HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: čet stu 21, 2019 9:33 am.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 235 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 6, 7, 8, 9, 10

Koliko je domorodaca živjelo na američkom kontinentu u trenutku Kolumbovog dolaska?
manje od 10 000 000 29%  29%  [ 9 ]
10 000 000 - 20 000 000 29%  29%  [ 9 ]
20 000 000 - 30 000 000 6%  6%  [ 2 ]
30 000 000 - 40 000 000 0%  0%  [ 0 ]
40 000 000 - 50 000 000 0%  0%  [ 0 ]
50 000 000 - 60 000 000 10%  10%  [ 3 ]
60 000 000 - 70 000 000 3%  3%  [ 1 ]
70 000 000 - 80 000 000 0%  0%  [ 0 ]
80 000 000 - 90 000 000 0%  0%  [ 0 ]
90 000 000 - 100 000 000 0%  0%  [ 0 ]
100 000 000 - 110 000 000 6%  6%  [ 2 ]
više od 110 000 000 16%  16%  [ 5 ]
Ukupno glasova : 31
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: pet svi 03, 2019 12:19 pm 
Online
Avatar

Pridružen/a: uto lip 30, 2009 5:35 pm
Postovi: 8396
Ateist proživljava "white guilt" intezivno zbog nečega što se dogodilo davno , ali levičari su to digli na viši nivo ne bi li vladali svojim fantazerskim bajkama i upropastili sve što je "zli beli čovek" postigao.

Umesto da oseća krivicu zbog svog dubrovačkog identiteta jer njegovi preci su vekovima šurovali i trgovali sa turcima dok su pretke pravoslavaca i katolika u unutrašnjosti nabijali na kolac.
I sad je ponosan na svoj lepi stari grad koji počiva na "blood money" i još ponosniji što se gradi džamija , fascinantno.

_________________
O turčine za nevolju kume
A ti vlaše silom pobratime


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: pet svi 03, 2019 12:47 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet stu 08, 2012 12:05 am
Postovi: 15034
Naša Kvačica je napisao/la:
Carmello Šešelj je napisao/la:
Izvinjavam što sitničarim.

Balkanski ratovi su bili za proširenje već postojećih država. Srbija je postala nezavisna tako što je podigla dva ustanka (razmak između propasti prvog i izbijanja drugog je dve godine), pristala da bude turski vazal, povećavajući svoju autonomiju korak po korak, do 1978. kada postaje nezavisna kraljevina (i takođe širi teritoriju na jug (Niš, Leskovac, Vranje, Pirot...). A Bugare je oslobodila Rusija, međutim nisu dobili međunarodno priznanje 1978., nego su morali da čekaju kao vazal sve do 1910. Grčka je postala nezavisna još 1820., najviše zahvaljujući britanskoj pomoći.

Balkanski ratovi su samo produžetak tog procesa, i ti ratovi su bili za oslobođenje ostataka nekada porobljenih naroda, nisu razlog postojanja Srbije, Bugarske i Grčke.


Prihvatam, iako poanta je bila da ove države postoje zbog turskog poraza, a ne dobrote kako to provlači Ateist.

Znam šta je poenta, zato sam i rekao da sitničarim.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: pet svi 03, 2019 4:16 pm 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2377
Kad pogledaš popis jezika na koje je prevedena Biblija, vidiš da su među njima tisuće američkih, afričkih i oceanijskih domorodačkih jezika. Europljani su izučavali domorodačke jezike, standardizirali ih, prilagođavali latinicu njima, prevodili Bibliju i ostale sadržaje. Bez Europljana, svi ti jezici ne bi imali kodificirani, standardni, pisani oblik.

https://en.wikipedia.org/wiki/Bible_tra ... _languages

https://en.wikipedia.org/wiki/Bible_tra ... _languages

https://en.wikipedia.org/wiki/Bible_tra ... hilippines

https://en.wikipedia.org/wiki/Bible_tra ... _of_Africa

Cijeli dvosatni film o Isusu na meksičkome domorodačkom jeziku otomí, dijalekt u dolini Mezquital u Hidalgu.



Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: pon svi 13, 2019 6:41 pm 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2377
Jučer objavljeni videozapis o epidemijama koje su u 16. stoljeću poharale Srednju Ameriku.



Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: ned srp 14, 2019 11:54 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2377
Siouxa je 1870-ih bilo ukupno 15 000. Na "Divljem zapadu" bilo je tada ukupno 200 000 svih domorodaca, a 15 000 vojnika SAD-a.

