Problem je što mi ne znamo koji kapacitet jedna bošnjačka stranka ima kad krade Hrvatima. Prošli put je sve to uradio, i morali su misliti na Izetbegovića. Neki drugi put imaju situaciju gdje stranka zastupa čisto bošnjake nacionalne interese, i može podvaliti Hrvatima. Možda bude puno više od tih recimo 250.000.

Nemoj miješati bošnjačke pobjednike, sve što se traži od "Komšić" stranke je da imaju više od HDZ-a.

OK, ne može iz državne vlasti. Imamo to i danas.

Reagirao sam jer "rješenje" koje navodite nije hrabro rečeno do kraja. Ako je "Komšić" stranka nebitna, onda i Lijanović može biti jak kao HDZ.
Ali eto, sve što im otežava je pozitivno. Samo to ne treba prikazivati kao neku konačnu stvar.

Inače, nekih 80% sam siguran da Komšić to neće pokušati. Pitanje je daljnje budućnosti.

KRAH TIHIĆEVE INICIJATIVE

Čović od Lagumdžije očekuje „bolju ponudu“

Nakon posljednjeg sastanka održanog u Mostaru, dodatno je splasnuo početni optimizam lidera SDA Sulejmana Tihića da bi najprije u bilateralnim pregovorima s liderom HDZ-a Draganom Čovićem, a potom i s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, mogao razriješiti enigmu oko presude „Sejdić i Finci“. Nekoliko dana pred mostarski sastanak sa Čovićem, Tihić je slavodobitno izjavio da je s Čovićem praktično dogovorio rješenje presude „Sejdić i Finci“, i to na najpovoljniji mogući način: bez uspostave treće izborne jednice i bez primjene asimetričnih izbornih rješenja.Tihić je pojasnio da bi oba principa bila ispoštovana ako bi se članovi Predsjedništva BiH ubuduće birali na posredan način - iz reda izabranih zastupnika u Parlamentu BiH.

No, dogovor Tihića i Čovića, čak i da je postignut, ne znači praktično ništa bez pristanka ključnog partnera iz Republike Srpske, Milorada Dodika. U svim ranijim javnim istupima, Dodik je ponavljao da je Republika Srpska već pronašla rješenje za presudu „Sejdić i Finci“-član Predsjedništva BiH iz RS-a birao bi se kao i do sada, dakle na izravan način, pri čemu bi se iz Ustava izbrisala nacionalna odrednica predloženog kandidata. Dodiku je posve nebitno na koji će se način birati član Predsjedništva BiH iz RS-a, jer će u svakom slučaju biti izabran Srbin. No, svjestan je činjenice da hrvatske partije nikada neće pristati na izravan izbor dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH, zbog straha od ponavljanja „slučaja Komšić“, kao i činjenice da bošnjačke partije neće pristati na asimetrična izborna rješenja. Problem se može razriješiti na samo jedan način: da Dodik odustane od izravnog izbora i da se sva tri člana Predsjedništva BiH biraju na istovjetan način - iz reda zastupnika u Parlamentu BiH.

Ali, taj ustupak Dodik neće napraviti besplatno, dapače, on traži da se u istom paketu raziješi i problem državne i vojne imovine i to na način da se sva imovina, suprotno odluci Ustavnog suda BiH, uknjiži na entitete! Naravno da Tihić nije niti može pristati na Dodikov ultimatum, ako ni zbog čega drugog a ono zbog činjenice da za takva rješenja SDA ne bi mogla osigurati većinsku podršku u Parlamentu BiH.

Sve su prilike da će se Tihićeva aktuelna politička inicijativa okončati neslavno, na istovjetan način kako je četiri godine ranije okončao famozni Prudski sporazum, čiji su ključni akteri također bili Tihić, Čović i Dodik. Rješenje presude „Sejdić i Finci“ nije moguće pronaći sve dok traje međusobni rat bošnjačkih lidera, prije svih Tihića i Lagumdžije, koji u bilateralnim pregovorima s Čovićem i Dodikom nemaju nikakve šanse. Dodik i Čović očekuju da će im onaj drugi bošnjački lider s kojim ne pregovaraju uvijek dati „bolju ponudu“. Dodiku je to već pošlo za rukom prije nekoliko mjeseci kada je od uzdrmanog lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije dobio „bolju ponudu“ od one koju mu je davao Tihić.

Rješenje presude „Sejdić i Finci“ nije moguće pronaći sve dok traje međusobni rat bošnjačkih lidera, prije svih Tihića i Lagumdžije,

No, dogovor Tihića i Čovića, čak i da je postignut, ne znači praktično ništa bez pristanka ključnog partnera iz Republike Srpske, Milorada Dodika. U svim ranijim javnim istupima, Dodik je ponavljao da je Republika Srpska već pronašla rješenje za presudu „Sejdić i Finci“-član Predsjedništva BiH iz RS-a birao bi se kao i do sada, dakle na izravan način, pri čemu bi se iz Ustava izbrisala nacionalna odrednica predloženog kandidata. Dodiku je posve nebitno na koji će se način birati član Predsjedništva BiH iz RS-a, jer će u svakom slučaju biti izabran Srbin. No, svjestan je činjenice da hrvatske partije nikada neće pristati na izravan izbor dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH, zbog straha od ponavljanja „slučaja Komšić“, kao i činjenice da bošnjačke partije neće pristati na asimetrična izborna rješenja. Problem se može razriješiti na samo jedan način: da Dodik odustane od izravnog izbora i da se sva tri člana Predsjedništva BiH biraju na istovjetan način - iz reda zastupnika u Parlamentu BiH.

Nova zamka u zakonu
Zatvorenim izbornim listama Bošnjaci mogu izabrati najmanje polovinu hrvatskih izaslanika u Domu naroda

Piše: Zoran Krešić

Predstojećeg tjedna otvara se prva prava politička bojišnica nakon godišnjih odmora jer će se na dnevnome redu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH naći izmjene Izbornog zakona BiH. Iako su u prvome planu prijeporne odredbe oko naziva općina u Republici Srpskoj, kao i odredbe koje se tiču grada Mostara, ipak najvažnije promjene unijele bi odredbe oko ponovnog uvođenja zatvorenih izbornih lista. Ovaj prijedlog sastavni je dio dogovora SNSD-a i SDP-a. Ove izmjene koje su na izvjestan način korak unatrag već su kritizirali predstavnici međunarodne zajednice, a zbog dosadašnje matrice prijevara s izborima predstavnika iz reda pojedinih naroda, najčešće Hrvata, u političkim kuloarima se tvrdi kako bi ovaj sustav bio još lošije rješenje upravo za najmalobrojniji narod.

Na udaru srednja Bosna

Kritičari ovoga zakona tvrde da se zatvorenim listama multipliciraju mogućnosti zloupotreba oko nacionalnih predstavnika, napose u Domovima naroda. Naime, dosadašnja praksa je pokazala, uz izvjesne iznimke poput slučaja Željka Komšića, da u najvećem broju slučajeva birači glasuju za predstavnike iz vlastitog naroda. U slučaju pak uvođenja zatvorenih lista, gdje birači ne bi mogli izravno glasovati sustavom preferencija, otvorile bi se mogućnosti tzv. višenacionalnim strankama da razrade pravu križaljku prijevara te da bez njih ne bi bila moguća uspostava vlasti.

Procjenjuje se da na taj način Hrvati ne bi bili u stanju izabrati više od natpolovične većine izaslanika u Domu naroda kroz županijske skupštine, a kamoli ikada više ostvariti dvotrećinsku većinu koja je ključ ravnopravnosti ovoga naroda u vlasti. Tako bi u središnjoj Bosni bilo posve nerealno očekivati, s obzirom na ratno stradanje i demografski pad Hrvata, da se ikada više mogu izabrati dvojica od trojica izaslanika za Dom naroda Federacije BiH.

“Riješeno” hrvatsko pitanje

Ubuduće bi ta mjesta s velikom izvjesnošću podijelile ‘multietničke’ stranke. Uz zadržavanje sadašnjeg načina izbora izaslanika u Dom naroda bošnjačke županije i stranke bi mogle izabrati polovinu hrvatskih izaslanika, čime bi se definitivno “riješilo” hrvatsko pitanje. S takvim sustavom Hrvati ne bi mogli utjecati ni na uspostavu vlasti na državnoj razini jer se Vijeće ministara konstituira ovisno o političkoj volji Parlamenta, a čiji se pak gornji Dom naroda bira iz federalnog nacionalno koncipiranog doma. Sreća je utoliko što zakon vjerojatno neće dobiti potporu, ali opet zbog bošnjačkih i srpskih prijepora.

U KAMPANJI PUNOJ DIMA...

Predsjednik Skupštine RS-a Igor Radojičić namjerava se kandidirati za člana Predsjedništva BiH

Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS-a, ima ambiciju da ostavi skupštinski čekić i preseli u Sarajevo, kao član Predsjedništva BiH. Trenutno mu kandidaturu onemogućava nesprovođenje presude "Sejdić - Finci", jer je Radojičić Crnogorac i kao kandidat iz reda ostalih ne može biti izabran za člana Predsjedništva BiH. Međutim, Radojičić je uveliko započeo predsjedničku kampanju. U posljednjih petnaest dana prvi prvi dirigent Skupštine RS-a posjetio je Istočno Sarajevo, Andrićgrad u Višegradu, zatim je obilazio škole, vrtiće i fabrike u Zvorniku, Tesliću, Kotor Varoši. Prošle je nedelje skoknuo i do Užica, gdje je otvorio izložbu “20 godina Narodne skupštine RS-a”. Svakom navedenom prigodom Radojičić se fotografisao i odabrane fotografije objavio na svom Facebook profile. Inače, na njemu je Radojičić objavio pravu galeriju svojih fotografija, od Izraela gdje je išao u službenu posjetu sa suprugom, a zakačio je i fotose sa Cecinog koncerta na Ušću.

Detalji dogovora Tihića i Čovića o izboru članova Predsjedništva BiH

U Ustavu Bosne i Hercegovine briše se etničko određenje biranih članova Predsjedništva BiH, a u Izbornom zakonu BiH se uvode dva izborna područja u Federaciji BiH, iz kojih će se birati dva člana Predsjedništva BiH koji neće moći biti iz istog područja, niti iz istog konstitutivnog naroda ili predstavnik ostalih.

Ovo je suština dogovora o načinu rješavanja odluke u slučaju Sejdić-Finci koju su dogovorili lideri Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice Sulejman Tihić i Dragan Čović.

Donosimo integralni tekst sporazuma:

1 . U Ustavu Bosne i Hercegovine briše se etničko određenje biranih članova Predsjedništva BiH tako da član V stav 1. Ustava glasi: "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se satoji od tri člana: dva člana koji se neposredno biraju sa teritorija Federacije i jednog člana koji se neposredno bira sa teritorija Republike Srpske. Iz istog naroda ili iz ostalih ne može biti izabran više od jednog člana Predsjedništva".

Izmjene Izbornog zakona:

2. U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine mijenjanju se relevantne odredbe tako da se izbor članova Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije propisuje na slijedeći način:

2.1. Svi birači sa terirorija Federacije mogu glasati za sve kandidate za člana Predsjedništva BiH predložene iz Federacije. (Izborna jedinica je FBiH).

2.2. Samo za potrebe izračunavanja izbora članova Predsjedništva sa teritorija Federacija formiraju se dva izborna područja koja su geografske cjeline sa približno jednakim brojam stanovništva:

Izborno područje 1 (Posavski, Unsko-sanski, Livanjski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton);

Izborno područje 2 ( Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Sarajevski i Bosansko-podrinjski kanton, Brčko distrikt BiH-opcija za FBiH).

2.3. Nakon izbora prvo se utvrđuje Genaralna rang-lista svih kandidata za Predsjedništvo BiH sa teritorija Federacije. Svi kandidati se rangiraju na osnovu ukupno dobijenih glasova sa cijelog terotorija Federacije.

2.4. Prvorangirani kandidat na Generalnoj rang-listi (znači dobio je največi broj glasova sa cijelog teritorija Federecija) je prvi izabrani član Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije.

2.5. Drugi izabrani član Predsjedništva BiH sa područja F BiH je slijedeči kandidat sa Generalne rang-liste koji nije iz iste etničke kategorije i nije dobio dominantan broj glasova iz istog izbornog područja kao prvorangirani kandidat

(Dominantan broj glasova je natpolovičan broj glasova od ukupnog broja glasova koje je kandidat dobio sa cijelog područja FBiH)

- Neke detalje modela je potrebno doraditi - stoji na kraju sporazuma Tihića i Čovića o načinu rješavanja odluke u slučaju Sejdić-Finci.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Stvaranje trećeg entiteta kroz drugu izbornu jedinicu u FBiH ne dolazi u obzir

Danas je u Sarajevu održana 93. sjednica Predsjedništva Socijaldemokratske partije BiH. Na sjednici je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, ali i pripremama za sjednicu Glavnog odbora koja će biti održana u Mostaru 28. septembra.

Na sjednici je razgovarano i o nadolazećem sastanku u Briselu do kada bi Bosna i Hercegovina trebala iznaći rješenja za određena pitanja s posebnim težištem na pitanje provedbe Presude “Sejdić-Finci” i rješavanje pitanja vojne imovine.

Kada su u pitanju prijedlozi o rješenju slučaja Sejdić i Finci koji se pojavljuju u medijima, stav SDP-a je da ozbiljnu politiku treba voditi na intenzivnim sastancima, a ne preko medija. S toga još jednom pozivamo na sastanak ključnih političkih aktera i očekujemo da do toga dođe što prije.

Predsjedništvo SDP BiH je još jednom ponovilo stav da sva rješenja koja nisu na tragu podjele FBiH na bošnjački i hrvatski dio, kao i svi modeli koji ne predstavljaju asimetrična rješenja u SDP-u mogu biti predmet razgovora u kojima učestvuje i SDP. U suprotnom, SDP će biti ogromna prepreka politici novih etničkih podjela. Stvaranje trećeg entiteta u BiH i uvođenje asimetričnih rješenja za RS i FBiH u izboru članova Predsjedništva BiH su u potpunosti neprihvatljivi.

Predsjedništvo SDP-a BiH izrazilo je nezadovoljstvo zbog prošlosedmičnog neusvajanja SDP-ovog Prijedloga izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije BiH kojim bi se uklonile nejasnoće u određenim odredbama postojećeg Zakona, zatim uvele neophodne oblasti poput krivičnog djela zločina iz mržnje i definirale kazne za trgovinu ljudima, prostituciju i huliganskog ponašanja na sportskim takmičenjima. Svjedoci smo potrebe za zakonom koji će tretirati i ove probleme obzirom da se svakodnevno naše društvo s njima susreće. SDP smatra da je neglasanje za ovaj Prijedlog zakona gubitak za građane FBiH i poručuje kako neće odustati od ovog zakona.

Predsjedništvo je također informisano o održavanju Savjeta SDP BiH na temu “Korupcija i organizovani kriminal” na kojem se razgovaralo o kreiranju sveobuhvatnog zakonskog okvira za efikasnu borbu protiv kriminala i korupcije u FBiH. S tim u vezi, u različitim su procedurama tri zakona iz ove oblasti: zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, zakon o suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije te zakon o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH. SDP je pripremio zakone koji su neophodni da bi se uhvatilo u koštac s korupcijom i organiziranim kriminalom, a kod glasanja za novi Krivični zakon FBiH se pokazalo i koji politički subjekti nisu za set zakona kojima bi se konačno “uveo red”.

Centar za informisanje SDP BiH

u ovakvom izbornom području gdje je uključen i USK Bošnjaka je gotovo 100 tisuća više nego Hrvata, tako da ne bi imali pravo ili bolje rečeno mogućnost na dva ravnopravna kandidata, a da Bošnjaci ne iskoriste priliku za dva predsjednika.

u ovakvom izbornom području gdje je uključen i USK Bošnjaka je gotovo 100 tisuća više nego Hrvata, tako da ne bi imali pravo ili bolje rečeno mogućnost na dva ravnopravna kandidata, a da Bošnjaci ne iskoriste priliku za dva predsjednika.

Imao bi pat poziciju, jer je Komšić osvojio pobjedu u dominantno muslimanskoj jedinici, a Borjana u našoj (ne da mi se zbrajati ali mislim da jeste). Problem je što su oboje etnički Hrvati (na papiru), a postoji taj osigurač da ne smiju biti iz redova istog naroda.