HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 13:25.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 45 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 19:37 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9853
Čitajući knjigu na temu obrazovanja u BiH, nađoh zanimljiv podatak.

Prema popisu iz 1910.. 87.84% bh. stanovništva bili su analfabete. Kod muslimana, analfabeta je bilo 94.65%, kod Srba 89.92%, a kod Hrvata 77.45%.

Dakle, muslimani su, iako su bili privilegirana klasa i u Osmanskom Carstvu, ali i u Austrougarskoj (namjerno podilaženje begovatu, odugovlačenje reformi itd.), imali su najmanji postotak obrazovanih. Njihove škole bile su najmanje kvalitetne, iako su bile financirane od sultana (u Osmanskom Carstvu) i od države (u Austrougarskoj).

Za razliku, srpskopravoslavne i katoličke škole financirali su uglavnom klerici u osmansko vrijeme. A o financijama kod klerika ne treba puno govorit - gutali su se u dugovima. Nisu imali za samostane, a kamoli za škole.

U vrijeme Austrougarske, begovat (mislim na muslimansku elitu) je tražio da se za muslimane smanje kriteriji (!) kod prijema u državnu službu. Kao razlog navedena je slaba generalna obrazovanost.

Eh, sad. Znamo i to da su Hrvati u BiH dali dva nobelovca, jedina dva koja ima BiH (jedan je rođen kao Hrvat i stasao kao gojenac Napretka i ostao 'jezuita' - Srbi tvrde - ali se osjećao kao Srbin), i da upravo štampaju prvu enciklopediju u BiH. Znamo i to da su i u vrijeme socijalizma hrvatski profesori bili iznimno cijenjeni na sarajevskom Univerzitetu, te da su Hrvati bili - po riječima Senada Hadžifejzovića - nositelji kulture u Sarajevu i svega progresivnog.

No, zna li tko kako danas stoje naši narodi po pitanju obrazovanih. Tko ima najveći procenat obrazovanih, a tko najmanji? Jesu li muslimani održali tradiciju ili je pak u komunističko vrijeme to prestao biti slučaj (zbog 'besplatnih' fakulteta)? Nažalost, popisa još nema, a jedino će nam on dati odgovor na ova pitanja.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 19:44 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 sij 2014, 16:10
Postovi: 15091
Lokacija: Pod kraljevskim Srebrn'kom
Kod Bošnjaka mahom se učio arapski turski i perzijski jezik.
Nisu bili neobrazovani samo su učili drugačiji materijiu po mektebima.
Nisu znali pisati ni čitati srpsko-hrvatski ili bosanski ali su zato dobro znali pisati arapski.

_________________
Dušom i krvlju iskupit ćemo te, o Al-Aksa!
Bi ruh bi dam nafdika ya Aqsa” By our souls, by our blood, all for you oh Al-Aqsa


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 19:48 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9853
korrisnik je napisao/la:
Kod Bošnjaka mahom se učio arapski turski i perzijski jezik.
Nisu bili neobrazovani samo su učili drugačiji materijiu po mektebima.
Nisu znali pisati ni čitati srpsko-hrvatski ili bosanski ali su zato dobro znali pisati arapski.


Ovo isto nije točno. Kuranske škole (sibjan mektebi) uglavnom su štancale analfabete. Hajrudin Ćurić jasno piše da su pitomci tih škola znali recitirati pojedine kuranske tekstove, a slova su razumjeli u vrlo ograničenom opsegu. Dakle - arapski sigurno nisu znali. I to je zanimljivo - matereinski jezik su muslimani počeli učit tek 1912., i to zbog žestokog protivljenja begovata.

Dakle, muslimani su se opirali da uče svoj jezik, a učenje arapskog su smatrali obranom svojih interesa...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 19:57 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 07 ruj 2012, 20:35
Postovi: 13033
Lokacija: Zagreb
viewtopic.php?t=6290&p=879640
Jedan zanimljiv podatak.

_________________
Summum ius, summa iniuria.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 20:00 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9853
volvoks je napisao/la:
http://hercegbosna.org/forum/viewtopic.php?t=6290&p=879640
Jedan zanimljiv podatak.


Sudeći po Glazbenikovim podatcima, trend je ostao isti. S tim da mješovite SBŽ i HNŽ stoje nešto lošije. ŽP je piča za sebe. Čemu ovo sa ŽP ne znam.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 20:03 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 07 ruj 2012, 20:35
Postovi: 13033
Lokacija: Zagreb
Tuta je napisao/la:
volvoks je napisao/la:
http://hercegbosna.org/forum/viewtopic.php?t=6290&p=879640
Jedan zanimljiv podatak.


Sudeći po Glazbenikovim podatcima, trend je ostao isti. S tim da mješovite SBŽ i HNŽ stoje nešto lošije. ŽP je piča za sebe. Čemu ovo sa ŽP ne znam.

Poljoprivredni kraj, mentalitet "motika hrani, ne knjiga"

U principu, među Hrvatima bolje stoje krajevi gdje priroda nije tako darežljiva.

_________________
Summum ius, summa iniuria.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 20:04 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9853
volvoks je napisao/la:
Tuta je napisao/la:

Sudeći po Glazbenikovim podatcima, trend je ostao isti. S tim da mješovite SBŽ i HNŽ stoje nešto lošije. ŽP je piča za sebe. Čemu ovo sa ŽP ne znam.

Poljoprivredni kraj, mentalitet "motika hrani, ne knjiga"

U principu, među Hrvatima bolje stoje krajevi gdje priroda nije tako darežljiva.


Tako izgleda.

Ali mi je vrlo interesantno da muslimani, kao stoljećima povlašten sloj jelte, u ovom segmentu stoje najlošije.