Stanovništvo Virginije

1607.
*domorodaca: 10.000
*bijelaca: <1.000

oko 1700.
*domorodaca: 3.000
*bijelaca: 50.000


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: ned srp 21, 2019 9:27 pm 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2377
Jesu li zabilježeni mješoviti brakovi između Hrvata i američkih domorodaca, osobito najrazvijenijih uljudbi poput majanske, astečke i kečuanske? Radiotelevizija Republike Srpske objavljuje priču iz općine Trebinje. Mješoviti srpsko-astečki brak.

Ne znam zašto Lazar i Jelena, zašto nije palo i neko astečko ime? Montezuma Vučurević, Cuahtemoc Vučurević, Axayacatl Vučurević.

https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=345171

Iz Meksika u Srpsku - Hercegovac oženio Indijanku

Neobična, ali pozitivna priča stiže s krajnjeg juga Srpske. U jednom od napuštenih trebinjskih zaselaka Podštirovnika, na tromeđi u Zubcima, djedovinu je obnovio Dragan Vučurević, a iz Meksiko Sitija doveo suprugu Indijanku.

Napustili su profesionalne poslove i sve gradske prednosti, jedini su u selu, i posvetili su se uzgoju koza.

- Na početku je bilo teško. Napustiš veliki grad, grad sa puno ljudi, porodicu i dođeš ovdje. Ovdje je mirno. Navikavanje je bilo teško, ali sada je dobro - rekla je Dejzi Hernandez Kapistran Vučurević.

Dejzi, Indijanka iz plemena Asteka, u napušteno selo došla je prije četiri godine. Diplomirala je finansije i računovodstvo, imala stalni posao, ali ljubav prema Draganu i odlučnost da žive mirno, bili su jači.

Podiže trogodišnjeg Lazara i šestomjesečnu Јelenu. Nedostaje joj meksička hrana, sprema hercegovačku, a naučila je i da pravi kozji sir.

- Rekli su mi kako se pravi, ali ne mogu da kažem. To je tajna - istakla je ona.

Dragan kaže da je ostvario dječački san. Rođen je u Trebinju, živio u Herceg Novom, a u Meksiko stigao prije dvadeset pet godina. Bio je fudbalski trener, sa meksičkom Fifinom licencom, radio je kao radio i tv voditelj, a najduže u Organizaciji za ljudska prava pri UN. Sve je napustio, a skromne prihode ostvaruje od uzgoja koza.

- Najmilije su mi društvo koze. Imao sam ranije i krave. Koze su najmilije zato što su najpametnije. Idu za mnom, imaju svoj interes, slušaju. Naravno treba imati kukuruza u džep, bez toga ne bi bilo dobro - rekao je Vučurević.

Želi da proširi stado i štalu, ali nema novca. Pomoć ni od koga nije tražio. Po 22 kilometra daleko su im Trebinje i Herceg Novi. Život između dvije granice i dva prelaza, olakšavaju im službenici graničnih policija.

- Јedino što želim jeste da imam ista prava kao i svi u BiH - govori Vučurević.

Mali Lazar je još u granicama dječije mašte. Kao i mami, smeta mu zimski snijeg i minusi.

Za zimu je potrebno dvadeset metara drva, zalihe hrane za porodicu, stočna hrana. Dio su već spremili. Ali, bez obzira na sve poteškoće usamljeničkog života, Dragan, glava porodice, kaže da u Podštirovnik i na Zubce nije došao da ide.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: čet ruj 05, 2019 8:33 pm 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2377
U čast vitezu junaku, neumrlom branitelju.

https://www.24sata.hr/news/pogodili-bi- ... tan-646878

Pogodili bi ga, a on bi nastavio borbu: Mislili su da je besmrtan

Zadnji veliki američki domorodački vođa Geronimo na jučerašnji dan 1886. godine predao se Amerikancima. S njima i Meksikancima ratovao je trideset godina. Njegovom predajom završio je posljednji veliki esadeovsko-domorodački rat.

Geronimo, točnije Goyathlay, odnosno Onaj Koji Zijeva, poznati vrač i vođa Chiricahua Apača tvrdio je da nije poglavica već vojni vođa. Nakon što su mu Meksikanci ubili ženu, troje djece i majku njegova mržnja postala je neopisiva. Postao je opsjednut osvetom i od tog trenutka je krenuo u osvetničke pohode.

Sa svojim borcima u pohodima po Arizoni, New Meksiku i Teksasu napadao je Meksikance i Amerikance gdje god je stigao i vršio odmazdu bez ikakve milosti.

U svojoj autobiografiji kaže: "U mladosti nikada nisam vidio bijelog čovjeka, ni misionara, ni svećenika. Živjeli smo tiho po prerijama Arizone spojeni s prirodom, povezani jednostavnim životom. Sa 17 godina primljen sam u vijeće ratnika, što znači da sam ušao u svijet odraslih. Tada sam mogao zaprositi i lijepu Alope, čijoj sam obitelji morao darovati krdo ponija koje sam sam ulovio".

Idila je trajala do 1858. kad su logor napali Meksikanci. Muškaraca tad nije bilo jer su otišli trgovati i ostale su samo žene i djeca. Sve su ih ubili. Na dan Svetog Jeronima domoroci su se osvetili. U borbi se najviše istakao upravo Geronimo.

Geronimo će se kasnije opet ženiti i imati drugu djecu, ali za gubitak svoje prve obitelji nikad se ne će prestati osvećivati.

O njemu je kružio mit da ga meci ne mogu ubiti. Prema vjerovanju svojih suboraca, bio otporan na smrt. Nekoliko puta bio je pogođen, ali je svaki put nastavljao s borbom. Vjerovalo se da ga štiti Usen, vrhovni bog njegovog plemena.

Od njega je, tvrdio je Geronimo, i dobio poruku: "Nijedna te puška ne će moći ubiti. Izvadit ću svaki metak iz pušaka Meksikanaca, ostat će u njima samo prah, i vodit ću svaku od tvojih strijela".

Geronimo je posljednji poglavica koji se predao vojsci SAD-a. To se dogodilo na jučerašnji dan 1886. u Kanjonu kostura. Neslomljivi Geronimo odustao je od namjere protjerati doseljenike i potpisao primirje s neprijateljskom vojskom. Tada je sklopljen sporazum o miru i uklapanju plemena u "novo društvo". Većinu odredbi Amerikanci nisu poštivali, a domoroci su odvedeni živjeti u rezervatima.

"Okrutnije crte lica nikad nisu bile urezane. Nos širok i velik, čelo nisko i naborano, brada puna i snažna, oči kao dva djelića obsidijana iz kojih gori vatra. Ali ono što na njegovom licu prvo zamjećujete, to su njegove usne, tanke, ravne, stisnute, kao da je netko nožem napravio oštar rez preko lica, bez ijedne meke crte", pisao je o Geronimu jedan novinar te 1886. Guverner meksičke savezne države Sonore tvrdit će da je Geronimo, sa svojih 16 ratnika, za samo pet mjeseci, zaklao 500 do 600 Meksikanaca.

Prema svom najvećem neprijatelju vlada SAD-a je odlučila biti "velikodušna". Protjerala je Geronima i njegove preživjele suborce u vojna utvrđenja na Floridi, potom u Alabami i na kraju u Oklahomi. Unatoč obećanju nikad im nisu dopustili povratak u Arizonu.

Geronimo je tada počeo zarađivati prodajom svojih fotografija i izradom luka i strjelica, sa svojim imenom na njima. "Izlagali" su ga kao najvrjedniju atrakciju na izložbama u Omahi, Buffalu i 1904. godine na Svjetskoj izložbi u St. Louisu. Jahao je i na paradi povodom inauguracije predsjednika Theodorea Roosevelta.

U nekoliko navrata tražio je od vlasti da ga se vrati i Arizonu, čak je to tražio i od američkog predsjednika Roosevelta: "To je moja zemlja, moj dom, zemlja mojih otaca, dopustite mi povratak. Želim svoje posljednje dane provesti tamo i biti pokopan među tim svetim planinama. Kad biste mi to omogućili, možda bih umro u miru, znajući da su se i moji ljudi vratili na svoju zemlju".

Želja mu nije ispunjena. Počeo je puno piti, a jedne je noći pijan pao s konja i ostao ležati na hladnom tlu. Umro je od upale pluća nekoliko dana kasnije. Imao je 80 godina. Na smrtnoj postelji legendarni ratnik priznao je svom nećaku da mu je žao što se predao: "Nikad se nisam trebao predati. Trebao sam se boriti do posljednjeg čovjeka".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: sub ruj 14, 2019 1:27 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2377
U australskoj košarkaškoj reprezentaciji igra samo jedan pravi Australac, domorodac. U pitanju je Patty Mills, jučerašnji tragičar koji je promašio bacanje za pobjedu i ulazak u borbu za naslov svjetskog prvaka 4.7 sec prije kraja. Čovjek na parketu gine za državu koja je nastala na tragediji njegovih predaka.

* "Mills was born in the Australian capital city of Canberra. Mills' father, Benny, is a Torres Strait Islander, and his mother, Yvonne, is an Aboriginal Australian. His mother was a victim of the Stolen Generations – one of the darkest chapters of Australian history, with the forced removal of many Indigenous children from their families from the earliest days of European settlement until the 1960s".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: uto ruj 17, 2019 12:37 pm 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2377
Srpski nogometaš Nemanja Matić odbio je ukaljati dres cvijetom koji komemorira najveće divljake, zlikovce i monstrume u povijesti čovječanstva, engleske vojnike. Tako se može svrstati u legendarne borce protiv kolonijalizma.

https://direktno.hr/sport/nemanja-matic ... ke-138206/

Nemanja Matić šokirao Otok: Odbio nositi cvijet na dresu u spomen na britanske vojnike!

Nogometni reprezentativac Srbije, član Manchester Uniteda, Nemanja Matić, odbio je nositi cvijet maka na dresu na utakmici Premiershipa protiv Bournemoutha!

Naime, cvijet su nogometaši nosili u spomen na poginule engleske vojnike.

Prema pisanju otočkih medija Matić je pitao što predstavlja taj cvijet, a kada mu je rečeno da se radi o počasti za poginule britanske vojnike, među kojima su i stradali u NATO-ovim misijama, odbio ga je imati na dresu.

"Bombardirali ste mi zemlju, nema nikakve šanse da ja to nosim. Ako treba spreman sam iz ovih stopa napustiti klub i Englesku", rekao je čelnim ljudima u klubu srpski reprezentativac.

Inače, nošenje cvijeta nije obavezno, ali je Matić šokirao Britance koji su se o tom pitanju raspisali na društvenim mrežama.

SLAVKO PEROŠEVIĆ - NEMANJA MATIĆ

Evo jutros probudih se
i naoštrih vrh svog pera
da pozdravim tebe, brate
iz dalekog Mančestera.
Ti sigurno ne znaš ko sam
jer dolazim iz Šavnika
al' me ljudi već odavno
prepoznaju k'o pjesnika.
Opjev'o sam srpsku slavu
i velike srpske boli
pa ću ovim perom što
ga krase epski oreoli
tebe, brate, pred ikonom
ispred krsta i svijeće
uvrstiti među Srbe
što nikada mrijet' neće.
Jer kad gusle i gudalo
počnu ime da ti slave
više nikad, znadni dobro
nej umirat, gorski lave.
Jer bez straha i bojazni
pred svijetom si, moj Nemanja
pokazao da se Srbin
ne saginje i ne klanja.
Na reveru svoga dresa
ti ne htjede stavit cvijet
u čast onih što su s puškom
porobiti htjeli svijet.
U čast onih što su huleć'
na Hristovu vjeru svetu
u krv i suze gorke
okupali svu planetu.
Onih što su počinili
nebrojene genocide
al' se u svom srcu zbog tog
ne sramote i ne stide.
Prodavali crno roblje
istrijebili Indijance
po' svijeta okovali
u sindžire i u lance.
Zbog safira i bisera
što njihovu krase krunu
milioni nesrećnika
u grobnici hladnoj trunu.
Sve pokrali i oteli
silom, Bogu na sramotu
pa i tebe htješe sramno
kao srpskog patriotu
da okite cvjetovima
njihovoga nekog "maka"
al' ti na to ne pristade
čast neka ti bude svaka.

Ne htje počast odat onom
što je na naš narod puca
u grudima tvojim, brate
Obilića srce kuca.
Ne htje znamen zločinački
povijene stavit' glave
al' tim gestom, vječno si se
među Srbe svrst'o prave.
Kažu ljudi da i pomoć
bolesnoj si slao djeci
pa Bog s neba nek' te čuva
i veliki srpski sveci.
Od danas si u mom srcu
odmah neđe kraj Novaka
pozdravlja te epski pjesnik
Perošević iz Drobnjaka.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: ned lis 13, 2019 6:35 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2377
Izvrstan novi dokumentarac o zvjerstvima njemačkih zlotvora nad narodima Herero i Nama. Kad su došli, kolonizatori su imali Bibliju, a domoroci zemlju. Ubrzo su kolonizatori imali zemlju, a domoroci Bibliju. Nakon što je tek 21. ožujka 1990. godine, pod vodstvom slavnoga pokreta SWAPO, Namibija postala neovisna, slobodna, suverena i samostalna država, Kaiserstrasse u Windhoeku postala je Independence Avenue.



Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 235 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 6, 7, 8, 9, 10

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO