. Marjan Jurleka bio je glavni urednik 'Starta' najčitanijeg magazina u bivšoj državi, supokretač Jutarnjeg lista. Sada se pojavljuje u ulozi pokretača i vlasnika nove dnevne novine '21. Stoljeće'.

U vrijeme recesije i prevlasti elektroničkih medija, odlučili ste pokrenuti novu dnevnu novinu: 21. Stoljeće. Od kuda vam hrabrost?

Istina je da postoji kuknjava, ne može se ovo, ne može se ono. Ja sam se odvažio na ovu avanturu, uvjeren da postoji prostor na tržištu za drugačije dnevne novine. Ljudi okupljeni oko projekta dijele moj entuzijazam. Ideja novina je da potiču pozitivne vibracije i da ljudi uzmu sudbinu u svoje ruke. Na primjer, akcija samozapošljavanja, propitivanja malih poduzetničkih mogućnosti i tako dalje. Unutar industrije tiskovina vidjeli smo prostor, novine su izgubile iz fokusa čitatelja, u nekom segmentu su novine počele misliti o određenim elitama, interesnim grupama, a mnogo manje o čitateljima. Povratkom na lokaciju u Slavonsku aveniju to je i simbolički gest. Tamo je u bivšem režimu bila smještena najveća nakladnička kuća, SOUR „Vjesnik“ je u doba socijalizma funkcionirao kao da je u kapitalizmu. Prije četrnaest godina sam bio jedan od pokretača „Jutarnjeg lista“. Nada Mirković kao glavna urednica, Denis Kuljiš i drugi koji surađuju na novini su izdanak tog doba. Novine su se onda radile zbog čitatelja, kompetitivnosti i kvalitete. Tekstovi su se vraćali, morao si ponovo pisati, rijetko se događalo da si bio sretan s tekstom.

Kako ste uspjeli naći izvor financiranja?

Pokretanje novina je kolosalan projekt, u travnju, svibnju mi se počela ta ideja motati po glavi. Postoji zamor na tržištu od trenutne ponude dnevnih tiskovina koje gube tržišne udjele. To je bilo inicijalno. Postoji samorodni, strukturni problem. Projekt sam zaokružio kao mogućnost koja je izvodiva i u duljem razdoblju lukrativna, to jest da ostvaruje dobit. Trebalo je pronaći kreditore, uvjeriti ih da je novac oplodiv. Ukratko, dobio sam kredit i ja sam vlasnik novina. Kad se novine vide na kiosku bit će mnogo tog jasnije. Svašta se spominjalo, iza mene nema nikoga. Bitno je ono što će ljudi vidjeti dvadeset i drugog ovog mjeseca na kiosku.

Što će izdvajati 21. Stoljeće od drugih tiskovina na tržištu?

Temeljna ideja novine je da bude drugačija. To moramo isporučiti svojim čitateljima. Čitava kampanja se vrti oko toga. Ona je drugačija u svim segmentima, u poslovnom modelu, u pristupu oglasnom tržištu i kreiranju sadržaja. Poslovni model je zacementiran u smislu budžetske discipline. Proizvodnja je struktuirana da u upravi od pet ljudi nema debljanja. Imam direktora za distribuciju i proizvodnju, direktor prodaje, oglasa, direktorica komunikacija, direktor financija i controlinga. Nema asistenata, tajnica, pomoćnika. Najveći dio troškova izdvaja se za ljude, za redakciju. U oglasnom dijelu smo okrenuli priču, tržište je u kaosu, želimo raditi s oglasnim agencijama. Naša rabatna politika je transparentna, želimo sa svima imati jednak odnos i tako s klijentima imati transparentnu poziciju. Tako ćemo raditi i to možete od nas očekivati. Odmah je pozicija na tržištu drugačija.

Biti drukčiji u sadržaju je najteže isporučiv cilj. Ljudi dolaze iz tjednika, dnevnih novina, intoksicirani su načinom dosadašnjeg rada. Kuljiševa uloga je tu ključna, u smislu produkcije. Šezdeset ljudi je zaposleno, mnogi s burze. Novinarima obično govorim da ono što im prvo padne na pamet, a bilo je dobro za prijašnje redakcije, nije dobar pristup, treba napravit korak nazad u pozadinu priče, ono što zanima čitatelja. Novine više ne odgovaraju na stvarna pitanja čitatelja, nema 60 tema, postoje tri, četiri teme o kojima se razgovara. Vi ih samo trebate izvući. Teme na naslovnici često nisu teme od interesa.

Koji je opći stav novina?

Nije u prvom planu ideološka prepoznatljivost. U prvom planu je ono što ljude tog dana zanima. Političko-ideološki kod nije bitan. Bavit ćemo se političarima koliko su oni bitan element za priču. Cilj nam je urbana populacija, s njom komuniciramo, pri tom mislim na stanje svijesti. Naša pozicija je obitelj, mali poduzetnici. Mi adresiramo strahove koje roditelji imaju za budućnost svoje djece.

Cijena će biti najniža na tržištu?

Cijena će biti pet kuna, one coin-newspaper. Ako uspješno možete upravljati troškovnim segmentom, taj cijenovni razred čini vašu tržišnu poziciju stabilnom. Cijena prati finacijsku moć hrvatskog građanstva.

Zanimljiva promocija ovog 21. stoljeća (napali našu gangu). Nažalost ako je nilski konj Denis Kuljiš dio ekipe, nema tu selameta.

Znači izjednačili cijenu sa Večernjim, pa gazda kafića (jedini koji to kupuju) prestale kupovati, pa opet morali sniziti da bi za pola marke bili jeftiniji i povratili svoje staro tržište kafića (i valjda frizera - koje još ustanove kupuju dnevne novine za svoje mušterije?).

Zna li netko više o tome?

EPH je odlučio da neka njegova poduzeća iskoriste zakonsku mogućnost predstečajne nagodbe i na taj način, u dogovoru s bankama, restrukturira i poboljša svoje financijsko poslovanje. Riječ je o poduzećima EPH, Gloria Grupa, 4 Media, EPH Media, Media nexus i EPH Magazini.

zdavačko i organizacijsko restrukturiranje koje smo uspješno provodili posljednjih godina omogućilo je da EPH iz godine u godinu posluje sve bolje, a da naša izdanja i naši projekti zadrže i pojačaju liderske pozicije na tržištu. Financijsko restrukturiranje je završni dio tih procesa.

U procesu predstečajne nagodbe, za koji vjerujemo da će uspješno završiti za nekoliko mjeseci, neće biti promjena u redovitom izlaženju naših izdanja niti promjena u statusu naših zaposlenika.

Predstečajnom nagodbom nisu obuhvaćena društva Slobodna Dalmacija d.d., Sportske novosti d.d., Cropix d.o.o, Europa digital d.o.o, Arena d.d., EPH direkt d.o.o i Dosis d.o.o.

Uprava EPH

Nemojte ići i klikati pom takvim portalima. Od vaših klikova zarađuju. Ja to prakticiram već godinama.