Ne znam koliko se može držati objašnjenje da su oni mogli računat na lagodan život i bez škole, a ovi kao nisu pa su se morali školovat. Jer zamisli situaciju da su crnci u SAD-u obrazovaniji od bijelaca. Možda je to faktor u BiH, možda nije.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 20:12 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 sij 2014, 16:10
Postovi: 15091
Lokacija: Pod kraljevskim Srebrn'kom
Tuta je napisao/la:
korrisnik je napisao/la:
Kod Bošnjaka mahom se učio arapski turski i perzijski jezik.
Nisu bili neobrazovani samo su učili drugačiji materijiu po mektebima.
Nisu znali pisati ni čitati srpsko-hrvatski ili bosanski ali su zato dobro znali pisati arapski.


Ovo isto nije točno. Kuranske škole (sibjan mektebi) uglavnom su štancale analfabete. Hajrudin Ćurić jasno piše da su pitomci tih škola znali recitirati pojedine kuranske tekstove, a slova su razumjeli u vrlo ograničenom opsegu. Dakle - arapski sigurno nisu znali. I to je zanimljivo - matereinski jezik su muslimani počeli učit tek 1912., i to zbog žestokog protivljenja begovata.

Dakle, muslimani su se opirali da uče svoj jezik, a učenje arapskog su smatrali obranom svojih interesa...


Mislio sam pismo.

Arapsko pismo su dobo znali.
Perzijski su učili pjesnici.

_________________
Dušom i krvlju iskupit ćemo te, o Al-Aksa!
Bi ruh bi dam nafdika ya Aqsa” By our souls, by our blood, all for you oh Al-Aqsa


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 20:14 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9853
korrisnik je napisao/la:
Tuta je napisao/la:

Ovo isto nije točno. Kuranske škole (sibjan mektebi) uglavnom su štancale analfabete. Hajrudin Ćurić jasno piše da su pitomci tih škola znali recitirati pojedine kuranske tekstove, a slova su razumjeli u vrlo ograničenom opsegu. Dakle - arapski sigurno nisu znali. I to je zanimljivo - matereinski jezik su muslimani počeli učit tek 1912., i to zbog žestokog protivljenja begovata.

Dakle, muslimani su se opirali da uče svoj jezik, a učenje arapskog su smatrali obranom svojih interesa...


Mislio sam pismo.

Arapsko pismo su dobo znali.
Perzijski su učili pjesnici.


Bez obzira, odgovorio sam ti i za pismo - vrlo su ga ograničeno znali. To je pisao bošnjački autor, a ne hrvatski. Radi se o kuranskim školama koje su trajale dvije godine.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 20:14 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 07 ruj 2012, 20:35
Postovi: 13033
Lokacija: Zagreb
Tuta je napisao/la:
volvoks je napisao/la:
Poljoprivredni kraj, mentalitet "motika hrani, ne knjiga"

U principu, među Hrvatima bolje stoje krajevi gdje priroda nije tako darežljiva.


Tako izgleda.

Ali mi je vrlo interesantno da muslimani, kao stoljećima povlašten sloj jelte, u ovom segmentu stoje najlošije.

Ne znam koliko se može držati objašnjenje da su oni mogli računat na lagodan život i bez škole, a ovi kao nisu pa su se morali školovat. Jer zamisli situaciju da su crnci u SAD-u obrazovaniji od bijelaca. Možda je to faktor u BiH, možda nije.

Prva stvar je da je Osmansko carstvo od 18. stoljeća intelektualna rupa, ništa bitno se ne događa u znanosti i umjetnosti, a kasnije, sve do Tita, Bošnjaci baš nisu vezani za redovni školski sistem.

Drugi argument ima smisla, pa čak objašnjava razliku Bosna-Hercegovina među samim Hrvatima. Jebiga, u Kaknju ili Zenici si se mogao zajebavat do 25. i opet bi te čekao posao u teškoj industriji, u Hercegovini nije bilo tako, za lagodni život bilo je potrebno visoko obrazovanje.
Crnci-bijelci je neusporediv slučaj, intelektualno su ova tri naroda u 5 bodova maksimalno, a crnci i bijelci 20.

Također, valjalo bi razmotriti ulogu doseljene elite za razvoj obrazovanosti hrvatskoga puka, to je podstrek kojeg Srbi nisu imali.

_________________
Summum ius, summa iniuria.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 20:21 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9853
volvoks je napisao/la:
Tuta je napisao/la:

Tako izgleda.

Ali mi je vrlo interesantno da muslimani, kao stoljećima povlašten sloj jelte, u ovom segmentu stoje najlošije.

Ne znam koliko se može držati objašnjenje da su oni mogli računat na lagodan život i bez škole, a ovi kao nisu pa su se morali školovat. Jer zamisli situaciju da su crnci u SAD-u obrazovaniji od bijelaca. Možda je to faktor u BiH, možda nije.

Prva stvar je da je Osmansko carstvo od 18. stoljeća intelektualna rupa, ništa bitno se ne događa u znanosti i umjetnosti, a kasnije, sve do Tita, Bošnjaci baš nisu vezani za redovni školski sistem.

Drugi argument ima smisla, pa čak objašnjava razliku Bosna-Hercegovina među samim Hrvatima. Jebiga, u Kaknju ili Zenici si se mogao zajebavat do 25. i opet bi te čekao posao u teškoj industriji, u Hercegovini nije bilo tako, za lagodni život bilo je potrebno visoko obrazovanje.
Crnci-bijelci je neusporediv slučaj, intelektualno su ova tri naroda u 5 bodova maksimalno, a crnci i bijelci 20.

Također, valjalo bi razmotriti ulogu doseljene elite za razvoj obrazovanosti hrvatskoga puka, to je podstrek kojeg Srbi nisu imali.


Austrougarska uprava je 1879. registrirala 54 katoličke osnovne škole i 56 pravoslavnih osnovnih škola. Pravoslavci su tada činili većinsko stanovništvo u BiH, a katolika je bilo max 20ak% (ne znam točno). Dakle, i prije 'obrazovne injekcije' Hrvati su u obrazovanju, može se reć, bolje stajali od Srba.

Srpski kler je u Osmanskom Carstvu bio izuzetno nisko obrazovan, u posjedu je imao malo knjiga i rukopisa. To je bio razlog zašto je srpsko pučanstvo palo u pučku kulturu. Na nisku obrazovanost srpskog klera u BiH žalilio se i srpski kler u Austrijskom Carstvu.

S druge strane, nakon tridentskih reformi franjevci su raspolagali razvijenim jezikom. Dok je srpsko pučanstvo bilo duboko u pučkoj kulturi, katoličko pučanstvo se uzdiglo s te razine, pa čak i na veću razinu u odnosu na neke europske regije. Apostolski vikari su po pohodima u BiH nalazili vrlo visoko katehetsko znanje kod običnog puka. Npr. Divkovićeva djela bila su vrlo popularna među katolicima u BiH i doživjela su više izdanja.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 20:48 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
Još Vuk Karadžić piše da niti jedan od stotine muslimana ne zna govoriti turskim jezikom. 1910. godine među muslimanima u BiH bilo je 25.505 (5,26 %) pismenih, među pravoslavnim kršćanima 63.205 (9,88 %), a među katolicima 75.843 (22,17 %). Primjerice, u tešanjskome kotaru bilo je mnogo više duhovnika (28) nego učitelja (2). Intelektualci bosanskih muslimana, koji su se velikim dijelom smatrali Hrvatima po nacionalnosti, namjeravali su podići razinu pismenosti i kulture među bosanskohercegovačkim islamskim življem, a među njima se isticao Ademaga Mešić. Behar je zbog hrvatskog jezika razumljivog običnom čovjeku bio pristupačan širokom islamskom sloju, tada većinski nepismenom. Godine 1910. u Bosni je turskim jezikom vladalo 2.289 osoba, a arapskim 448.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 20:50 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 tra 2012, 18:37
Postovi: 3926
Lokacija: Τριβαλλοί
Prvi prijevod Kurana na "naš" jezik je uradio hercegovački Srbin Mićo Ljubibratić , svi ostali prijevodi i dorade od bošnjačkih autora su bazirane na Ljubibratićevom radu.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 21:04 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9853
U grubo. Znam da u ovim gradovima ima i hrvatskih i bošnjačkih studenata, ali uzet ću da u većinskim bošnjačkim gradovima studiraju Bošnjaci, a u većinskim hrvatskim Hrvati. Mostar sam podijelio na tri grupe - univerzitet (muslimani), sveučilište i privatni fakulteti (Hrvati). Privatne sam ubrojio Hrvatima jer ih oni uglavnom i pohađaju.

Sarajevo - 34 069
Zenica - 3927
Bihać - 3038
Tuzla - 11 074
Travnik - 4688
Mostar - 3313 (uni)
Goražde - 31
--------------------
60 140


Mostar - 10 720-17%=8897 (sve; oduzet postotak studenata iz RH)
Mostar - 1013 (pvt)
----------------------
9910


Udio 'hrvatskih' studenata u ukupnom broju studenata u FBiH je 14.1%. Treba uzet u obzir da dobar dio hrvatskih studenata odlazi na studije u Hrvatsku. Nemoguće je utvrdit njihov broj, jer vjerujem da se većina takvih studenata opredijelila da budu 'domaći' studenti, koristeći pogodnost hrvatskog državljanstva. Ako netko barata brojkom - super.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 21:08 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9853
ZlatkoZG je napisao/la:
Prvi prijevod Kurana na "naš" jezik je uradio hercegovački Srbin Mićo Ljubibratić , svi ostali prijevodi i dorade od bošnjačkih autora su bazirane na Ljubibratićevom radu.


Nije čudo, uzevši u obzir da je materinski jezik u muslimanske škole uveden tek 1912.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 21:23 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 sij 2014, 16:10
Postovi: 15091
Lokacija: Pod kraljevskim Srebrn'kom
Muslimansko školstvo u periodu osmanske vlasti bilo je uglavnom vjerskog karaktera. Početno vjersko obrazovanje dobivalo se u mektebima koji su, po brojnosti, bili na prvom mjestu. Srednješkolsko obrazovanje dobivalo se u medresama, od kojih je najpoznatija Gazi Husrev – begova medresa. Mektebe i medrese, na bosanskohercegovačkim prostorima susrećemo poslije pada srednjevjekovne bosanske države pod osmansku vlast. Tek u 19. stoljeću osmanska vlast počinje otvarati škole svjetovnog karatkera, ruždije, koje su bile u rangu nižih srednjih škola. Pored ovih škola u drugoj polovini 19. vijeka u Bosanskom vilajetu su postojale i specijalne škole: Činovnička škola (Sabah mektebi), Učiteljska škola (Dar – ul – muallim), Pripravna vojna škola (Mektebi idadijje) i Popravilište (Islahana)
Mektebi
Osvajanje srednjevjekovne Bosne 1463. godine i dolazak Osmanlija na prostore Bosne i Hercegovine ostavio je traga u ekonomskoj, društvenoj i kulturnoj oblasti. Brojni namjesnici željeli su ostaviti trajna znamenja, pa se tako grade džamije, musafirhane, biblioteke, tekije, karavansaraji, imareti, hanovi, hamami, bezistani, te mnogi obrazovni objekti. Sve obrazovne ustanove (mektebi, muallimhane, medrese) u Bosanskom ejaletu (vilajetu) nastajale su i razvijale se pod utjecajem sistema obrazovanja u Osmanskom carstvu. Osmanski sistem obrazovanja bio je jedinstven na cijelom prostoru Osmanskog carstva, a takav sistem i sami su preuzeli iz islamskog kulturnog svijeta još prije osnivanja Osmanske države.
Prva i najstarija učilišta u islamu bile su džamije. Džamije ne samo da su bile mjesta za obavljanje pet dnevnih namaza nego su služile i kao mjesta gdje se održavala nastava, te kao sudnice i javna mjesta za rješavanje svih važnih pitanja državnog života. Postepeno je džamija gubila tu svoju ulogu i postala ustanova samo za vršenje vjerskih obreda.
Riječ mekteb (od arapske riječi “ketebe” – pisati) je opći naziv za početnu školu. Učitelj u ovim školama zvao se muallim. U početku su mektebi bili u sklopu džamije, a kasnije su građeni pokraj džamije, u sklopu jednog vakufa kao zadužbine pojedinca, jer nije bilo državnih škola. Po svojoj vanjskoj arhitekturi mektebi se ni po čemu nisu razlikovali od običnih, stambenih prizemnih kuća.
Prema odredbama vakufnama, ove škole nazivane su raznim imenima. Najtipičnija imena mekteba su: bejtu-l-ilm, bejtu-t-ta’lim, muallimhana, daru-t-ta’lim, mekteb. Bez obzira na upotrebu raznih izraza, škole se podudaraju ne samo u predmetima i funkciji nego i u značenjima upotrijebljenih izraza. Ovi izrazi ili konstrukcije izvedeni su od riječi: osoba, kuća, nauka, učiti i pisati. Primječuje se da riječi nisu uzete iz jednog, nego iz tri orijentalno-islamska jezika (arapskog, turskog i perzijskog), što nagovještava da će obrazovanje i kulturna nadgradnja imati obilježje arapsko-islamskih znanosti, a nikako tursko-arapskih ili pak perzijskih. U prvom periodu najčešći naziv bio je “bejtu-l-ilm” (kuća znanja), “bejtu-t-ta’lim” (kuća pouke), što će kasnije biti zamijenjeno nazivom “mekteb” ili “sibjan mekteb”.
Mektebi su od svih škola koje su postojale za vrijeme osmanske vladavine na našim prostorima bili najbrojniji. Njih je bilo u svim gradovima, manjim mjestima i većim selima Bosanskog ejaleta (vilajeta). U Bosni su poznati pod imenom sibijan mektebi. U njima, kao u početnim školama, stjecalo se početno vjersko obrazovanje. Večinom su podizani uz džamije.
Osnivanje mekteba nije teklo po planu, i njihov tačan broj teško je utvrditi. Ali kako je džamija bilo mnogo, i broj mekteba bio je velik. U periodu osmanske vladavine nad Bosnom i Hercegovinom ta cifra prelazila je hiljadu. Kao sastavni dio naselja bosansko – islamskog tipa, mektebi su na ovim prostorima građeni po uzoru na osmansko-islamsku arhitekturu s izraženim utjecajem lokalne arhitekture građenja. Mektebi su građeni u skladu s raspoloživim i ovom ambijentu prikladnim materijalima i tradicijom građenja.
Većina mekteba imala je jednu veću učionicu čija je unutrašnjost građena jednostavno, bez ikakvih dodatnih elemenata. Iako su jednoprostorni mektebi najbrojniji, građeni su i dvoprostorni i troprostorni mektebi. Jednoprostorni mektebi imali su samo jednu prostoriju, u koju se ulazilo direktno iz vanjskog prostora, što je otežavalo rad zimi, s obzirom na hladnoću. Ovi mektebi najčešće su građeni kao prizemne građevine, a susreću se i u gradovima i u selima. Dvoprostorni mektebi, pored glavne učionice, imali su i ulazni hodnik koji se često protežao duž cijele učionice i služio za prolaz, odvajanje učionice od vanjskog prostora radi buke i zbog hladnoće u zimskom periodu, te radi ostavljanja obuće. Mektebi ove vrste najfunkcionalniji su i bili su najbrojniji, a građeni su kao spratne i prizemne zgrade. Troprostorni mektebi sadržavali su, pored učionice i hodnik, jednu dodatnu prostoriju za učitelja, a građeni su kao prethodni, tj. kao prizemne i spratne građevine.
Budući da su mektebi fungirali kao početne škole u kojima su se stjecali osnovno školsko obrazovanje i odgoj, čitanje, pisanje, osnovi vjere i vjerskog odgoja, i u Osmanskom carstvu nastava se u njima odvijala u skladu s višestoljetnom tradicijom mektebske nastave u orijentalno-islamskom kulturnom svijetu. Nastavu u mektebu izvodio je muallim, koji je često bio i imam susjedne džamije, a on je imao svog zamjenika, halifu ili kalfu, koji je, također izvodio dio nastave i ponavljao gradivo s učenicima.
U mektebima se učilo arapsko pismo koje je s vremenom postalo pismo prilagođeno i osmanskom turskom jeziku, zatim osnovni propisi iz dogmatike, obredoslovlja, morala. Metode izvođenja u mektebima bile su uglavnom tradicionalne, s mnogo vježbi koje je nametala priroda nastave. Budući da nastava nije izvođena u posebnim odjeljenjima i razredima, nego kolektivno, svaki je učenik imao poseban individualni program, tzv. “sabah”, koji je savlađivao u skladu sa svojim individualnim sposobnostima i uloženim trudom. Time je bilo omogućeno da oni učenici koji su inteligentniji i vredniji brže savladaju nastavni plan i program uz istovremeno ponavljanje ranijeg gradiva slušajući drugu djecu u toku nastave. Učitelj (muallim) imao je pri tome posebnu ulogu i sam je kreirao način izvođenja nastave. Mekteba je bilo muških, ženskih i mješovitih, a rad je uglavnom bio usklađen s islamskim propisima i ekonomskim mogučnostima.
Sistem obrazovanja iz ranijih vremena zadržao se i u drugoj polovini 19. stoljeća. I dalje su najbrojnije škole kod muslimanskog stanovništva bili sibijan mektebi. Broj mekteba u 19. vijeku se uvečao, a sredstava za njihovo izdržavanje je nedostajalo. It tog razloga osnovani su, fondovi (mearif sanduk). Nastava koju je izvodio muallim (ili muallima) počivala je na verbalizmu. Učilo se napamet i bez razumjevanja. Djeca su se teško snalazila s tekstovima na turskom i arapskom jeziku. Osnove arapske pismenosti sve do 20. stoljeća u mektebima su se sticale uglavnom iz elifnica (sufara), sa arapskim alfabetom i odlomcima iz Kur'ana. Kao sredstvo obrazovanja u mektebima su nerjetko primjenjivane tjelesne kazne. Za manje prestupe kao sredstvo kažnjavanja korištena je obična drvena šipka, a za teže prestupe, koje bi uradila muška djeca, najčešće su korištene falake . Djeca su se kažnjavala zbog slabog učenja, nemara, neurednosti i drugih prestupa.
Postojala je namjera da se izvrši reforma sibijan mekteba. Krajem decembra 1868. godine list „Bosna“ je objavio apel Vilajetske vlade koji je pozivao na refomu sibijan mekteba. Po Zakonu o školama iz 1869. godine bilo je predviđeno da se u njima uvede red i zaposle sposobni učitelji, da se uvede obavezno pohađanje ovih škola, da se otvore i za nemuslimane, te da se u mektebe uvede latinica i čirilica i neki svjetovni predmeti. Bilo je još nekih dopuna ovog zakona: Talimat ili „Naputak“ kao popuna školskog zakona iz 1873. godine i Upustvo za uređenje ruždija i osnovnih škola iz 1874. godine
Vjerske vlasti su se protivile da mektebi postanu svjetovne ustanove, zbog toga su ove reforme ostale bez uspjeha. Tako da su mektebi i u drugoj polovini 19. vijeka ostali pristupačni samo muslimanskom stanovništvu.
Broj ovih mekteba 1873. godine iznosio je 825, i pohađalo ih je 34. 256 djece (24.606 muške i 9.650 ženske djece), godine 1874. u Bosanskom vilajetu je bilo 863 mekteba. . Godine 1876. broj mekteba je bio 917 sa 40.779 učenika. Broj mekteba u Sarajevu 1856. godine iznosio je 35 i bilo je 1223 učenika i 304. učenice.
Medrese

_________________
Dušom i krvlju iskupit ćemo te, o Al-Aksa!
Bi ruh bi dam nafdika ya Aqsa” By our souls, by our blood, all for you oh Al-Aqsa


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 21:25 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 sij 2014, 16:10
Postovi: 15091
Lokacija: Pod kraljevskim Srebrn'kom
Historija obrazovanja Tuzlanskog kraja
0
FLARES Twitter 0Facebook 0Google+ 0Filament.io
Made with FLARE More Info
Uvodne napomjene

Prostor Bosanskog vilajeta u 19.stoljeće ušao kao najzapadnija provincija osmanske države. To je vrijeme pokušaja provođenja reformi pod imenom tanzimat. Trebalo je centralizirati administraciju,modernizirati državni aparat,promijeniti društvo u skladu sa zapadnoevropskim modelima, te reformirati obrazovanje. Prvi pokušaj reformi u osnovnim školama u doba tanzimata,načinio je sultan Abdulmedžid hatt-ihumajunom iz 1845.godine. Njime se predviđa ukidanje neobrazovanja i pružanja narodu mogućnosti da se obrazuje, zatim da se sa reformama počne u lokalnim školama, da se učiteljima dadne uputstvo o predmetima kojima će podučavati učenike,da se dužnost učitelja dodijeli onima koji su obrazovani i sposobni, da se uvedu razredi i ispitivanje učenika i sl. Prema Uputstvu osnovno obrazovanje je propisano obaveznim u trajanju u četiri godine, trebalo je predstavljati osnovu za srednje škole (ruždije), važnost je trebalo davati turskom jeziku,a obrazovanju dati karakter nacionalnog, u školama je trebalo koristiti tablu i pisaljku. Obrazovni sistem je uređen Uredbom o narodnom obrazovanju koja je donesena 1869.god., često nazivane Zakon o školama. U Uredbama su se nalazile neke opće odluke, kao na primjer: da se u svakom selu otvori najmanje jedna osnovna škola u kojoj obrazovanje traje četiri godine, da su djeca obavezna pohađati školu, ako u jednom selu postoje dvije škole jedna će biti za dječake a druga za djevojčice itd. Prihodi osnovnih škola bi se obezbjeđivali iz dohodaka vakufa, iz poreza ubiranog u tome kraju, iz imetka koji nema ko naslijediti, iz vitara,zekata, i kurbanskih kožica.

Pokušaj reformiranja osnovnih škola započeo je 1870.god. otvaranjem novih škola pod nazivom iptidai ( osnovne,početne). Zatim je početkom 1874. god. donesen novi zakon o školama. Na prostoru Bosanskog vilajeta tokom 19.vijeka nepismenost je bila izrazto visoka ( 83 %). Sve škole počivale su na vjerskim temeljima tako da je svaka vjeroispovjest imala svoj program školovanja. Korišteni su i različiti udžbenici. Pravoslavci su udžbenike nabavljali z Srbije a katolici iz Hrvatske. Po broju škola muslimanu su prednjačili ispred ostalih konfesija i imali daleko više škola.

Kada je u pitanju prostor Tuzlanskog kraja treba naglasiti da je oblast školstva nedovoljno istražena, da su i podaci kojima se raspolaže nepotpuni. Godine 1874.god. je u Zvorničkom sandžaku bilo: 5 ruždija, 195 mekteba, te 24 škole za hrišćane. Od toga je u tuzlanskom kadiluku bilo:jedna ruždija i 40 mekteba, te dvije žkole za hrišćane.

MUSLIMANSKE ŠKOLE

Među najbrojnije škole u kojima su muslimani sticali znanje bili su sibijan mektebi, medrese pa ruždije. Mektebi su bili početne muslimanske škole u kojima se učilo arapsko pismo, pravilno učenje Kur'ana, te propisi o islamskom vjerovanju i poslovanju. Njihovo podizanje počinje u 15. vijeku i traje sve do kraja osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Glavni izvori izdržavanja bili su prilozi građana i vakufska imovina. Kada se broj mekteba u 19.vijeku povećao osnovani su školski fondovi pod imenom menafi sanduk. Sredstvima iz ovih fondova finansirane su sve aktivnosti i isplaćivano nastavno osoblje. Nastavu su izvodile hodže-mualimi i mualime. Nastava je uglavnom počinjala na verbalizmu. Osim Kur'ana kao najvažnijeg udžbenika koristile su se i druge knjige-kitabi. Godine 1874. U Bosanskom vilajetu su bila 863 mekteba.

Muslimani su u Tuzli osim sibijan mekteba imali i medrese i ruždiju. Jedan od najstarijih Turalibegov mekteb izgrađen je 1572.god. U njemu se u toku 400 god. naučilo na hiljade djece elemente islamske vjere i za tuzlanske muslimane je ovaj mekteb najznamenitija ustanova. U požaru 1871.god. izogrjelo je mnogo kuća, jedan mekteb,medresa itd. Zanimljivo je spomenuti zakon poznat kao „Tuznizamname“ koji je predviđao da se vakufski službenici i nastavno osoblje mekteba plaća iz sredstava dobijenih od prihoda slanih bunareva.

Medrese su bile srednje i više škole u kojima se učilo tumačenje Kur+ana, zatim vršila obuka u vjerskim šerijatsko-pravnim znanostima.izučavan je arapski,turski i perzijski jezik, a školovanje je trajalo od 12 do 16 godina (ponekad i 20). Medrese su osnivali bogati i ugledni ljudi zavještavanjem svoga imetka te su one redovno nosile ime svoga dobrotvora. Posle završene medrese svršeni su teolozi mogli biti postavljeni u sve vjerskeslužbe kao imami,mualimi,muderisi,vjeroučitelji,muftije i sl. Najveći ugled u vilajetu stekla je gazi Husref-begova medresa.

Medresu u Tuzli podigao je Behram-beg u prvoj polovici 17.vijekanedaleko od svoje džamije. Prema nekim izvještajima medresa je podignuta i prije 1626.godine. u požaru koji je nastupio 1872.god. zgrada medrese je izgorjela ali je kasnije obnovljena. Finansirana je iz Behram.begovog vakufa, zatim na osnovu zakona „Tuznimzamname“ kojim su vlasti odredile da se jedan dio prihoda od slane vde daje u prosvjetne svrhe za mektebe,medrese, džamije u Gornjoj i donjoj tuzli. Medresa je radila do kraja osmanske vladavine,a za vrijeme austro-ugarske uprave nakon renoviranja svečano je otvorena 29.decembra 1893.god., te je nastavila rad sve do drugog svjetskog rata.

Osim naprijed navedenih škola osmanske vlasti su otvarale i svjetovne škole pod imenom ruždije (u drugoj polovici 19.vijeka). nastava je trajala 4 god., a od 1876.godine u ruždije su se primali i učenici nemuslimani. Uredbom iz 1869. God. Predviđeno je da u svakoj kasabi koja ima 500 domačinstava otvori po jedna ruždija. Prihode je obezbjeđivao Fond za obrazovanje.

U ruždijama sus se predavali sljedeći predmeti: osnovi nauke o vjeri, gramatika osmanskog jezika, pravopis i kompozicija pisanogteksta, gramatika arapskog i perzijskog jezika, kaligrafija, aritmetika,, metode vođenja knjiga, osnovi geometrije, poča historija,osmanska historija, geografija i gimnastika.

Nakon završetka ruždije njeni učenici su se nalazili u državnoj službi a mogli su i da nastave školovanje u drugim školama. Prije okupacije, 1878.godine, u Bosni iHercegovini je bilo 30 ruždija.

Tačno vrijeme osnivanja ruždija u Tuzli nije određeno. Sa sigurnošću se može utvrditi da je postojala kada je u Bosni bio namjesnik šerif Osman- paša (1861 – 1869). Prema raspoloživim podacima ruždiaj je 1869.god. imala 30učenika. Prvi učitelj je bio Teufik ef. Azabagić.Učenici su polagali sipit u prisustvu kadije,muftije,učitelja i drugih uglednih građana i na sva pitanja davali su zadovoljavajući odgovor. O tome vilajetski list Bosna piše: „U Donjoj Tuzli centralnom mjestu Zvorničkog sandžaka, držan je u ruždiji koja broji 30 učenika, ovogodišnji ispit u prisustvu kadije i muftije rečenog sandžaka, učitelja te škole i još mnoge gospode. Na sva pitanja učenici su odgovorili zadovoljavajuće, i pokazali dobar uspjeh u nauci, a po završetku ispita održana je molitva za zdravlje i dugogodišnji život Sultana“.

Osim škole u Donjoj Tuzli i Gornja Tuzla je bila u svoje vrijeme sjedište kadije i imala sibijan mekteb i medresu. Podaci o mektebu su veoma oskudni. Nešto malo podataka o medresi daje Adem Handžič u svojem djelu Tuzla i njen aokolina u 16 vijeku, gdje spominje vakuf Ishak-begove mualim-hane (medresa), čiji su službenici bili isplaćivani u slanoj vodi. Zgrada medrese postojala je do 1892.god. kada je opština gornja Tuzla otkupila zemljište za izgradnju osnovne škole. Božo Madžar u monografiji Osnovna škola u Gornjoj Tuzli navodi da je „drugi dio na otkupljenom lokalitetu bio u vlasništvu vakufa i na njemu se nalazila već dotrajala od drveta građena zgrada medrese“.

PRAVOSLAVNE ŠKOLE

Pravoslavno stanovništvo pismenost je sticalo na razne načine, u manastirskim školama,samoučki i učenjm kod ljuidi koji su se bavili prepisivačkom djelatnošću kao zanatom. U manastirima su se opismenjavali učenici koji su se željli zakaluđeriti ili da postanu svještenici. Glavni udžbenici u ovim školama bili su: psaltir,časlovac,majslovac i bukvar. Starost djece u školama kretala se od 6 do 12 godina mada nije rjedak slučaj da su polaznici škola imali i 20 godina. Do austrougarske okupacije u Bosni i Hercegovini je postojalo 86 srpskih osnovnih škola.

Prva pravoslavna škola u Tuzli osnovana je 1828.godine . Jedan od učitelja bio je Hadži-Lazar Jovanović koji je osim toga povezivao knjige, pisao čitulje, uz to je bio ećimbaša-pašin doktor,naziratelj škole. Škola je sve do 1853.god.bila smještena po privatnim kućama kada je sagrađena prva zgrada za srpsku školu. Prvi učitelju toj školi bio je neki Đorđija, a imala je 20-30 učenika. O školi i učenicima dosta podataka u svojim memoarima donosi Živko Crnogorčević koji je bio učenik ove škole, a o njoj kaže: „Škola je bila sa sadašnjom kućom Đorđa Đorića.Posle toga bila je škola tzv. Uničina kuča, koji je nekada pobjegao u Srbiju a kuća ostala, i to prizemno jedna soba od sokaka bila je ćelija u kojoj smo se molili Bogu, a druga soba od bašče, u kojoj smo učili, a u jednom ćošku na dolafima iza peći učitelj je spavao, a mi djeca na podu sto je prostrt sa asurom, sjedi dolje i prekrsti noge, knjige preda se pak uči“.

Pred kraj osmanske vladavine srpska crkvena opština je 1873. god. podigla novu zgradu za pravoslavnu školu –„Srpsko narodno učilište“ (je bio natpis na školi). Nakon okupacije austrougarske vlasti su tražile da se natpis zamjeni u „Pravoslavna bosanska učiona“ što je odbijeno pa su vlasti sastrugali prvi dio natpisa tako da je ostalo „ narodno ućilište 1873.g.“

Po organizaciji i načinu rada osnovna srpska čkola se ubrajala među u red bolje uređenih škola kakve su bile u Sarajevu,Mostaru, Banjoj Luci i dr. Nastavni plan se morao dati na uvid vlastima, a da ne bi doslo do nesuglasica umjesto srpski jezik stavljan je bosanski jezik, a umjesto srpska historija samo historija.Iz plana se moglo vidjeti da je pogodan za školovanje djece koja će se baviti trgovinom i zanatima.

Sredstva za izdržavanje škole u Tuzli obezbjeđivana su iz fonda crkvenog odbora, putem zavještanja i poklon građana, a udžbenici su dolazili iz Srbije koja je nastojala da ima dominatan uticaj na pravoslavno stanovništvo u Bosni. Tako je učitelju Jankoviću uručeno 490 knjiga,despotu Despotoviću u brčkom 700,Mihailu Džabiću u Bijeljini 243, Petru Đokiću učitelju u manastiru sv.Trojice u zvorničkoj nahiji 341, trgovcu Lazaru trifunoviću 235 knjiga za pravoslavnu školu u Gradačcu.

KATOLIČKE ŠKOLE

Najveću ulogu u razoju katoličkog školstva imaju franjevci, koji su u Bosnu došli krajem 13.vijeka. Upravo zahvaljujući njima 1823.god. otvorena je prva katolička osnovna škola u Gornjoj Tolisi. Do povećanja katoličkih škola dolazi tek u drugoj polovici 19.vijeka. Osim franjevaca, škole u Bosni otvarale su milosrdne sestre, najprije za žensku a zatim i za mušku djecu. Metodom sricanja djeca su učila izgovarati slova, zatim sastavljati konsonante i vokale ,a onda čitati. Pred austrougarsku okupaciju u Bosni i Hercegovini je bilo 29 katoličkih škola.

O vremenu osnivnja katoličke osnovne škole u Tuzli postoje različiti podaci. Hajrudin Ćurić smatra da je ona postojala 1854.god. i d aje imala 29 učenika. Iz izvješća fra Marijana Šunjića od 23.novembra 1853.god. koji je uputio Štrosmajeru, vidi se da je bilo u nacrtu da se osnuje škola u Tuzli. U početku su se djeca podučavala u župskoj kući, a kasnije u iznajmljenoj kući. Tuzlanski učitlej je primao mjesečno po 5 forinti. Međutim, Vojislav Bogićević navodi da je škola osnovana 1869.god. i da je 1872.god.imala 32 učenika. Isti autor navodi podatke da su do austrougarske okupacije 1878.god. u dvije franjevačke osnovne škole ( u Tuzli i Solini) postojala posebna odjeljenja za muški i žensku djecu. O školovanju katoličkedjece podatke donosi Živko Crnogorćević u svojim memoarima pa kaže :“ katolici nisu imali svoje muške škole nego su njihova djeca išla u našu školu i učila sve što i srpska djeca, samo katihizam rimokatolički koji im je učitelj pokazivao(…) Naša opština nije na katolike nikakve školarine udarala, niti učiteljske plaće,samosu djeca zimi donosila drva“.

Izgradnja nove školske zgrade počela je 1871.god. i trajala je nekoliko godina. Škola je imala 32 učenika.

Nastava je više ličila na analfabetske tečajeve nego na planski obrazovno-odgojni plan. Tek sedamdesetih godina 19.vijeka uvodi se postepeno plan kakav je bio u Hrvatskoj sa predmetima početnica,štivenje,čitanka hrvatska,katekizam,počeci računanja isl.Osim ovih bilo je izučavanja i dr. predmeta ( njemački, italijanski,osmanski turski,i sl.).

Iz mnogih podataka se da vidjeti da su školskim obrazovanjem bila obuhvaćena ponajviše muslimanska djeca, te da je muslimanskih škola bilo ponajviše. Obrazovne prilike u Tuzlanskome kraju u periodu 1868- 1878 nisu dovoljno istražene, tako da o ovom segmentu kulturne historije ovog kraja,pa i Bosne i Hercegovine u cjelini, nemamo dovoljno publikovanih radova. Nedostaju podaci o mnogim školama, pogotovu u selima, zatim nedostaju podaci o učenicima, učiteljima i sl. Osnovni razlog tomu je nepostojanje originalne arhivskegrađe. Ovo je posljedica činjenice da u navedenom periodu nije postojala arhivska služba koja bi se brinula o čuvanju dokumentacije vezane za školstvo.

Na osnovu svega naznačenog može se zaključiti da su se u posljednjoj deceniji osmanske vladavine prosvjetne aktivnosti kretale u jednom uzlaznom i pozitivnom pravcu,da se broj škola i učenika povećavao, kao i uslovi u kojima su učenici sticali osnovna znanja. Ipak, za definitivna saznanja o razvoju školskih prilika u tuzlanskom kraju u zadnjoj deceniji osmanske uprave neophodno je izvršiti dodatna istraživanja.

(Obrazovne prilike tuzlasnkog kraja u posljednjoj deceniji osmanske vladavine -,Adem Hodzic,Azem Kozar)

_________________
Dušom i krvlju iskupit ćemo te, o Al-Aksa!
Bi ruh bi dam nafdika ya Aqsa” By our souls, by our blood, all for you oh Al-Aqsa


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 21:32 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 tra 2012, 18:37
Postovi: 3926
Lokacija: Τριβαλλοί
Tuta je napisao/la:
Udio 'hrvatskih' studenata u ukupnom broju studenata u FBiH je 14.1%. Treba uzet u obzir da dobar dio hrvatskih studenata odlazi na studije u Hrvatsku. Nemoguće je utvrdit njihov broj, jer vjerujem da se većina takvih studenata opredijelila da budu 'domaći' studenti, koristeći pogodnost hrvatskog državljanstva. Ako netko barata brojkom - super.


Nemam brojke ali mogu potvrdit da je solidan broj Hrvata iz BiH studirao sa mnom. Ja sam ih znao barem 10-oricu s mog faksa.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 21:51 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 lis 2010, 11:48
Postovi: 109215
Lokacija: Županija Herceg-Bosna
Dosta vidjeti komentare Bošnjaka po portalima. Većina njih je jako nepismena.

_________________
Spetsnaz, a force for good.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 22:02 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 srp 2015, 01:07
Postovi: 131
Lokacija: Праведна ХБ
Genijalna tema. Ono što mene zanima, ako ikada izađu konačni i detaljni rezultati ovog popisa, biti poznati podatci o obrazovanosti među narodima? Nikako da se sjetim jesu li to pitali, a i ako jesu, hoće li biti javno? Bilo bi lijepo kada bi mi Hrvati opet bili najobrazovaniji, jerbo to se može iskoristiti vrlo lagano u demagoške svrhe. No, dosta obrazovanih BH Hrvata su u Hrvatskoj i drugim zemljama EU, što opet nije toliki slučaj s tzv. Bošnjacima, statistički je sigurno više Hrvata obrazovanih vani nego Bošnjaka. To ih možda spasi.

_________________
„Da, Herceg-Bosna je hrvatska i po trećem pravu: po pravu pobjede hrvatskoga duha...”

...Antun Gustav Matoš...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 22:21 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9853
Patak je napisao/la:
Genijalna tema. Ono što mene zanima, ako ikada izađu konačni i detaljni rezultati ovog popisa, biti poznati podatci o obrazovanosti među narodima? Nikako da se sjetim jesu li to pitali, a i ako jesu, hoće li biti javno? Bilo bi lijepo kada bi mi Hrvati opet bili najobrazovaniji, jerbo to se može iskoristiti vrlo lagano u demagoške svrhe. No, dosta obrazovanih BH Hrvata su u Hrvatskoj i drugim zemljama EU, što opet nije toliki slučaj s tzv. Bošnjacima, statistički je sigurno više Hrvata obrazovanih vani nego Bošnjaka. To ih možda spasi.


Dobro se sjećam da sam popunjao tu rubriku - SSS, tada sam bio, jelte.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 22:39 
Offline

Pridružen/a: 05 lis 2014, 15:40
Postovi: 3307
Lokacija: S forumaššem na sunećenju.
Ova tema ni po cemu spada pod politiku. Prikladnije joj je mjesto na podforumu obrazovanje i znanost, ili povijest.

_________________
A nation which makes the final sacrifice for life and freedom does not get beaten.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 22:44 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9853
Amidza je napisao/la:
Ova tema ni po cemu spada pod politiku. Prikladnije joj je mjesto na podforumu obrazovanje i znanost, ili povijest.


Zahtjev je poslan nadležnim organima prije sat. Ne spamaj mi temu. Molim nadleže organe da obrišu ovaj i post iznad njega.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 04 ruj 2015, 23:49 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 07 ruj 2012, 20:35
Postovi: 13033
Lokacija: Zagreb
@Tuta, vjerujem da barem tisuću Hrvata studira u Sarajevu, tu ipak gravitira dobar dio Lašve plus sami sarajevski Hrvati. Naravno, i sam si spomenuo HB Hrvate koji studiraju u Hrvatskoj, tako da je obrazovanost natprosječna. Logičan nastavak većeg broja gimnazijalaca.

U postotku sličan broj Bošnjaka i građana RH studira, no činjenica je da su Bošnjaci mlađa populacija, tako da je visoko obrazovanje među njima nešto manje rašireno.

_________________
Summum ius, summa iniuria.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Obrazovanost po narodima u BiH
PostPostano: 05 ruj 2015, 00:07 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9853
volvoks je napisao/la:
@Tuta, vjerujem da barem tisuću Hrvata studira u Sarajevu, tu ipak gravitira dobar dio Lašve plus sami sarajevski Hrvati. Naravno, i sam si spomenuo HB Hrvate koji studiraju u Hrvatskoj, tako da je obrazovanost natprosječna. Logičan nastavak većeg broja gimnazijalaca.

U postotku sličan broj Bošnjaka i građana RH studira, no činjenica je da su Bošnjaci mlađa populacija, tako da je visoko obrazovanje među njima nešto manje rašireno.


Imao sam to na umu, no morao sam to ignorirat, kao i neznatnu brojku stranih studenata po bošnjačkim sveučilištima. Reko sam da je procjena u grubo. Podatak od 17% RH studenata na SveMo je ipak provjerljiv.

Opet, na Sveučilištu u Mostaru bilježi se i narodnost studenata kad se upisuje na Sveučilište, na Sarajevu (i vjerujem ostalim bošnjačkim sveučilištima) nema te evidencije.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 45 post(ov)a ]  Stranica 1, 2  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 20 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO