HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 14:58.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 92 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 20 ruj 2013, 15:02 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 kol 2009, 16:38
Postovi: 1513
Izvor: http://hrsvijet.net/index.php?option=co ... Itemid=358

Josip Djurović: Volio bih da aktiviramo naše Bokelje u Zagrebu i Hrvatskoj, da budu više nazočni u Boki

Radio Dux je ugostio prim. dr. Josipa Gjurovića, predsjednika Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb. Potječe iz obitelji koja je Boki dala mnogo kapetana, brodovlasnika, kao i neponovljivog Vicka Gjurovića, koji je još u ono vrijeme dobio ordene Franje Josipa i egipatskog sultana. Gjurović je u Zagrebu ostvario karijeru kardiologa, javlja Matis.hr.

U emisiji "Tragom Hrvata Boke i događaja" Radio Dux je ugostio prim. dr. Josipa Gjurovića, predsjednika Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb.

Njegova intimna i krvna povezanost s Bokom je jaka i čvrsta, s obzirom da je već šest stoljeća Prčanj stalna i sigurna luka njegovih predaka. Potječe iz obitelji koja je Boki dala mnogo kapetana, brodovlasnika, kao i neponovljivog Vicka Gjurovića, koji je još u ono vrijeme dobio ordene Franje Josipa i egipatskog sultana. Gjurović je u Zagrebu ostvario karijeru kardiologa.

Bio je u kontaktu s mnogim Hrvatima iz Boke, među kojima je najpoznatiji Karlo Radoničić, osnivač interne klinike u Zagrebu, i admiral Bokeljske mornarice u Kotoru. Dvadesetih godina prošloga stoljeća u Zagrebu je bilo toliko Bokelja, da je 1924. osnovano i registrirano Društvo Bokelja.

U iščekivanju izbora novog admirala Bokeljske mornarice, Gjurović smatra da podružnica iz Zagreba i drugih gradova u Hrvatskoj također imaju obvezu i pravo sudjelovati u izboru.

"Koncentracija kulturnih vrijednosti u Crnoj Gori je velika, i to je nešto što trebaju čuvati svi, posebno autohtoni Bokelji, koji mogu najviše doprinijeti u očuvanju kulturne baštine. Volio bih da aktiviramo naše Bokelje u Zagrebu i Hrvatskoj, da budu više nazočni u Boki. Čini mi se da je došlo i do pomaka prihvaćanja Hrvata kao manjine“, . kazao je prim. dr Josip Gjurović.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 23 ruj 2013, 00:12 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 ruj 2013, 18:29
Postovi: 377
Lokacija: Mostar
Moji s tatine strane podrijetlom Bokelji. Dolaskom u Mostar prešli na islam.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 23 ruj 2013, 18:20 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 22 vel 2012, 03:56
Postovi: 687
Mitteleuropa je napisao/la:
Moji s tatine strane podrijetlom Bokelji. Dolaskom u Mostar prešli na islam.


A šta ti je ćale? "Bošnjak"?

_________________
[url]http://www.youtube.com/watch?v=8BhSmd5ZWkw[/url]


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 26 ruj 2013, 17:54 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 ruj 2013, 18:29
Postovi: 377
Lokacija: Mostar
Tomislav Diablo je napisao/la:
Mitteleuropa je napisao/la:
Moji s tatine strane podrijetlom Bokelji. Dolaskom u Mostar prešli na islam.


A šta ti je ćale? "Bošnjak"?



Nope, ne zna-pri on to...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 27 ruj 2013, 15:54 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 11:38
Postovi: 2611
Još jedan u nizu eseja Đ. Vidmarovića o sadašnjici Hrvata Boke kotorske.
http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d ... -2013.html

Veronika Starman udana Dragičević (Fotografija koja se čuvala kao tajna i dragocjenost)



U našoj javnosti malo je poznato kako hrvatska nacionalna manjina u Skupštini (Parlamentu) Crne Gore ima svoga zastupnika. Riječ je o poštovanoj gospođi Ljerki Dragičević. Ona je, što malo tko u Hrvatskoj znade, izabrana u travnju 2012. u najviše predstavničko i zakonodavno tijelo ove susjedne nam države, neposredno, kao predstavnica Hrvata, odnosno njihove političke stranke koja se zove Hrvatska građanska inicijativa (HGI).Nakon upoznavanja s kolegicom Dragičević ugodno me iznenadio detalj iz njezinoga obiteljskog miljea koji mi je ljubazno ispričala. Naime, zastupničina je majka, Veronika Starman, udana Dragičević, Hrvatica iz Bosne, kao djevojčica susrela kardinala Alojzija Stepinca. Taj joj se susret duboko urezao u sjećanje, tako da ga ime pred očima i nakon proteklog vremena od 75 godine. Kao dokaz istinitosti ovoga susreta, poklonjena mi je fotografija kao povijesni dokaz.

Ova je fotografija skrivana kako bi preživjela Drugi svjetski rat 1941.-1945., zatim titoističko bezbožništvo 1945.-1991., pa srpsko-crnogorsku agresiju na RH 1991.-1995., kojom su prilikom Hrvati u Kotorskoj biskupiji proživljavali dramatične i tragične godine, da bi, konačno, evo, 2011. ugledala svjetlo dana.

Prilažem ju sa zadovoljstvom čitateljima našega portala, jer ima značenje koje nadilazi sadržaj sjećanja jedne djevojčice, danas gospođe u poštovanim godinama. Ta je djevojčicu preživjela Drugi svjetski rat, a zatim nastavila živjeti kao i svi mi starijih godišta pod vlašću titoističkog bezbožničkog režima koji je osudio kardinala Stepinca kao zločinca, otjerao ga u preranu smrt, a nakon smrti zabranjivao svaku pozitivnu riječ o njemu.

Gospođa Veronika našla se u sredini tuđega naroda pravoslavne vjere, k tome katolkinja i pripadnica hrvatske nacionalne manjine u Kotorskoj biskupiji. Ipak, usprkos zlom vremenu, zahvaljujući obitelji, podigla je djecu, a kćerka joj Ljerka dobila čast predstavljati Hrvate u državnome Parlamentu. Ono što nas mora ganuti i oduševiti je činjenica što je gospođa Veronika sačuvala vjeru svojih otaca i nježno sjećanje na kardinala-mučenika. Samo ona znade kako je uspjela u tome, i kako je spasila fotografiju, čije bi ju otkrivanje od strane komunističkih agenata i doušnika koštalo velikih neugodnosti.
Fotografija posjeta bl. Alojzija Stepinca Visokom 1937. ili 1938. godine.

Na poleđini fotografije napisan je tekst slijedećega sadržaja:
Posjeta dr. Alojzija Stepinca 1937. ili 38. g. Franjevačkom samostanu u Visokom.
Predaju cvijeće STARMAN VERONIKA udata 1940. DRAGIČEVIĆ (Budva) i
STARMAN DOROTEA ud. 1943. MARKIĆ (Zagreb).
Fratar VEŠARA FRA PAŠKAL, prof. Visočkefranj. Gimnazije, te Križevački grko-katolički biskup NJARADI

Kako bi naši čitatelji bolje upoznali gospođu Veroniku Starman-Dragičević, zamolio sam ju da napiše svoj kratki životopis. To je i učinila.

«Rođena sam 12. rujna 1917. godine u Ljubuškom, kao drugo dijete od ukupno četvero, u obitelji Starman Josipa i Marije, rođene Fuks. Od nas četvero, danas smo živi moj brat Josip (1923.) i ja. Tata mi je bio sudski činovnik-gruntovničar i po potrebi posla službovao je u Ljubuškom, gdje sam i ja rođena.

Godine 1920. prelazimo za Visoko gdje je tata 1913. godine sagradio novu kuću pored stare u kojoj su živjeli njegovi tata, mama i dvije sestre. U Ljubuškom se još rodila i moja sestra Dorotea-Dora, a u Visokom se rodio i najmlađi brat Josip. Obitelj je gajila svoje hrvatske korijene i katoličku vjeru, te smo tako i odgojeni.

Nižu gimnaziju sam završila u Visokom, a višu gimnaziju u Sarajevu.

