To je razumljivo jer su Hrvati prebjezi iz Bosne, Dalmacije i svih krajeva južno od Kupe i Save došli u krajeve u kojima je živjelo slavensko stanovništvo koje nije imalo neki specifičan identitet pa su doseljenike nazvali Horvatima, Novacima, Novoselima i slično. Selidbom stanovništva seli plemstvo, grana Šubića na sjeveru postaju Zrinski i oni daju, između ostalih, hrvatski karakter današnjoj sjevernoj Hrvatskoj.

Drugo je pitanje zašto nijedan bh. ili hrvatski Srbin nema prezime Srbin kao doseljenik iz Srbije.

Nikakva Bosna. Samo Lika, komadić sjeverne Dalmacije. Znaju to najbolje gospodari Mađari dokle je bila Horvatorszag.



To se smatralo Hrvatskom i to su Turci opustošili, pa se lokalno stanovništvo sa plemstvom razbježalo na sjever među Slovince (kajkavce), kojima je preseljeno hrvatsko plemstvo, kao što i sam kažeš, dalo novi hrvatski identitet.

Ceha će poludit.

Kako da ne, iz Like, a gotovo milijun ljudi nosi uokolo prezime Horvat i njegove derivate, a još kad bi dodali Novake, ove one, ima ih ko pijeska u Sahari.

Lako ćemo mi za Hrvate, oni ostavljaju trag di god ih ima, šta ćemo sa izbjeglim Srbima koji se tako ne zovu, niti ih itko zove.

Zašto bi Srbi nosili prezimena Srbin i slično, kad su naseljeni na opustošene krajeve gdje su živeli u čisto svojim selima? Nisu imali u odnosu na koga da se razlikuju.

Bolje se zapitaj zašto su uz Srbe naseljeni hercegovački katolici nosili ime Bunjevci, a ne Hrvati?

Catholici Valachi, alias Bunievci katolički vlasi Bunjevci.

Županije u kojima je Horvat prvo prezime po popisu: Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Grad Zagreb. Županije u kojima je prezime Horvat među prvih 10: Sisačko-moslavačka (3. mjesto), Osječko-baranjska (2. mjesto), Međimurska (2. mjesto). U Varaždinskoj županiji je Horvat prvo, a Horvatić 8. po učestalosti prezime. Prezime Bošnjak je 5. u Požeškoj, 6. u Osiječko-baranjskoj i 10. u Virovitičko-podravskoj županiji.

Od županija gdje se ova ne pojavljuju među prvih 10 na razini županije, na nižoj razini (općine/gradovi) javljaju se među prvih 10 prezimena po učestalosti u:

Draganić (KŽ): 7. Horvat
Lipik (PSŽ): 10. Horvat
Požega (PSŽ): 10. Horvat
Vinkovci (VSŽ): 10. Horvat
Vukovar (VSŽ): 7. Horvat
Jarmina (VSŽ): 4. Horvat

Općine gdje su razne izvedenice od Hrvat, Bošnjak, Tot, Srbin itd među prvih 10 prezimena.

Brdovec (ZG): Horvatić 5 mj
Jakovlje(ZG): Horvatović 3 mj.
Orle (ZG): Hrvojić 2 mj.
Stupnik (ZG): Horvatinec 2 mj
Klanjec (KZŽ): Horvatin 8 mj
Veliko Trgovišće(KZŽ): Horvatek 2 mj
Gornji Kneginec (VŽ): 2. Horvatić
Ljubešćica (VŽ): 6. Horvatić
Podsljeme (GZ): 9. Horvatić
Ferdinandovac (KKŽ): 3. Hrvoić
Pazin (IŽ): 5. Hrvatin
Tinjan (IŽ): 10. Hrvatin

Uglavnom rasprostranjenost prezimena Horvat i raznih izvedenica od Hrvat (Horvatić, Horvatek, Hrvoić, Horvatinec itd) se poklapa sa granicama Kraljevine Slavonije kakve su bile još do kraja 18. st. od Mokrica na zapadu do Zemuna, s iznimkom Hrvatin u Istri. Bošnjak i slične izvedenice je geografski najraširenije u RH, dominira u Slavoniji, ali su razne izvedenice prisutne i u Dalmaciji. Tot se pojavljuje na prostoru Hungary proper tj Međimurje, Baranja i istočna Slavonija. Jedino prezime koje za osnovu ima od Srb se pojavljuje u Gornjoj Reki jako na sjeveru.

Garešnica (BBŽ): 6. Bosanac
Hercegovac (BBŽ): 7. Bosanac

Bošnjak:

Samobor : 10. Bošnjak
Crnac (VPŽ): 2. Bošnjak
Sopje (VPŽ): 6. Bošnjak
Suhopolje (VPŽ): 10. Bošnjak
Zdenci (VPŽ): 10. Bošnjak
Kutjevo (PSŽ): 8. Bošnjak
Pleternica (PSŽ): 9. Bošnjak
Požega (PSŽ): 5. Bošnjak
Jakšić (PSŽ): 1. Bošnjak
Vrbje (BPŽ): 8. Bošnjak
Beli Manastir (OBŽ): 6. Bošnjak
Osijek (OBŽ): 5. Bošnjak
Valpovo (OBŽ): 5. Bošnjak
Bizovac (OBŽ): 1. Bošnjak
Đurđenovac (OBŽ): 9. Bošnjak
Koška (OBŽ): 5. Bošnjak
Petlovac (OBŽ): 7. Bošnjak
Trnava (OBŽ): 2. Bošnjak
Ilok (VSŽ): 1. Bošnjak
Markušica (VSŽ): 2. Bošnjak
Nuštar (VSŽ): 6. Bošnjak
Hrvace (SDŽ): 4. Bošnjak
Lovreć (SDŽ): 9. Bošnjak
Stenjevec (GZ): 10. Bošnjak

Donja Motičina (OBŽ): 1. Bošnjaković
Semeljci (OBŽ): 7. Bošnjaković

Dugopolje (SDŽ): 4. Bosančić

Blato (DNŽ): 5. Bosnić

Ston (DNŽ): 4. Dalmatin

Darda (OBŽ): 7. Tot
Ilok (VSŽ): 5. Tot
Domašinec (MŽ): 6. Tot

Gornja Reka (KKŽ): 9. Srbljinović

Bedenica (ZŽ): 3. Kranjec

U Primorsko-goranskoj ž. niti jedna općina nema Horvat ili njegove izvedenice među 10 najčešćih prezimena. Isto je i u Ličko-senjskoj, Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj te Dubrovačko-neretvanskoj.

Po DZS iz 2011:

Broj osoba s prezimenom HORVAT: 21618
Broj osoba s prezimenom HORVATH: 62
Broj osoba s prezimenom HRVATIN: 705
Broj osoba s prezimenom HORVATIĆ: 2480
Broj osoba s prezimenom HORVATIN: 437
Broj osoba s prezimenom HORVATINEC: 128
Broj osoba s prezimenom HORVATOVIĆ: 423
Broj osoba s prezimenom HORVATEK: 473

Broj osoba s prezimenom BOŠNJAK: 6731
Broj osoba s prezimenom BOŠNJAKOVIĆ: 1157
Broj osoba s prezimenom BOSANAC: 891
Broj osoba s prezimenom BOSNIĆ: 821
Broj osoba s prezimenom BOSANČIĆ: 524

Broj osoba s prezimenom TOT: 1483
Broj osoba s prezimenom TOTH: 778

Broj osoba s prezimenom DALMATIN: 81

Broj osoba s prezimenom SRBLJINOVIĆ: 226

Broj osoba s prezimenom RACZ: 11
Broj osoba s prezimenom RAC: 334
Broj osoba s prezimenom RAŠIĆ: 2340 (bi li Rašić moglo biti od Rac/Raška i slično?)

Broj osoba s prezimenom MAGYAR: 18
Broj osoba s prezimenom MAĐAR: 330

Broj osoba s prezimenom CRNOGORAC: 511

Broj osoba s prezimenom KRANJEC: 1219

Broj osoba s prezimenom NEMET: 1047
Broj osoba s prezimenom NEMETH: 105
Broj osoba s prezimenom NEMEC: 690

U Rumunjskoj postoji osobno ime Serban (Srbin).

Șerban Cantacuzino 1640–1688) was a Prince of Wallachia between 1678 and 1688. The Bucharest Bible (Romanian: Biblia de la București; also known as the Cantacuzino Bible) was the first complete translation of the Bible into the Romanian language, published in Bucharest in 1688. It was ordered and patronized by Șerban Cantacuzino, then-ruler of Wallachia, and overseen by logothete Constantin Brancoveanu.

Mene najviše čudi kako srba uopće nema po Hrvatskoj nego samo neki Vlasi...sve do ihaha.. A u Vojvodini do 19. vijeka samo Raszi kako Mađari govore..
Čudo..

Vlah = Rašanin (Rac, Rascian) = Srbin



http://www.p-portal.net/hrvoje-petric-o ... ska-grada/

je.. po vašim shvaćanjima
Inače kad je riječ o drugim narodima mora ih se kroz cijelu povijest isto nazivati inače ih srbi prisvoje

Po shvaćanjima profesora povijesti sa zagrebačkog univerziteta, čiji sam ti citat dao.

Katolički biskup Brajković o naseljenim katolicima u opustošenu Liku govori kao o katoličkim vlasima Bunjevcima. Hrvatsko ime rezerviše samo za ono malo Hrvata čakavaca koji nisu pobjegli na sjever pred Turcima.

Zato imate krive haplogrupe ?

Hrvatska je od 1868.-1918. država u Ugarskoj.
Što je tu čudno?
A za Slovince, lokalno ima stanovnika, nothing more.
Isti korjen imaju čakavsko, kajkavsko i zapadnoštokavsko/šćakavsko narječje.
Ista država, isti narod.
Hrvatske zemlje.
A imena se znaju i mijenjati.
To bi najbolje Rašani trebali znat
Vlasi.

Mojne da ti ljepim istupe i mišljenja raznih
Istoricara pa i episkopa šta imaju za reći...( A mrsko mi jer sam vam već 100 puta postavljao i skonto sam da je takvima lakše metar u bulju roknut no cent u glavu)
Pusti se šuplje priče. Došli ste u 16. Vijeku kao Vlasi kasnije postali nešto drugo i to je to..

Đe si Cehane

Autonomna pokrajina u sastavu Ugarske, koja je država u dvojnoj državi Austrougarskoj. Da je bila država ne bi njome gospodario gospodin Hedervari i privilegirao Srbe.

Slovinci nije bilo lokalno, već i jedino ime za kajkavski živalj tadašnje Slavonije. Hrvatsko ime se tu širi od 16. vijeka selidbama hrvatskog plemstva i kmetova pred Turcima.
Hrvat od stoljeća šesnaestog, e moj druže zagrebački.

Vlasi nije uopće bilo ime za Srbe već za Vlahe zamisli..

Država u državi.
Nacija.
Dok ste tu vi bili nac. manjina.
Kajkavaca je bilo i na sjeveru uže hr (Gorski kotar).
A na jugu Slavonije (do Kostajnice) su bili čakavci, a na jugoistoku je bilo i šćakavaca.
Slovinci je bilo ime za sve stanovnike Slavonije.
I za familije poput Zrinskih koji su došli s juga.

Država je Ugarska. Hrvatska-Slavonija je ugarska pokrajina koja do 1881. nije imala nadležnosti nad Vojnom Krajinom. Al tek što ukinuta VK 1883. godine, pokrajinom je zagospodario gospodin Hedervary i zaštitio Srbe od hrvatskih progona i nasrtaja.



Nije korjen, nego korijen.

Možda nisi znao, ali tvoj maternji jezik je konačno dobio status međunarodno priznatog jezika. Čestitam.

Književni kajkavski napokon je dobio 
kod i mjesto među svjetskim jezicima

SIL International dodijelio je kajkavskom KJV
– Kod za kajkavski književni jezik je kjv, a preuzela ga je već engleska Wikipedija koja je standard za sve druge Wikipedije.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/kultura/knjizev ... ima-984502

Sad imaš priliku da pišeš na wikipediji na maternjem jeziku, a da ti se ne nameću Vukova vlaška pravila hrvatskog jezičkog standarda.

Vi pod turcima niste bili ni općina ma ni mjesna zajednica
I šta sad?

Država je Trojedina kraljevina.
Čak si i ime fulao
I korijen i korjen imaju isti izgovor.
Riječ je o starom kajkavskom književnom jeziku, onom iz balada Petrice Kerempuha.
Hrvatski jezik je zbilja bogat.
Inače, to je priča sa zapadnom europom, gdje svaka pokrajina ima svoj "jezik".
A jadni Srbi imaju samo "jedan" onaj kojeg je Vuk pokrao iz Kašićeve gramatike.

@Tulkas nemoj tako vrijeđati potomke svinjarskih kraljeva
Oni su potomci Muslimani koji samo nisu prešli na islam već samo na šizmu.
Svi jekavci su originalno katolici, pa

Zato smo uspješno srušili i Tursku i Austrougarsku jer nam nisu valjale.

Jok. Dalmacija je bila austrijska pokrajina, a Hrvatska-Slavonija pokrajina u Ugarskoj.
Ma sve smo mi to AU uspješno srušili, i Srem pripojili Srbiji, a Boku Crnoj Gori.

Tri jezika u jednom, tri naroda u jednom.
Bilo bi dobro da ovo zaživi u svakodnevnoj upotrebi, da dobijete dvojezične table, manjinska prava itd.
Konačno ne bi morao da se mučiš sa razlikom č i ć.

Jeste vala srušili Tursku nakon 400 godina karindzanja. Ali moram priznati fenomenalno izvedeno sa srpske strane. Em ste pustili da vas svukuda nasele (tamo gdje nema šanse da bi stigli) em su vam natalitet poboljšali momački.

Serblje i prezimena, koja šala. Ono kad ti Šumadijski retard s Durmitora objašnjava da su svi Perkovići Srbi a prezime je nastalo od Petar - Perko, s time da je ime Petar grčkog podrijetla i rasprostranjeno diljem svijeta. Nego, da malo vidimo što povijest kaže da ne moramo stalno čitati serviansku mitomaniju:

KAKO SU NASTALA: Hrvati su prezimena dobili u 16., a Srbi tek u 19. stoljeću

Danas ime samo po sebi u socijalnom kontekstu ne znači mnogo, i tek nas zajedno s prezimenom društveno posve određuje, kaže dr. Cestarić i navodi kako se na hrvatskim, ali i drugim europskim kršćanskim prostorima prezimena kao takva učvršćuju tek od 16. stoljeća, odnosno od Tridentskog koncila (1545.-1563.), kada se uvode i matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih.
...
– Kako se neka obitelj učvršćivala tako su se prezimena ustaljivala. U mnogih europskih naroda prezimena su se javila kasnije nego u Hrvata. Srbi, primjerice, prezimena nemaju do 19. stoljeća, kaže dr. Vesna Jakić Cestarić.

Inače, prezimena na -ić u Hrvatskoj su znatno manje zastupljena nego što je to slučaj u Srbiji, upravo stoga što su prva hrvatska prezimena bila nadimci te prezimena etničkog postanka.

Zakonska obveza da svaka osoba osim imena mora imati i prezime uvedena je za područje Hrvatske, uz područje Slovenije, Češke i Slovačke tzv. Jozefinskim patentom 1780. godine. Po Zakonu o osobnom imenu donesenom na sjednici Sabora Republike Hrvatske 14. listopada 1992. prezime može sadržavati najviše dvije riječi, a nasljeđuje se od roditelja.

Od kada Srbi koriste prezimena13.05.2018 22:48 | RTRS

Korišćenje prezimena ustalilo se u srpskom narodu tek u 18. vijeku, a do tada je prošlo kroz nekoliko faza.
...
Većina porodica u Srbiji nosi prezime po nekom od svojih predaka iz 19. vijeka. Uzrok ovoj pojavi leži u činjenici da su se prezimena u Srbiji do druge polovine 19. vijeka mijenjala iz generacije u generaciju, tako da je većina stanovništva nosila prezime po imenu oca. Tako se dešavalo da u jednoj kući tri različite generacije imaju tri različita prezimena. U to vrijeme, stara, rodovska prezimena bila su mahom u manjini.

Samo odabrani imali prezime

- Mnogima je danas malo poznato da Srbi pre perioda vlasti Miloša Obrenovića, dakle do 19. veka, u suštini, nisu ni imali prezimena - objašnjava Radomir Rakić, inače predavač na Filozofskom fakultetu u Beogradu. - Prezimena su bila “privilegija” vlastele, tako da od nemanjićkog perioda imamo Brankoviće, Mrnjavčeviće ili, na primer, Hrebeljanoviće. Međutim, kmetovi koji su živeli i radili na njihovim posedima nisu imali prezimena, jer su imena bila sasvim dovoljna da bi se znalo o kome je reč.

Kako su nastajala srpska prezimena (4): Nemci prelazili u Srbe

Poistovećenje sa sredinom u kojoj su živeli bio je jedan od bitnih razloga što su stranci posrbljivali svoja prezimena. Pre svega, bračnim vezama dolazilo je do asimilacije stranaca sa Srbima.

Kako su nastala srpska prezimena

Prezimena kakva danas postoje u Srbiji u najvećem broju slučajeva ustanovljena su u drugoj polovini 19. veka.
...
Zvanično uvođenje prezimena kod Srba desilo se kasnije nego u drugim evropskim zemljama.

Rascijanski idioti bi filozofirali o prezimenima i srpskom podrijetlu cijelog Balkana a ni u obitelji se nisu isto prezivali do prije 150 godina kao da su Islanđani. Pravi cirkus šizofreničara preko Drine.

Službeno ime je uključivalo i Dalmaciju.
To što je Dalmacija imala drugačiji parlament koji je slušao Beč, a ne Zagreb je druga priča.
Vi ste srušili nekaj?
Trčeći preko Albanije i plivajući preko Krfa?
Srijem ide do Šamca i Erduta, a Boka obuhvaća i Prevlaku.
Ti hoćeš reći da su bila 3 hr. naroda?
Granice između narječja su većinom posljedica naglasnih izoglosa, koje su se povećale pod povijesnim utjecajima;
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... f_1606.png
Mi smo bar imali povijesnih dijalekata, vi imate samo hrvatske i bugarske govore...
Ć je t' u čakavaca.
Originalno je tako svugdje bilo, kasnije je prelazilo.
Npr. u Bugara je završilo u št, kao u riječi opŠTina

To ime je daleko od bilo kakvog faktičkog stanja, a faktičko stanje je bilo takvo da je Zagreb slušao Budimpeštu, a Zadar je slušao Beč. Sve drugo su istorijske krivotvorine, poput bajki o "hrvatsko-ugarskom kraljevstvu" sa naglaskom na prvu riječ.

Da, oni koji se oporavili i vaskrsli Bizerti i Krfu i uz pomoć svojih sunarodnika-dobrovoljaca preko Drine, probili Solunski front, oslobodili Srbiju od austrougarsko-bugarske okupacije i za sva vremena zakopali AU u povijesno smetljište. Kukavička gamad Bugari su te 1918 u panici vikali: "Bježite živi, evo stižu mrtvi". Evo stiže vaskrsla pobjednička srpska vojska.

Tri naroda u svakom slučaju, što tri međusobno nerazumljiva jezika i dokazuju.

Poslije bježanije na Krf i godišnjeg koji je trajao skoro 4 godine, morali su i ti vaši nešto uradit..
Nemoj nama o junaštvu matere ti

Veliku stvar su uradili. Ovo više ne postoji.



A Srbija koju je AU pokušala da uništi je živa i zdrava. Ne samo ona, već i Republika Srpska.