To je već treća žrtva, već je poginuo jedan muškarac u Bijeljini, te jedan kod Bratunca.

Šuma ba sve brdo i na njoj šuma.Đe je MiB on bi imao detaljnije odgovore.

Sad gledam, previše tih klizišta. Kako su mogli gradiit kuće tamo.

Neljudski primjeri:

U Zavidovićima trgovci prodaju boce vode za po 5 maraka, u Dubravama prijevoz vozila s jedne na drugu stranu naplaćuju do 15-20 KM:

http://www.klix.ba/vijesti/bih/dubrave- ... /140516112

jesam li ja ono jednom zazelio da na mjestu Zeljeznog polja bude rupa?! povlacim to.

Vlasenica

Loše je to skroz građeno jer ljudi nemaju novac. Ista takva klizišta bila nedavno u Austriji pa sve kuće izdržale nalete.

Svrake kraj Vogošće

Kuća 100% čitava i neoštećena, ali ko nagnuta kocka.


Nema tu šta nego srušiti.

Ma da, to će sve popucati kad se zemlja osuši, a sa svakom jačom kišom će se klizište opet aktivirati. Ista stvar je i u Živinicama gdje je rijeka podlokala tlo ispod kuća koje su naizgled čitave, no to se mora rušiti.

Štete ogromne. Ne samo kuće i zgrade, asfaltirane ceste, pruge. Sve će to biti skupo popraviti.

Šteta će sigurno biti preko milijardu maraka, s tim da se dobar dio te štete uopće neće ići sanirati nego će se ići na jeftinije zamjene, ili ostaviti da čeka neke bolje dane. Mnogi privatni objeki se nikad neće sanirati (a pogotovo ne na istom mjestu), ko nema para nema para.

Paradoksalno, GDP će skočiti za bar dodatnih 1% uslijed ove katastrofe.

Jer GDP ne mjeri stanje imovine, nego trenutnu aktivnost. Uništavanjem imovine ne smanjuje se izravno GDP (neizravno da kroz strojeve, poslovne prostore itd.).

Skočit će potrošnja, puno posla i za građevinske firme, one koje se bave infrastrukturom i održavanjem itd. U pogođenim područjima javit će se potreba za puno više rada nego inače, sve to treba raščistiti i ponovno izgraditi i to u kratkom roku. Jedino što šteti GDP-u je prekid proizvodnje na par dana u rijetkim pogonima u pogođenim područjima, ali to je daleko manje od materijalne štete.

Još jedan primjer koji pokazuje da GDP i nije baš najbolja mjera ekonomskog stanja.

Tak višak aktivnosti u građevinskom sektoru će postati manjak u trgovini i uslužnim djelatnostima, masa novca je ista.

Ne razumiješ svrhu monetarnog sistema.

Masa novca je ista ali taj novac može 5 puta ići od tebe do mene naprijed-nazad, a to skakanje tog novca od jednog do drugog vlasnika posebno se ubrzava kada postoji realna potreba.

1000 maraka koje skaču 5 puta od jednog do drugog "vlasnika" ne predstavljaju 1000 maraka prometa, nego 5000.

?

440 000 zaposlenih u Federaciji BiH gdje je trenutna posječna plaća 850 KM mjesečno izdvaja 0,5% za zaštitu od prirodnih nesreća.

Gdje se usmjeravaju sredstva koja se izdvajaju za posebnu namjenu, u ovom slučaju za zaštitu od prirodnih nesreća.

Ma mislio sam u rukama prosječnog građanina BiH. Ako mora popraviti kuću sigurno će štediti na nečemu drugome, recimo neće kupiti novi televizor za SP, žena mu neće ići na manikuru, neće uplatiti ljetovanje u Neumu i skijanje na Jahorini. Znači, više kaoitala će imati građevinske firme, no zato će one iz uslužnog sektora imati manje.

Moj komentar je bio za ukupnu ekonomski aktivnost (GDP).

Ako se meni sruši kuća i umjesto da 50 000 maraka potrošim na neke druge usluge, taj novac ću morati dati vlasniku građevinske kompanije za njegove radove, i onda će on umjesto mene potrošiti tih 50 000 maraka. Poanta je da, ugrubo gledano, javila se dodatna nužna ekonomska aktivnost u vrijednosti 50 000 maraka.

Postoji razlika između prometa na burzi i ukupne market kapitalizacije. Ukupna kapitalizacija na Zagrebačkoj burzi se sporo mijenja, ali promet se može drastično mijenjati.

Isto tako imovina (u što spada i financijska imovina, dakle i keš) može biti kratkoročno približno konstantna, ali se promet usluga može drastično mijenjati ovisno o potrebama.

Tebi kroz srce proteče dnevno par tisuća litara krvi, iako imaš samo 5 litara u tijelu.

GDP nije = promet, ali u jednostavnom modelu jest neki razuman postotak od njega.

BDP će "lažno" porasti a standard građana će pasti t.j. profitirati će
oni koji će se obogaćivati na račun nesretnika.

Bio rat ili poplava mala je razlika.

Zato i kažem, samo sam primjetio zanimljivost u ovom slučaju da kada ti standard pada, GDP raste.

GDP nije idealna mjera standarda prije svega zbog razlike u cijenama, ali da ne idemo u offtopic.

Da Robi, ali se u GDP ubraja samo dodana vrijednost tog kruzenja novaca. Neki dan mi naletila knjiga pa pametujem.

Svejedno, dobro uocena korelacija GDP-a, tj. stope rasta i standarda.

Ma jasno.

Ali ako razumno pretpostaviš da pri svakom kruženju dodana vrijednost predstavlja recimo 20% prometa ili neki drugi razumni tipični postotak, onda je jasno da je ukupna dodatna vrijednost približno proporcionalna prometu. Naravno to se ne odnosi na financijski promet npr. onaj na burzama (vrlo sitni postotak tog prometa se odnosi na neku uslugu ili troškove), nego na promet u realnoj aktivnosti.

Što više "realnog" prometa, to više i dodatne vrijednosti.

Slabo dolaze nove vijesti.