U moje vrijeme u Visokom nije bilo ženske gimnazije, već samo muška, pa su to razlozi što sam gimnaziju završila u Sarajevu.

Mama i tata su imali dosta bogat društveni život. Bili su članovi Hrvatskog društva *Napredak*, gdje je tata bio i u rukovodstvu, Društva Sv. Ante i veoma aktivan u crkvenom zboru i u životu Crkve. Završivši gimnaziju i ja i sestra posvetile smo se također aktivnostima u hrvatskim zajednicama i aktivnostima crkve. Tako smo i bile izabrane da pozdravimo nadbiskupa Dr. Alojza Stepinca i grčko-katoličkog biskupa Njaradija, kada su posjetili Visoko, a i kao pripadnice cijenjene i ugledne familije.

Nedugo poslije završetka gimnazije udala sam se u Budvu, gdje i sada živim. Udala sam se za Budimira Dragičevića iz, također, ugledne hrvatske i katoličke obitelji. Vjenčali smo se 25. ožujka 1940. g. u crkvi Sv. Bonaventure u Visokom. U Budvu sam stigla 26. 03. 1940. godine, što znači prije punih 71 godine, a sada ulazim u 72. godinu moga života u Budvi. Kada sam se udala u kući Dragičevića zatekla sam svekra, svekrvu, djevera i zaovu.

Netom se zaova udala, a mi smo ostali svi zajedno živjeli do njihove smrti (1966.,1967.,1968., i suprug 1991.).

Moj suprug i ja izrodili smo troje djece. Najstarija je Katarina i ona je udata za dr. ĐuraKojana iz Popovića u Konavlima. Imaju dvije kćerke Suzanu i Dijanu i od njih imam, hvala Bogu, dvoje praunučadi: Luku i Mariju. Srednje naše dijete je kćerka Ljerka koja je sada poslanica u Skupštini Crne Gore ispred Hrvatske građanske inicijative. Ljerka nije udata.

Treće naše dijete je sin Jerolim – Jerko. Oženjen je bio sa pok. Stojankom rođ. Banjac iz Bačkog Jarka u Vojvodini. Jerko ima troje djece. Najstarija je kćerka Jelena koja je udata i ima dvoje djece : Milu i Uroša. Srednje je dijete sin Ante koji je od nedavno oženjen i sada u septembru očekuje se prinova. Najmlađi sin Ivan još nije oženjen i upravo je nedavno diplomirao.

Bilo je teških godina, rat, bombardiranje kuće od strane saveznika, izgradnja kuće, potres, ratno okruženje, ali kada su glave žive i kada je obitelj i familija dobro i zdravo, kada ima Božijeg blagoslova, ljubavi i tolerancije, sve se može prevazići što je problem. Ja još uvijek mogu, hvala velikom dragom Bogu, skuhati ručak, napravit kolače, sve oko sebe i pamtiti i prenositi na sve ukućane, ono što se ne smiju zaboraviti.

Član sam Hrvatske građanske inicijative».

Đuro Vidmarović

P.S.
Do danas autoru nije jasno zbog čega se ovaj članak, premda poslan prije dvije godine, nije našao na stranicama jednog hrvatskog katoličkog glasila? Stoga spada u sjaj ždrijela crnih lista.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 27 ruj 2013, 16:03 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 11:38
Postovi: 2611
nastavak

http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d ... -2013.html


Ljerka Dragičević - Hrvatska narodna zastupnica u Parlamentu Crne Gore


U našoj javnosti gotovo su neopaženo prošle dvije važne vijesti iz Crne Gore, a tiču se tamošnje hrvatske nacionalne manjine. Prva se vijest odnosi na lokalne izbore u travnju 2012., a druga na izvanredne crnogorske parlamentarne izbore 2012. održane 14. listopada 2012., kada su pripadnici hrvatske nacionalne manjine prvi puta u povijesti uspjeli izabrati vlastitu saborsku zastupnicu, Ljerku Dragićević, kandidatkinju Hrvatske građanske inicijative (HGI), političke stranke koja djeluje u Boki kotorskoj.

Druga se vijest tiče formiranja nove koalicijske crnogorske Vlade na čelu s Milom Đukanovićem, u kojoj je predsjednica HGI-a, Marija Vučinović, nakon uspješnih političkih pregovor postala članica Kabineta ministara s resorom ministrice bez lisnice (portfelja).

Ovom prilikom čast mi predstaviti našoj javnosti uvaženu zastupnicu Hrvata u Skupštini Crne Gore, gospođu Ljerku Dragičević.



Ljerka Dragičević, zastupnica Hrvata u Skupštini Crne Gore


Ljerka Dragičević , dipl. ec., kći Budimira Dragičevića (iz ugledne hrvatske i katoličke budvanske obitelji i Veronike, r. Starman), diplomirana je ekonomistica. Osnovnu školu završila u Budvi, gimnaziju i Ekonomski fakultet u Titogradu. Tijekom 31 godine rada u gradskoj upravi Budve, te u nekoliko turističkih firmi, stekla je ugled cijenjenog turističkog stručnjaka. Govori francuski, njemački i talijanski jezik. Politički je djelatna kao članica političke stranke koja se zove Hrvatske građanske inicijative (HGI).

Hrvatska građanska inicijativa (HGI) iskoristila je 2013., mogućnost koju joj je pružio novi crnogorski Zakon o izboru odbornika i poslanika i istaknula svoju listu kandidata za državni Parlament. Nositeljica liste bila je Ljerka Dragičević. Ona je iza sebe već imala jedan parlamentarni mandat. Naime, HGI je kao dio šire stranačke koaliciji koju su činile stranke Demokratska partija socijalista (DPS), Socijalno demokratska partija (SDP), Bošnjačka stranka i Demokratska unija Albanaca, dobila od DPS-a jedno mjesto na koje je izabrana gospođa Dragičević.

U Proglasu HGI od 25. rujna 2012. ,između ostalog je istaknuto i sljedeće:
„... Tijekom desetogodišnjeg postojanja na crnogorskoj političkoj sceni prepoznati smo kao konstruktivna, lojalna i kreativna snaga društva. Velik je naš doprinos stvaranju neovisne Crne Gore, za koju smo se borili od prvoga dana. Kako smo sudjelovali u stvaranju države Crne Gore, tako želimo i hoćemo izgrađivati njezinu demokraciju i vladavinu prava.

Nositeljica liste Hrvatske građanske inicijative je dosadašnja zastupnica u državnom Parlamentu, gospođa Ljerka Dragičević, koja se u predhodnom mandatu dokazala kao borac i zaštitnik interesa Hrvata i svih ostalih crnogorskih građana. Njenim neumornim trudom i angažiranjem izboren je cenzus od 0,35% za ulazak hrvatske stranke u Skupštinu, a hrvatski jezik je ravnopravno zastupljen u Ustavu Crne Gore. Gospođa Dragičević je propoznatljiva po osebujnoj neposrednosti i jednostavnosti, što znaju mnogi građani u ime kojih je iznosila probleme pred zastupnicima u crnogorskoj Skupštini.

Hrvati, kao i ostali građani, moraju imati svoje političke predstavnike. Narod koji je u prošlosti dostigao vrhunce kulture i obogatio Crnu Goru Kotorskom Katedralom, baroknim Perastom, Gospom od Škrpjela, brojnim palačama i crkvama, kao i znamenitim pomorcima i svecima, mora ostvariti svoj politički identitet. Zato, izaberite na predstojećim izborima listu "Hrvatska građanska inicijativa - Odlučno", jer svi su svoje izabrali".


Pored Ljerke Dragičević kao nositeljice, na Listi HGI-a za ove parlamentarne izbore nalazile su 32 osobe,uglavnom istaknuti pripadnici etničke elite Hrvata u Boki kotorskoj i Crnoj Gori: Marija Vučinović, Ilija Janović, Josip Gržetić, Blanka Radošević Marović, Srećko Tripović, Anto Pešin, Đuro Kojan, Ljiljana Velić, Filo Biskupović, Adrijan Vuksanović, Vlasta Božinović, Miomir Abović, Zvonimir Deković, Marin Čaveliš, Ružica Lazarević, Tripo Matijević, Pavle Marković, Krsto Brkanović, Miroslav Marušić, Irena Grandis, Anto Biskupović, Josip Marinović, Petar Janović, Sandra Krstović, Zvonko Perušina, Andro Petrović, Irena Belan, Ljubica Sindik, MihailBilafer, Milena P. Kovačić i Marko Marković.

