Demetrius Croatiae et Dalmatiae Dux a Gregorio VII. Pont. Max, per legatum regali titulo auctus annuum censum. B. Petro se soluturum promittit.
Povijesni trenutak u Vatikanu! Otvorene su prostorije koje nitko nije vidio stoljećima, a u jednoj od njih nalazi se freska s hrvatskim kraljem. Po prvi put u povijesti javnosti su otvorene veličanstvene Paulinske sobe, skriveni dragulj Vatikanskog arhiva u kojem su izloženi rijetki dokumenti i umjetnine.
POVIJESNO OTVARANJE PAULINSKIH SOBAPaulinske sobe, smještene u sklopu veličanstvene Apostolske palače, do sada su bile poznate samo odabranima, istraživačima i djelatnicima arhiva. Njihovo otvaranje izazvalo je veliko zanimanje jer su, uz vrijednu arhivsku građu, ukrašene nizom prekrasnih fresaka koje prikazuju važne povijesne i duhovne prizore. Ukupno ih je dvadeset i šest, a svaka od njih nosi duboku simboliku i neprocjenjivu povijesnu vrijednost. Posebnu pozornost privlači prizor u drugoj prostoriji,
na kojem se nalazi latinski natpis koji spominje hrvatskog kralja Zvonimira, što je oduševilo i domaće i svjetske posjetitelje.
KRALJ ZVONIMIR NA FRESKI U VATIKANUIspod freske nalazi se latinski natpis koji glasi „Demetrius Croatiae et Dalmatiae Dux a Gregorio VII. Pont. Max, per legatum regali titulo auctus annuum censum. B. Petro se soluturum promittit.” U prijevodu, on govori da je Demetrije, vojvoda Hrvatske i Dalmacije, uzdignut na kraljevski položaj po nalogu pape Grgura Sedmog i da je obećao godišnji danak svetom Petru. Iza toga imena krije se hrvatski kralj Dmitar Zvonimir, koji je vladao u drugoj polovici jedanaestog stoljeća, piše Večernji list. U povijesnim izvorima spominje se pod različitim imenima, poput Demetrius ili Dimitrije, a upravo ovaj zapis u Vatikanu svjedoči o važnosti njegove vladavine i o dubokim vezama između hrvatskog kraljevstva i Svete Stolice.
Krunjenje kralja Zvonimira održano je u crkvi svetog Petra i Mojsija u Solinu, a sam papa Grgur Sedmi poslao je svoga legata da mu preda kraljevsku krunu i potvrdi njegovo pravo na prijestolje. Tim činom Hrvatska je službeno dobila priznanje svoje neovisnosti i položaja kraljevine unutar zapadnog kršćanskog svijeta. Freska u Paulinskim sobama ne prikazuje samo jedan povijesni trenutak, nego i duboko simbolično svjedočanstvo o međunarodnom priznanju hrvatske državnosti te o neraskidivoj povezanosti hrvatskih vladara s Papinskom Stolicom.