Sedmi listopada 2012. Ljerka Dragičević je potvrdila da Hrvati u Crnoj Gori na parlamentarne izbore izlaze samostalno. Tada je izjavila: „HGI, prvi put izlazi samostalno na parlamentarne izbore, jer smo do sada bili dio koalicije na listi DPS-a. Stari Zakon o izboru odbornika i poslanika nije nam davao, kao manjini, mogućnost da možemo samostalno ući u parlament.

Hrvati su interesantna manjina, ima nas svega jedan posto, a pripada nam gotovo 60 posto kulturnog blaga Crne Gore, od čega je 85 posto pod zaštitom UNESCO-a. Novim Zakonom dobili smo prava koja su nam garantirana Ustavom. Cenzusom od 0,35, odnosno 1.400 glasova, možemo osvojiti jedno poslaničko mjesto. Zato smo se i skoncentrirali da ga i osvojimo, jer nam to poslaničko mjesto nije garantirano, ukoliko ne ispunimo cenzus. ...

Da se razumijemo, mi sebe vidimo u vlasti. Ako budemo ušli u vlast, tražićemo i ministarsko mjesto. Ali kažem, otom-potom". ... Jedan autohton narod, iako naš Ustav ne poznaje taj termin, a to su narodi koji na ovim prostorima nijesu deset, 20 ili 50 godina, nego stoljećima, on može samo sebe štititi, ako ima političku partiju. Jer, ako nijesi u politici, onda ste marginalizirani".
U istom razgovoru za podgoričke „Vijesti" Lj. Dragičević je navela i probleme s kojima se suočavaju Hrvati, odnosno njezino biračko tijelo:

„Nije dovoljno urađeno na zapošljavanju, uopće u Crnoj Gori. Ne mislim samo na Hrvate, nego uopće. Tko god bude na vlasti, mora se boriti za što brži i bolji, ali ne pod svaku cijenu, ulazak zdravog kapitala, kako bi se otvarala nova radna mjesta. Nažalost, Hrvati se teško zapošljavaju, i dalje nemati ni jednog policajca (Hrvata, op. a.) na ulici. Mislim da u javnom sektoru zastupljenost manjina nije na nekom nivou. Možda imamo nešto malo više Hrvata zaposlenih u Tivtu i Kotoru, ali javni sektor ne. Mi kao HGI, borimo se i borit ćemo se za pravednu zastupljenost, ne po svaku cijenu, već samo ako je naš jednako dobra kao svi, neka ima prvenstvo". (Vidi na poveznici)




Na izvanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, zakazanima za 14. listopada 2012., sudjelovalo je 13 stranaka, koalicija i skupina građana, od čega šest manjinskih lista.Rezultati ovih izborabili su povoljni za Koalicija pod nazivom „'Za europsku Crnu Goru"predvođenu i do tada vladajućom Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Ova je Koalicija dobila relativnu većinu u Parlamentu, osvojivši 46 posto glasova. Međutim, za Hrvate u Boki kotorskoj i Crnoj Gori ovi su izbori bili povijesni, jer su prvi puta od ulaska u Jugoslaviju 1918., i, dakako, Crnu Goru nakon što je proglasila nezavisnost, sami izabrali svoga parlamentarnog zastupnika i to iz redova vlastite političke stranke. Ljerka Dragičević ušla je u povijest kao jedna od vodećih ličnosti u suvremenoj povijesti svoga naroda.

Kao saborska zastupnica izabrana na listi HGI-a, Lj. Dragičević ima mogućnosti energičnije i otvorenije nego prije isticati probleme koji tiše njezinu malu i vrlo ranjivu nacionalnu manjinu, toliko ranjivu da joj prijeti potpuna asimilacija u dogledno vrijeme.

U intervjuu za „Dnevne novine, 23. siječnja 2013. poručila je javnosti:

„Ja sam nepopravljivi optimista. Ratovi su iza nas i dijalogom sve rješavamo".

Kako vidimo nije odviše ulazila u detalje, jer bi morala otkriti poražavajuću istinu: Hrvati u Crnoj Gori svedeni su na manje od jedan posto pripadnika u odnosu na ukupno pučanstvo Države.

Obraćanje zastupnice Ljerke Dragičević Državi matičnog naroda – Republici Hrvatskoj
„Željeli bismo da Hrvatska malo više vodi računa o nama"

Prilika je podsjetiti na izjavu Ljerke Dragičević, kazanu 18. studenoga 2012., dakle, tjedan nakon što je izabrana u Skupštinu Crne Gore. Portal DPS-a (http://www.dps.me) objavio je razgovor s njome, stavivši kao naslov ulomak iz njezinog govora: „Žao nam je što Hrvatska ni ne zna za nas", s nadnaslovom: Zastupnica Hrvata u Crnoj Gori".

Već se naslovom ističe gorki prijekor i tužna istina, onako kako Hrvati u Crnoj Gori doživljavaju državu svoga matičnog naroda. Kako je Ljerka Dragičević sada vodeća ličnost Hrvata u Boki kotorskoj i Crnoj Gori, te demokratski izabrana u Parlament, njezine riječi imaju novu težinu. Očito je kako se obraća s te pozicije obratila političkim vlastima u RH zaduženima za skrb o Hrvatima u dijaspori: Predsjedniku, MVP-u, Saboru i Matici iseljenika Hrvatske.

Pisac ovih redaka zastupničini prijekori bole, tim više jer su opravdani. Stoga mogu kazati da mnogi od nas koji nismo na vlasti znademo za Hrvate u Crnoj Gori, poznajemo njihove probleme, suosjećamo s njima i njihovu tugu osjećamo kao vlastitu i sve bi učinili kako bi im pomogli. Ali nas kao takve, bez obzira na poznavanje problematike, nitko o ljudi na vlasti ništa ne pita, niti im pada na pamet kako bi se bar savjetovali s onima koji od njih poznaju bolje stvarnost hrvatskih autohtonih manjina.

Stanje hrvatske manjine u Crnoj Gori

Navodim dijelove iz intervjua zastupnice Dragičević, zajedno s interpoliranim riječima novinara koji je razgovor vodio:

„Stanje hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori značajno se popravilo od proglašenja neovisnosti te mlade države, ali tamošnji Hrvati vape za većom pažnjom Zagreba'. Ljerka Dragičević, nova starazastupnica hrvatske manjineu Crnoj Gori, kaže kako je 'razočarana odnosom matice prema Hrvatima u Crnoj Gori. Slabo nas se sjete. Željeli bismo da Hrvatska malo više vodi računa o nama', požalila se i dodala da Hrvati u Crnoj Gori nisu dijaspora, već autohtono stanovništvo.

Za hrvatske udruge u Crnoj Gori Hrvatska je, kaže ona, prošle godine izdvojila tek oko 20 tisuća eura. Pomoć bi im dobro došla, recimo, da nabave još jedan repetitor kako bi se njihov radio Dux mogao dalje čuti. Problema u funkcioniranju zajednice ima, kao i svugdje.Velika je nezaposlenost, slaba zastupljenost manjina općenito u državnim institucijama, sudstvu, ali više nema problema oko slobodnog izjašnjavanja nacionalne pripadnosti kao prije', nabrojila je Dragičević i dodala da također postoje problemi oko restitucije koja se ne provodi.

Samostalna Crna Gora dala je tamošnjim Hrvatima vjetar u leđa. 'Mnogo je bolje danas nego je bilo, ali se ima još mnogo raditi', navodi Dragičević. Ona smatra da je od presudne važnosti za hrvatsku manjinu da aktivno sudjeluje u političkom život jer, ako nisu u politici, u parlamentu, onda će ostati marginalizirani kao zajednica. Ali ponovno se vraća na nužnu podršku iz matice.

'Dolaze razni timovi stručnjaka iz Hrvatske koji pomažu Crnoj Gori, ali se nitko nije javio u HGI niti oni znaju da HGI postoji u parlamentu. To boli čovjeka', iskrena je zastupnica Dragičević. Postoje i predstavništva hrvatskih tvrtki u Crnoj Gori, nastavlja ona, ali nitko iz Gospodarske komore nije barem kontaktirao našu manjinu, možda nekoga zaposlio.

'Nama je jasno da su naši osjećaji drugačiji prema Hrvatskoj nego što su zemlje matice prema nama', kaže osjetno nezadovoljna Dragičević. Sami se bore koliko mogu. I ovo jedno mjesto u crnogorskom parlamentu veliki je uspjeh za malu manjinu.

Osnovni zadatak HGI-ja je zaštititi hrvatski nacionalni identitet u Crnoj Gori. 'Oko 60 posto crnogorskog kulturnog blaga je naslijeđe hrvatskog naroda koji je živio na ovim prostorima, a od tih 60 posto 85 posto je pod zaštitom UNESCO-a', pohvalila se Dragičević i odmah dodala da se o svemu tome malo zna u Hrvatskoj. Najviše Hrvata u Crnoj Gori živi na području Tivtu i Kotoru. 'Nema nijednog grada u Crnoj Gori da nema ni jednog Hrvata', priča nam zastupnica HGI-ja.

U Vojkovićima, navodi, po popisu žive tri Hrvata, ali je HGI dobio sedam glasova. 'Jedino u Rožajima, Šavniku i Žabljaku nismo dobili nijedan glas', kaže ona. Što se tiče formiranja većine u Crnoj Gori, suradnja dolazi u obzir sa strankama koje će raditi na zaštiti hrvatske nacionalne manjine i zalagati se za ulazak i EU i NATOte, naravno, podržavati nezavisnost Crne Gore.
'Ulazak NATO i EU nama Hrvatima daje sigurnost u Crnoj Gori', zaključila je zastupnica Dragičević.

S predsjednikom Josipovićem

Delegacija Hrvatske građanske inicijative posjetila je vrhovništvo RH 23.-26. veljače 2011. godine. Tada su sugovornike upoznali (valjda!) sa svim problemima koji tiše Hrvate u Crnoj Gori. Vidljivo je iz gore navedenih riječi, kako ovaj posjet nije donio željene rezultate. Stoga navodimo članak o posjeti Zagrebu, objavljen na internetskim stranicama Radio Duxa iz Tivta, 26. veljače 2011.

„Predstavnici Hrvatske građanske inicijative, predsjednica gospođa Marija Vučinović, poslanica u Parlamentu Crne Gore gospođa Ljerka Dragičević i član predsjedništva gospodin Zvonimir Deković boravili su u službenoj posjeti Zagrebu od 23.02. do 26.02. 2011.godine.

Tijekom posjete upriličen je radni sastanak kod predsjednika Republike Hrvatske gospodina dr. Iva Josipovića. Na radnom sastanku predsjednik Josipovićje informiran o tekućim aktivnostima Hrvatske građanske inicijative, a za koja se smatra da su za opstojnost Hrvata u Crnoj Gori od iznimnog značaja.

Jedno od pitanja o kojem se razgovaralo je i usaglašavanje Zakona o izboru odbornika i poslanika s Ustavom Crne Gore. Dogovor između DPS-a, SDP-a, Bošnjačke stranke i HGI-a kojim bi se Hrvatima u Crnoj Gori, cenzusom od 0,3 procenta obezbijedila prolaznost u Parlamentu CG je za HGI jedno od najznačajnijih pitanja. Ovaj prijedlog nije naišao na podršku opozicije tako da je prijedlog Radne grupe da tekst sa neusaglašenim pitanjima ide na politički dogovor.Također, neusaglašeno je pitanje zastupljenosti žena u lokalnim i državnom Parlamentu.


Predsjednik Republike Hrvatske je informiran i o predstojećem popisu stanovništva u Crnoj Gori. Razgovarano je i o aktivnostima koje Hrvatske građanska inicijativa poduzima oko realiziranja projekta Hrvatske knjižnice i čitaonice u zgradi koja je ustupljena hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori, a koja se nalazi u Donjoj Lastvi-Tivat.

U sklopu radne posjete Zagrebu delegacija HGI-a sastala se u Ministarstvu Vanjskih poslova i europskih integracija s Načelnikom samostalne službe za Hrvate izvan Republike Hrvatske gospodinom Petrom Barišićem i glavnim tajnikom gospodinom Ivanom Zebom. U veoma dugom, srdačnom i otvorenom razgovoru dobivena je podrška za dosadašnji rad Hrvatske građanske inicijative, kao i za rad organiziranog dijela hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Gospodin Petar Barišić i gospodin Ivan Zeba su informirani o nakani skorog otvaranja Hrvatske knjižnice i čitaonice kao i o aktivnostima Radio-Dux-a. Dobivena je posebna potpora održavanju projekta prvog elektronskog medija Hrvata u Crnoj Gori, Radio-Dux-a.

Nekadašnji Konzul savjetnik u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Kotoru gospodin Igor Čupić upriličio je delegaciji sastanak u HAZU sa gospodinom Mirkom Kratofilom, kojom prilikom je dobivena veća količina knjiga namijenjena za Hrvatsku knjižnicu.Pored knjiga dobiven je i značajan broj časopisa Meridijani , kako je rekao gospodin Kratofil, hrvatske inačice američkog časopisa Nacionalna geografija".


U lipnju 2012. Crnu je Goru službeno posjetila hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova, Vesna Pusić. Tom je prilikom pohodila i Kotor.
Navodimo izvješće s ministričine posjete Kotoru prema Radio Duxu od 26. lipnja 2012. godine.

Pusić u Kotoru razgovarala s predstavnicima hrvatske manjine u Crnoj Gori

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić razgovarala je u utorak u Kotoru s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori o položaju i pravima Hrvata u toj zemlji, njihovoj organiziranosti, aktivnostima i problemima te o financijskoj potpori hrvatskim udrugama i medijima koji djeluju u Boki Kotorskoj.

U razgovoru su sudjelovali predsjednik Hrvatskog građanskog društva Mirko Vičević, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Miroslav Franović, predsjednik Hrvatske krovne udruge DuxCroatorum Zvonimir Deković i zastupnica Hrvatske građanske inicijative u crnogorskom parlamentu Ljerka Dragićević.

Tijekom razgovora predstavnici udruga ukazali su uglavnom na potrebu rješavanja tehničkih problema, načina financiranja hrvatskih medija "Hrvatskog glasnika" i "Radio Duxa" te suvremenijeg načina rada s mladima kroz stvaranje kampova za edukaciju i animaciju kao i doniranje stipendija za studiranje i postdiplomske studije na sveučilištima u Hrvatskoj.



Ministricu Pusić primio je kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić koji je predstavio biskupiju kroz njenu povijest te kulturno i spomeničko blago Hrvata kao autohtonog naroda u Boki Kotorskoj. Ministrica je izrazila zadovoljstvo posjetom i susretom u biskupiji koja je pomogla u očuvanju autohtonog hrvatskog identiteta u Crnoj Gori.

Najavljujući u razgovorima današnje potpisivanje sporazuma o euroatlanskom partnerstvu s Crnom Gorom, koji će biti potpisan tijekom dana u Podgorici, hrvatska šefica diplomacije istaknula je kako, vezano za funkcioniranje institucija hrvatskog naroda, postoji namjera napraviti plan kulturne suradnje u regiji na medijskim projektima komunikacije i projektima kulture. "
Želimo naglasiti okrenutost prema budućnosti, ali i riješiti probleme koji su ostali kao što su problemi restitucije. Upravo bi Hrvati mogli biti nositelji aktivnosti na približavanju Crne Gore Europskoj uniji", kazala je ministrica Pusić.

Nakon susreta u Kotoru ministrica vanjskih poslova s izaslanstvom je otputovala u Podgoricu, gdje će se sastati s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem te s ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom, s kojim će potpisati sporazum između Hrvatske i Crne Gore o euroatlanskom partnerstvu".

Umjesto zaključka

Slobodan sam primijetiti kako iz navedenih priopćenja nije vidljivo da su predsjednik Josipović i dužnosnici u MVP-u upoznati s krucijalnim, znači stvarnim problemima Hrvata u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori. Čini se kako ti problemi nisu fascinirali niti ministricu Pusić. I ranije su brojni hrvatski političari dolazili u Kotor, bili ondje dobro primljeni, dijelili osmjehe lijevo i desno, kao i odličja, obećavali brda i doline, a nakon obilne spize vraćali se u svoje zagrebačke fotelje i sve zaboravljali.

A problemi Hrvata u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj puno su teži i složeniji od onih vezanih za Radio Dux i crnogorske euroatlantske integracije. Očito da o njima nije razgovarano. Kako drukčije shvatiti riječi zastupnice Dragičević 'razočarana odnosom matice prema Hrvatima u Crnoj Gori, kazane tjedan nakon izvanrednih parlamentarnih izbora?

Koliko nam je poznato, Ljerka Dragićević je u ovome trenutku jedina parlamentarna zastupnica Hrvata, u svijetu, izabrana na listi jedne hrvatske političke stranke. Bilo je Hrvata u parlamentima Austrije i Mađarske, ali izabranih kao članova neke od stranaka koja zastupa većinski narod. Gospodin Milja Gera član je rumunjskog Parlamenta kao pripadnik hrvatske manjine, nezavisno od političkih stranaka, kao što je slučaj s većinom, manjinskih zastupnika u Saboru RH. Ravni su joj po legalitetu saborski zastupnici iz redova SSDS-a, dr. Milorada Pupovca.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 27 ruj 2013, 16:25 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 11:38
Postovi: 2611
Marija Vučinović, Hrvatica u Vladi Crne Gore


http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d ... -2013.html

Ministrica Marija Vučinović rođena je 30.siječnja.1958. u Rijeci – Republika Hrvatska. Ondje je završila Tehnički fakultet – Odsjek brodogradnje i stekla zvanje diplomiranog inženjera brodogradnje. Šesnaest je godina radila u Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj u konstruktorskome uredu, na poslovima glavnog konstruktora i rukovoditeljice ureda. Godine 2002. tj. od osnutka uključuje se u politički rad HGI-a i bila izabrana za podpredsjednicu stranke.



Ministrica bez lisnice u Vladi Crne Gore, dipl. ing. Marija Vučinović

Od 2005.godine obnaša dužnost predsjednice stranke. Zaposlena jeu JP Vodovod – Tivat, gdje je radila kao tehnička direktorica. Kako ističe u životopisu članica je Hrvatsko - Crnogorskog međudržavnog savjeta, a po funkciji koju obnaša u političkoj stranci članica je Hrvatskog nacionalnog vijeća. Od 1981.u braku je s Gajom Vučinovićem i živi u Lepetanima. Majka je kćeri Dunje i sina Davora.

lepeat

Boka Kotorska: Lepetane

Kao predsjednica HGI odlučuje se 29. travnja 2011. na izuzetno važan potez: posjećuje biskupa Kotorske biskupije, msgr. Iliju Janjića. Biskup je duhovni vođa Hrvata u Boki kotorskoj, a kotorska Crkva i njezini pastiri čuvari su milenijske sakralne i kulturne baštine kao glavnih stubova etničke samobitnosti io historijske svijesti ovdašnjih Hrvata.

Izdvajamo naglaske iz saopćenja koje je dano nakon susreta s ocem Biskupom.

„Delegacija Hrvatske građanske inicijative i Hrvatskog nacionalnog vijeća u sastavu gospodin Miroslav Franović, gospođa Marija Vučinović, gospodin Josip Gržetić i gospodin Zvonimir Deković posjetila je Biskupa kotorskog, monsinjora Iliju Janjića i čestitala mu petnaestogodišnjicu biskupskog ređenja. Tom prigodom predsjednica Hrvatske građanske inicijative gospođa Marija Vučinović uručila je prigodan poklon Biskupu.

Medaljon sa likom sv.Ante, ubuduće će, kako je kazao kotorski Biskup, podsjećati ga na ovaj dan i na ovaj posjet predstavnika Hrvatske građanske inicijative kojoj je sjedište u Tivtu, a kome je nebeski zaštitnik sv.Ante".


Uspostavljanje razumijevanja između političke stranke i duhovnog vođe doprinijelo je slabljenju autocenzure kod bokokotorskih Hrvata i bilo je na dobrobit cijeloj zajednici.

Kada sam 5. prosinca 2012. obznanio vijest na portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća kako je Marija Vučinović, predsjednica Hrvatske građanske inicijative, političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, postala članicom 40. crnogorske Vlade,bilo je to za mnoge u Hrvatskoj iznenađenje. Tim veće što je nova ministrica u Vladu ušla kao koalicijski partner glavnim crnogorskim političkim strankama.

Dakle, kao lider stranke koja, kako joj ime kazuje, okuplja članove koji pripadaju hrvatskoj nacionalnoj manjini u ovoj susjednoj Državi. Za mnoge koji bolje poznaju probleme s kojima se suočavaju Hrvati u Crnoj Gori, poglavito ako znadu za činjenicu njihovoga demografskog i statističkog nestajanja, jer su svedeni na 0,97 % pučanstva u ukupnoj populaciji zemlje, činila se vijest o hrvatskoj ministrici teško prihvatljivom.

Naprimjer, Hrvati u Vojvodini nisu uspjeli dobiti svoga zastupnika u Parlamentu Srbije, a kamo li člana Vlade, premda su brojniji. O čemu je riječ? Je li država Crna Gora unaprijed Zakonom osigurala hrvatskoj stranci mjesto u Vladi i Parlamentu, kao što je Hrvatska osigurala SSDS-u Milorada Pupovca?

Crna Gora nije ničim stavila Hrvate i HGI u privilegiran položaj. Donijela je jedino 2012. Zakon o izboru poslanika i odbornika u kojoj je kao minimalan broj glasača potrebnih za osvajanje saborničkog mjesta svela na 0, 35 u odnosu na ukupan broj stanovnika. Za Hrvate to je značilo 1400 glasova.

Broj se u prvi mah činio za HGI nedostižnim. No, pametnom predizbornom promičbom došlo jer i buđenja historijske svijesti birača hrvatske narodnosti i ovaj je broj dosegnut. Ne samo da su dosegnuli potreban postotak, već su navedeni cenzus i premašili, dobivši 0,50 % glasova hrvatske manjine.

Podsjetimo jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatska građanska inicijativa, na proteklim izborima osvojila je 0,5% glasova, a izborni cenzus je bio 0,35%.

Vodstvo HGI-a je dobro procijenilo političku situaciju u Crnoj Gori 2012. i istaknula svoju kandidacijsku listu za Skupštinu gradova Tivta i Kotora, ali i za državni Parlament.


Na izborima za Skupštinu grada Tivta u travnju 2012. HGI je polučila neočekivano dobar rezultat, osvojivši četiri odbornička mjesta. U prethodnom sastavu Skupštine imala je 3 mjesta, a zbog koalicije s DPS-om HGI je dobila mjesto donačelnika, koje je obnašao ugledni mladi političar iz Bogdašića, Ilija Janović. Ove, tj. 2012., crnogorske stranke zastupljene u Skupštini Tivta, DPS i SDP, neočekivano su stvorile nacionalnu koaliciju i time namjerno HGI ostavile izvan struktura lokalne vlasti, premda zastupa 20 posto žitelja općine.

Predsjednica Vučinović ne ulazi u polemiku, ali ne prihvaća niti ponižavajuće uvjete koji joj se nude, na neki način žrtvuje svoga dužnosnika Iliju Janovića, obznanjuje prijelaz u redove tivatske oporbe, ali nastavlja snažnu političku djelatnost, usredotočivši se na predstojeće parlamentarne izbore. Ovdašnji Hrvati, koji su do sada naglašeno izbjegavali javno isticati vlastito narodno ime i prakticirali često i patološku autocenzuru, ohrabrili su se, izašli iz vrzinog kola parbi i oportunizma i svojim glasovima iznenadili javnost.

Na čelu kandidacijske liste za Parlament izabrana je gospođa Ljerka Dragičević, dotadašnja (iskusna i cijenjena) zastupnica (na Hrvatima poklonjenome mjestu od strane DPS-a) u Skupštini Crne Gore. Kako osnažila stranački program predsjednica Marija Vučinović udaljava iz političke igre, uz cijenu raskola, prekaljenog političara još iz doba komunizma, Matiju Marovića, okuplja oko sebe grupu mlađih i sposobnih stranačkih djelatnika, koji su zajedno s njom i Ljerkom Dragičević proveli uspješnu predizbornu kampanju, mobilizirali (do tada razjedinjeno, manipulirano i uplašeno) hrvatsko manjinsko biračko tijelo i ostvarili povijesni uspjeh – izabrali su vlastitoga hrvatskog sabornika u državni Parlament.

Time je HGI postala parlamentarna stranka, što joj je dalo širi manevarski prostor i novu težinu u političkim pregovorima. Nakon ovog uspjeha čini drugi mudar potez: ulazi u koaliciju s crnogorskim manjinskim političkim strankama i s njima kreće u akciju, znajući da će mandatar za sastav nove Vlade, iskusni Milo Đukanović, jer nije dobio apsolutnu, već relativnu većinu, morati pronaći koalicijske partnere za sastav novog Kabineta Ministara. I otpočelo je pregovaranje.

Marija Vučinović vuče i treći mudar potez: između ostaloga, traži za svoju Stranku mjesto u Vladi, ali bez lisnice, odnosno portfelja. Skromno, no i dalekovidno u isti mah. Za portfelj je potrebno više zastupničkih glasova, a članstvo u Vladi pomoći će joj u rješavanju vitalnih problema Hrvata u Crnoj Gori. To je shvatio i prihvatio mandatar Milo Đukanović.

Međutim, koalicijskim je partnerima uvjetovao da predsjednici zauzmu ministarska mjesta, a ne osobe nižega ranga. Zbog toga je čak došlo do trvenja s Bošnjačkom strankom. Problem je u mogućoj dvostrukoj lojalnosti, što može unositi u rad Vlade stanovite nepodudarnosti. Na taj je način Marija Vučinović postala članicom Vlade Crne Gore, što joj, gledajući obiteljski i po mjestu stanovanja nije bio najsretniji izbor. Naime, njen dom je u Lepetanima, na obali Kotorskoga zaljeva, a uspinjati se svaki dan cestom punom serpentina od mora do Podgorice nije uvijek ugodno.


Premda položaj ministrice bez lisnice može izgledati manje važan od mjesta resornog ministra, u ovom je slučaju izvanredno važan psihološki utjecaj koji će ovaj izbor imati na sve pripadnike hrvatske manjine. Za očekivati je kako će doći do napuštanja njihove autocenzure kada je riječ o slobodnom i ponosnom isticanju vlastitog etnonima, a time i vlastite hrvatske narodnosne samobitnosti.

Crna Gora kao Država ovim je izborom dala znati kako poštuje principe parlamentarne demokracije i višestranačkog ustroja vlasti. Na Mariju Vučinović pala je velika odgovornost. Njezin bi izbor trebao postati povijesna prekretnica u životu Hrvata u Crnoj Gori, poglavito onih koji od VII. stoljeća žive u Kotorskoj biskupiji, odnosno Boki kotorskoj, gdje su jedino domicilno pučanstvo. Za očekivati je da zajedno s gospođom zastupnicom Ljerkom Dragičević, zaustavi asimilaciju hrvatske narodne manjine, odnosno njezinu dekroatizaciju.

Bio sam svjedokom iznenađenja s kojim su Hrvati u Boki Kotorskoj, primili činjenicu da se u Vladi prvi puta nalazi njihov sunarodnjak. Nazivali su ju ministarkom, na što sam ih upozorio kako taj naziv u hrvatskome jeziku ne postoji, a osim toga ima pejorativno značenje obzirom na komediju B. Nušića „Gospođa ministarka". I kod Srba pojam „ministarka" označava ministrovu ženu, dok je žena kao članica s portfeljom – gospođa ministar. Hrvatski jezik nema poseban naziv za ministrovu ženu. Arhaizirani je naziv ministrovica.

Program ministrice Marije Vučinović svodi se na tri osnovne postavke:

Prvo, Hrvati u Crnoj Gori, poglavito njihov najbrojniji dio koji živi u Kotorskoj Biskupiji i gradu Baru, nisu dijaspora, već autohtona etnička zajednica koja je u položaj manjine dospjela političkim izdvajanjem teritorija na kojem obitavaju iz prostornog i demografskog jedinstva s ostalim dijelovima svoga naroda. Oni su domicilno pučanstvo koje u svome zavičaju živi od vremena doselidbe cijele hrvatske etnije.

Drugo, ovdašnji Hrvati imali su burnu povijest, jer su živjeli na razmeđu Istoka i Zapada, između velikih sila i svjetskih religija, sa strateškim značenjem koje ih je činilo ciljem imperijalnih osvajanja.

Treće, Hrvati u Boki kotorskoj, Budvi i Baru, bili su tijekom svoje povijesti okrenuti Zapadu, tj. Mediteranu, Dalmaciji i Hrvatskoj.


Dubrovački vjesnik pozdravlja 11.prosinca 2012. novu crnogorsku ministricu. Tom prilikom navedeni su i prioriteti njezinoga rada:

„ -Svoj ulazak u Vladu Crne Gore na mjestu ministrice vidim kao još jedan dokaz da je Crna Gora odlučna na svom europskom putu dokazujući i ovim činom da je multietnička i multinacionalna država. Kao ministrica svakako ću kao i do sada raditi na prepoznatljivosti Crne Gore kao takve države, apostrofirajući manjinska prava i u okvirima svojih mogućnosti doprinositi da približavanje europskim integracijama bude brže i prepoznatljivije' -kazala nam je Vučinović.

Priča nam i kako je svojim dosadašnjim uvijek konstruktivnim desetogodišnjim radom, na čelu Hrvatske građanske inicijative, stranke koju vodi na političkoj sceni Crne Gore postala prepoznatljiv integrativni faktor.
'-Želim napomenuti da dobivanje mjesta ministrice nije slučajno već zasluženo mjesto, gdje će se, sigurni smo, rad Hrvatske građanske inicijative i dalje nastaviti ovim tijekom i u smjeru integrativnog zajedništva unutar same države na dobro svih njenih građana'.-kazala je Marija Vučinović.

Otkrila nam je i kako u Dubrovnik dolazi uvijek kada joj to dopuštaju obveze, te je već najavila službene posjete najjužnijoj hrvatskoj županiji i prvim susjedima Crne Gore.

' - U Dubrovniku, kao najbližem gradu iz Republike Hrvatske, do sada sam odlazila koliko su mi to svakodnevne obveze dopuštale, a od sada kao član Vlade vjerujem da će te posjete biti češće i na višem nivou. Svojim radom poticat ću i bolju suradnju hrvatskih NVU iz Crne Gore s Dubrovnikom i Dubrovačko-Neretvanskom županijom na poljima kulture i sporta. Želim napomenuti dobru dosadašnju suradnju s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u Crnoj Gori i vjerujem da će budući moj rad sa njima biti još intenzivniji na povezivanju Republike Hrvatske i Crne Gore'.-zaključila je Marija Vučinović.

Na kraju našeg razgovora zaključila je i da bez obzira na činjenicu da su Hrvati u Crnoj Gori najmanja nacionalna zajednica svojom dosljednošću i upornim i prepoznatljivim radom može se polučiti i ovakav uspjeh: da imaju svog predstavnika u Skupštini i Vladi Crne Gore".

Kako bi bila razvidnija etnička i demografska situacija u Crnoj Gori, a unutar nje kretati će se i napori ministrice Vučinović, donosimo kratku obavijest o tome:

U Crnoj Gori se 44.98 posto građana izjašnjava kao Crnogorci, dok je 28.73 posto Srba, potvrdili su službeni rezultati popisa stanovništva. Prema rezultatima popisa koje je objavio Zavod za statistiku (Monstat) u Crnoj Gori živi 8,65 posto Bošnjaka, Albanaca je 4.91 posto dok Muslimani čine 3.31 posto pučanstva. Hrvata je 0.97 posto, Roma 1.01, dok se 4.87 posto stanovnika nije željelo izjasniti u pogledu nacionalne, odnosno etničke pripadnosti.

Na popisu stanovništva iz 2003. godine Crnogoraca je bilo 43 posto, dok se 32 posto građana izjasnilo da su Srbi. Srpski je tada govorilo 64 posto građana, a crnogorski 23 posto.

Monstat je na konferenciji za novinare objavio rezultate popisa stanovništva, koji se odnose na vjeroispovijest i materinski jezik. Srpskim jezikom govori 42.88 posto građana, a crnogorskim 36.97. posto. Albanskim jezikom govori 5.27 posto građana, bošnjačkim jezikom govori 5.33 posto, hrvatskim 0.45 i srpsko-hrvatskim 2.63 posto.

U Crnoj Gori ima 1,34 posto ateista, pokazao je popis stanovništva Prema podacima popisa iz 2011. 72.07 posto stanovnika se izjasnilo kao pravoslavci, dok je 15.59 izjavilo da im je vjera islam.Muslimanske vjeroispovijesti bilo je 3.14 posto građana, katolika je 3.44, dok je ateista 1.34 posto.Ostalih vjeroispovijesti je 1.02 posto, dok 2.67 posto stanovnika nije izjasnilo.



Sudbina Hrvata u Crnoj Gori povjerena je dvjema damama. I to je trenutak za povijest. Ta činjenica nije promaknula novinaru „Pobjede". On piše: „Jedina žena – liderka neke od parlamentarnih stranaka i partija na crnogorskoj političkoj sceni, šaljivo obećava da će u narednom periodu, sa brojnim stranačkim kolegicama, listom na istaknutim funkcijama, povesti nešto više računa o – muškarcima. U manjini su, naime, u rukovodnim strukturama, od državnog do lokalnog nivoa. Primjera radi: Žena je bila dosadašnja poslanica u crnogorskoj Skupštini. U izvršnoj državnoj vlasti, u Ministarstvu za manjine, također – žena, pomoćnica ministra. U novom mandatu Skupštine Crne Gore Hrvatsku građansku inicijativu predstavljati će – žena. Ženi će, kako trenutno stvari stoje, pripasti i odbornički mandat u kotorskom parlamentu. I tako redom...". :zubati :sega



Na hrvatskoj je strani u kojoj će se mjeri osloniti se na ministricu Vučinović i sabornicu Dragičević u kreiranju bilateralnih odnosa, ali napose u pomaganju Hrvatima u Crnoj Gori kako bi sačuvali etničku samobitnost. A vremena nemamo na pretek. Asimilacija napreduje, sada kao bokeljizacija kao oblik autocenzure, odnosnno crnogorizacija.

Đuro Vidmarović


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 19 pro 2013, 16:25 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 11:38
Postovi: 2611
Vijesti:
http://www.radiodux.me/naslovnica/4505- ... je-hgi-ja1
http://www.radiodux.me/naslovnica/4502- ... ome-hrvate
http://hnv.me/content/priop%C4%87enje-h ... e-distance

Za vrlo kratko vrijeme ovih dana kasne jeseni 2013. g. za hrvatsku nacionalnu zajednicu u Crnoj Gori, napose u Boki Kotorskoj i Tivtu, dogodila su se tri značajna i znakovita događaja, na žalost nijedan pozitivan, naprotiv. Prvi- istresanje fekalnog otpada iz autocisterne kod crkvice Gospe od snijega u Verigama pod okriljem noći, možda i nije usmjeren izravno protiv hrvatske nacionalne zajednice u Boki Kotorskoj. Možda je riječ o samo još jednom vandalizmu kojih je u ovoj zemlji zadnjih godina već i previše. Svejedno, to nije moglo poništiti simboliku ovog čina i ublažiti gorčinu u duši bokeljskim Hrvatima- crkvica Gospe od snijega datira iz 15. stoljeća i dokaz je stoljetnog bivanja Hrvata na ovim prostorima. Fekalni otpad bačen na nju fekalni je otpad bačen bokeljskim Hrvatima u lice. Ako se ovaj događaj i može podvesti pod klasičan vandalizam koji nije bio usmjeren protiv hrvatske nacionalne zajednice u Boki Kotorskoj, događaj koji se zbio tek nekoliko dana poslije ovog-kamenje bačeno (opet u noćnim satima) na službene prostorije Hrvatske građanske inicijative u centru Tivta i polomljena stakla na tim prostorijama-već svakako nije tek obično divljaštvo. Policija je u međuvremenu otkrila vinovnike-u pitanju su trojica maloljetnika, zbog čega ovaj događaj kod bokeljskih Hrvata i uopće dobronamjernih ljudi izaziva još veću zabrinutost. Jer kamenje bačeno na službene prostorije jedine stranke koja predstavlja i štiti interese Hrvata u Crnoj Gori ni na koji način se ne može protumačiti kao izraz ljubavi prema bokeljskim Hrvatima i kao izraz želje za dobrosusjedskim odnosima, a maloljetnici taj čin sigurno nisu izveli tek tako; netko ih je u obitelji morao učiti (i na žalost naučiti) da mrze Hrvate. Jedna okolnost je zajednička za ova dva spomenuta događaja-oba su izvedena pod okriljem noći. A to znači da su u oba slučaja njihovi vinovnici prije svega kukavice. Objašnjenje za ova dva nemila čina krije se u trećem događaju koji se dogodio između njih. Riječ je, naime, o anketi koju je u broju od 10.12.2013. objavio dnevni list "Vijesti". Riječ je o anketi CEDEM-a čija je tema bila etnička distanca u Crnoj Gori. Podaci u toj anketi porazni su za Hrvate u Crnoj Gori: svaki peti pripadnik većinskog pravoslavnog naroda u Crnoj Gori ne bi želio živjeti s Hrvatima u istoj državi; 31% ispitanika ne bi se željelo družiti s Hrvatima; 50% anketiranih ne bi voljelo da na rukovodećem položaju u državi bude Hrvat; 39% ne bi voljelo da Hrvat bude odgajatelj njihovoj djeci; 31% ne bi željelo da mu pretpostavljeni na poslu bude Hrvat; 24% ne bi voljelo živjeti u susjedstvu s Hrvatima; i, možda i najtragičniji podatak- 56% ispitanika ne bi željelo da im bračni drug bude hrvatske nacionalnosti. Podaci iz ankete rječito nameću zaključak-duh netolerancije prema Hrvatima s početka devedesetih godina prošloga stoljeća još uvijek je i te kako živ u Crnoj Gori. Izgleda da mnogi pripadnici većinskog pravoslavnog življa u Crnoj Gori, na žalost, u biti ne žele nadići neke pogrešne nacionalne stereotipe; ne žele obrazovanjem zasnovanom na istini i ljubavi, počevši od svoje obitelji pa do složenijih društvenih struktura, razvijati i širiti duh tolerancije i skladnog suživota. Jedno je sigurno-Hrvati u Crnoj Gori i njihove institucije na mržnju neće odgovarati mržnjom jer dobro znaju kamo bi to odvelo; ali, s druge strane, svakako neće ni zatvarati oči pred ovakvim poraznim činjenicama; i te kako će ih registrirati, voditi računa o njima i upoznavati s njima relevantnu javnost u cilju zaštite i opstanka svog identiteta na ovim prostorima. Sigurni smo da će i Hrvatsko nacionalno vijeće svojim djelovanjem doprinijeti tomu da sljedeća anketa ovakve vrste pokaže da je etnička distanca u Crnoj Gori uvelike smanjena.
Hrvatsko nacionalno vijeće



Inače, istraživanja o etničkoj distanci smatram vrlo važnim jer ukazuju na pravu klimu u društvu glede određene manjine.
I jedan su od dva najvažnija faktora u određivanju njihova stvarnog položaja.
Drugi je ukupna razina kulturno-političkih prava.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 19 pro 2013, 17:18 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 12:19
Postovi: 5376
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
snowflake je napisao/la:
Inače, istraživanja o etničkoj distanci smatram vrlo važnim jer ukazuju na pravu klimu u društvu glede određene manjine.


Etnička distanca u Crnoj Gori 2013. (CEDEM & CES)
http://cedem.me/en/publications/finish/13-publikacije/456-etnika-distanca-2013-.html
Download: http://cedem.me/en/publications/viewdownload/48-publikacije-eng/458-ethnic-distance-2013.html


Distanca ostalih naroda prema Hrvatima
Crnogorci = 2,45
Albanci = 2,82
Bošnjaci/Muslimani = 3,09
Srbi = 4,64

Hrvate posebno ne vole Srbi i Bošnjaci/Muslimani, ali svaka od 4 skupine ima veću distancu prema Hrvatima od prosjeka za svoju skupinu. Otklon od prosjeka:
Crnogorci = + 0,23
Albanci = + 0,54
Bošnjaci/Muslimani = + 0,69
Srbi = + 1,21

Što reći? I onako ksenofobni crnogorski Srbi posebno su istraumatizirani od pomisli na Hrvate.

Ipak Srbi više od Hrvata mrze Rome i Albance, Albanci Ruse, Rome i Srbe, a Crnogorci Rome i Albance, a na Hrvate gledaju kao na Amerikance, dotle su Bošnjacima/Muslimanima od Hrvata mrži samo Romi. Ah, Sandžaklije. :zubati


Trend je u istraživanjima da se od 2007. do 2013. znatno smanjila distanca prema Hrvatima. Dakle, atmosfera postaje pozitivnija.

Izvori: Tabela 2 te Grafikoni 12 i 13


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 13 tra 2016, 17:53 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 10:29
Postovi: 68202
Lokacija: hrvatsko-bošnjačka Federacija
Hrvati u Boki Kotorskoj nas vide kao uzor.

Citat:
Hrvati u Boki kotorskoj su autohtoni narod i trebaju imati sličan tretman kao Hrvati u BiH

Istaknuo je kako ne mogu biti zadovoljni odnosom Republike Hrvatske prema hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori.

„Smjenjivala se vlast u Hrvatskoj i od svih smo dobivali samo obećanja“, ocijenio je Schubert te dodao kako se programi i projekti hrvatskih Udruga financiraju putem natječaja kojega državni Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske provodi preko Veleposlanstva i to s malim sredstvima, oko 30.000 eura.

Naglasio je kako se treba prijeći s obećanja na djela.

„Hrvati u Boki kotorskoj su autohtoni narod i bilo bi normalno imati sličan tretman kao prema Hrvatima u BiH“, zaključio je Schubert.

_________________
Hoće li Musk uključiti Starlink Bošnjacima? .
Vojni proračun Bošnji manji je od proračuna Dinama

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIooooooooooo


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 13 tra 2016, 18:42 
Offline

Pridružen/a: 11 tra 2016, 16:17
Postovi: 7949
Lokacija: Сарај Чадор
Pa vec su nacionalna manjina.

_________________
Skidanje okova je imperativ.

Takozvana "rs" je genocidna tvorevina.

The so-called "republic of srpska" is a genocidal ramshackle pseudo-state.

Ko je zrinyia na sigetu posjek'o..


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 13 tra 2016, 20:09 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 10:29
Postovi: 68202
Lokacija: hrvatsko-bošnjačka Federacija
U cemu je problem, i Bosnjaci na Sandzaku traze sigurniji polozaj.

_________________
Hoće li Musk uključiti Starlink Bošnjacima? .
Vojni proračun Bošnji manji je od proračuna Dinama

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIooooooooooo


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 13 tra 2016, 23:02 
Offline

Pridružen/a: 10 lip 2015, 23:16
Postovi: 6025
Traze, a dobice sipurak, da naprave marmeladu. Eno ih po EU socijalnim centrima.

_________________
Kako smo svi opljackani.Film "Tezina lanaca" https://youtu.be/waEYQ46gH08

Film o propasti imperije duge 1.123 g. Vizantijska lekcija https://youtu.be/_fLuI92iHR4


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 19 tra 2017, 20:57 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
Petnaestominutni dokumentarac o običajima katolika u današnjoj Crnoj Gori.



Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 05 ruj 2017, 21:14 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 04 tra 2018, 01:00 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
Izvrstan dokumentarni serijal Hramovi Crne Gore, pogledajte tri epizode o baštini bokeljskih Hrvata. O Katedrali svetog Tripuna u Kotoru, Crkvi svetog Nikole u Perastu i Gospi od Škrpjela.





Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvati u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj
PostPostano: 04 tra 2018, 13:22 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
Crkva svetog Luke u Kotoru, podignuta 1195., danas pravoslavna. Primjer nejasnog razgraničenja između katoličanstva i pravoslavnog kršćanstva. Vukan Nemanjić umire kao katolik, a sin mu gradi pravoslavni samostan Moraču.

Na zapadnom traveju na južnom zidu kotorske Crkve sv. Luke nalazi se jedna od rijetkih očuvanih freski iz 12./13. stoljeća. Na tom fragmentu freske prikazane su tri figure. S lijeve i desne strane dvije ženske, u sredini jedna muška. Sve tri imaju svetačke aureole. Lijeva je bez dvojbe sveta Katarina. U desnoj neki vide svetu Agatu, neki svetu Varvaru, neki svetu Marinu koja se u bizantskoj ikonografiji redovito slika pored svete Katarine. U sredini je muškarac odjeven u rimokatoličku crkvenu odjeću, najvjerojatnije papa sveti Silvestar. Dakle, dvije svetice u tipičnoj bizantskoj odjeći i katolički prelat u katoličkoj odjeći! U kotorskom slikarstvu postoji ikonografska i stilska simbioza između romanike i gotike, zapadnoeuropskoga tipa, i bizantske tradicije. Protojerej-stavrofor Momčilo Krivokapić tvrdi da je katolički oltar uz južni zid uklonjen 1810., kada i svi latinski oltari navodno nasilno ubačeni u pravoslavne crkve po direktivi Kongregacije za nauk vjere. Samo u Baru, tada turskom, nije se to dogodilo.

Prema sačuvanom ktitorskom natpisu na zapadnoj fasadi, Crkvu sv. Luke je podigao Mauro Kazafrangi sa svojom ženom Bonom. Ubrzo nakon izgradnje Crkva svetog Luke je bila oslikana freskama od kojih su ostali samo fragmenti na južnom zidu. Ikonostas je djelo Dimitrija Daskala, rodonačelnika bokokotorske slikarske škole Rafailović iz 17. stoljeća. Uz sjevernu fasadu crkve u 18. stoljeću dozidana je Kapela sv. Spiridona. Posebnost Crkve sv. Luke je u tome što su se u njoj nalazili zajedno katolički i pravoslavni oltar. Godine 1657. pravoslavno stanovništvo Grblja se sklonilo pred turskom najezdom u Kotor pa im je mletačka uprava grada dopustila rabiti tada katoličku Crkvu sv. Luke za pravoslavni obred. Iz tog razloga je crkva imala dva oltara koji su se se koristili sve do francuske okupacije Kotora 1807.-1814. godine.

Protojerej-stavrofor Velibor Džomić energično odbacuje tvrdnje da je Crkva svetog Đorđa u Podgorici bila katolička. Kao argument navodi tvrdnju da nikad katoličkim hramovima oltar nije okrenut put istoka. Informacije o dogmatskom raskolu putovale su, prema njemu, veoma sporo, te se neopravdano tvrdi da gdje god su nađeni latinski ili latinični natpisi to je bilo katoličko. Grčki i latinski bili su ravnopravni na cijelom ozemlju Rimskog Carstva.

http://www.adrialine.me/_mne/sveti_luka.html





Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 92 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 61 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO