HercegBosna.org

Amiđa

K..M je napisao/la:

Amiđa je napisao/la:

Postoji li taj lokalni šovinizam u ragusi?

Ima. Kontra starijih rodijaka iz iztočne Herc i CG, oklen su im prijeci šljegli sas OPANCI, JALECI, GUSLE.

Jer stari mittel europljani i uljudbenici od stoljeća 7.gs, nemaju takve primitivne stvarčice. :zubati

Ne može gospar biti svatko... Mislim da danas uopšte nema originalnih dubrovčana. Sve je to prije ili kasnije doselilo iz zaleđa....

K..M

divizija je napisao/la:

K..M je napisao/la:

Rumunji su pisali kirilicom.
Srpska crkva im je bila mentor, stariji brat.

Rumunska je UMJETNA MONSTRUM DRŽAVA.

Da ODELI SLAVENSKO MORE OD Rusa.
Iza gubitka Krimskog rata...

Rusi GUBE SKRB NAD Vlaškom, Moldavskom.

Formira se Rumunija sa 10 k elite školovane u Fr.

Rumunji su prvotno bili vrlo proruski rijentirani (a prosrpski su i danas) sve dok im Rusi nisu uzelu Besarabiju, odnosno Moldovu.

Rusi su poslovično netaktične sirovine

To sve stoji. Pohlepni, drčni i bez strategije duže.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

Amiđa je napisao/la:

Ne može gospar biti svatko... Mislim da danas uopšte nema originalnih dubrovčana. Sve je to prije ili kasnije doselilo iz zaleđa....

a stanovnici Primorja i Konavala su magično isparili, jelte?

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

Amiđa je napisao/la:

Postoji li taj lokalni šovinizam u ragusi?

ima, al iima vjersku notu, postoji iznimna netrpeljivost prema šizmaticima.

u Dubrovniku za vrijeme Republike šizmatk nije smio ni prespavati.

Istin

Amiđa je napisao/la:

K..M je napisao/la:

Ima. Kontra starijih rodijaka iz iztočne Herc i CG, oklen su im prijeci šljegli sas OPANCI, JALECI, GUSLE.

Jer stari mittel europljani i uljudbenici od stoljeća 7.gs, nemaju takve primitivne stvarčice. :zubati

Ne može gospar biti svatko... Mislim da danas uopšte nema originalnih dubrovčana. Sve je to prije ili kasnije doselilo iz zaleđa....

Već si otvorio temu pa izvoli:

povijest/porijeklo-danasnjih-dubrovcana-t22914-50.html

Hroboatos je napisao/la:

Većina Dubrovčana, starih, nisu ni iz kakvog zaleđa. Sve je obradio Nenad Vekarić, osnivač povijesne demografije u Hrvata.

https://www.zavoddbk.org/suradnici/nenad-vekaric/

Knjige:

Tri stoljeća pelješkog brodarstva, Zagreb: Pelješki zbornik 4, Društvo Pelješčana u Zagrebu i Dubrovniku, 1987, 385 str. (koautor Stjepan Vekarić).

Pelješka naselja u 14. stoljeću. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 1989, 150 str. +15 nacrta.

Stanovništvo poluotoka Pelješca, I.dio. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1992, 290 str.

Stanovništvo poluotoka Pelješca, II.dio. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1993, 99 nacrta.

Pelješki rodovi (A-K). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1995, 387 str.

Pelješki rodovi (L-Ž). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1996, 435 str.

Falsifikat o podrijetlu konavoskih rodova. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1997, 134 str. (koautor Niko Kapetanić).

Stanovništvo Konavala, I. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1998, 395 str. (koautor Niko Kapetanić).

Stanovništvo Konavala, II. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999, 438 str. (koautor Niko Kapetanić).

Hrvatska granica na Kleku. Dubrovnik: Županija Dubrovačko-Neretvanska, 1999, 110 str. (koautori Stjepan Ćosić, Niko Kapetanić, Pero Ljubić).

Vrijeme ženidbe i ritam poroda. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2000, 168 str. (koautori Irena Benyovsky, Tatjana Buklijaš, Maurizio Levak, Nikša Lučić, Marija Mogorović i Jakša Primorac).

Konavoski rodovi (A-G). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2001, 494 str. (koautor Niko Kapetanić).

Konavoski rodovi (H-Pe). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2002, 521 str. (koautor Niko Kapetanić).

Konavoski rodovi (Pi-Ž). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2003, 545 str. (koautor Niko Kapetanić).

Povijesna demografija Hrvatske. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2004, 370 str. (koautor Vladimir Stipetić).

Dubrovačka vlastela između roda i države: Salamankezi i sorbonezi. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2005, 230 str. (koautor Stjepan Ćosić).

Lastovski rodovi. Dubrovnik-Zagreb: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2006, 312 str. (koautor Antun Jurica).

Nevidljive pukotine. Dubrovački vlasteoski klanovi. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2009, 158 str.
Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (ur. Nenad Vekarić i Božena Vranješ-Šoljan). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku, 2009, 367 str.
Vlastela grada Dubrovnika, 1. Korijeni, struktura u razvoj dubrovačkog plemstva. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2011, 352 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 2. Vlasteoski rodovi (A-L). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2012, 336 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 3. Vlasteoski rodovi (M-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2012, 384 str.
Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka. Dubrovnik: Vlastita naklada Nenad Vekarić, 2012, 158 str. (koautori: Stjepan Ćosić i Niko Kapetanić)

Vlastela grada Dubrovnika, 4. Odabrane biografije (A-D). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2013, 352 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 5. Odabrane biografije (E-Pe). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2014, 384 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 6. Odabrane biografije (Pi-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2015, 352 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 7. Genealogije (A-L). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2016, 424 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 8. Genealogije (M-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2017, 454 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 9. Osobna imena. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2018, 444 str.

slika

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 4810

Pisma kaže "mi smo Splićani po' Vlaji a po' Bračani".

Stari Splićani sve velike otoke u svojoj blizini zovedu Bračiman.

Postojidu stare iskonske splitske obitelji, ali opet i veliki broj fetivih, Splićana o' kolina, u konačnici su iz Poljica, Primorja i otoka i Zagore.
Imaš tu i doseljenika s Apeninskog poluotoka, ne samo mletačkeg dila. Ima ih i iz mletačke Grčke, mletačke Albanije i mletačke Crne Gore.

Vlaji su paneuropski slučaj. Vlaji su uvik bili "oni drugi". Na istarskom poluotoku starinski istarski čakavci Vlahima nazivadu doseljene dalmatinske čakavce.
Dalje po Europi imate Vlahe u Rumunjskoj, i odatle izvedeno mađarski Olasz — za Talijane, korijen riči Vlah imate i u nazivu za Valonce i Wales.
U starom Splitu su Vlajima nazivali jude iz Zagore, odnosno bližeg zaleđa, pri svega misleći na splitsko-solinsko-kaštelansko-trogirsku Zagoru, Zagoru u užen smislu (tamošnji Vlaji jesu zaostaliji i siroviji i greziji). I Zadrani i Šibenčani i Makarani i Trogirani i Omišani i Solinjani i Kaštelani isto kažedu da je nikor Vlaj, a to su stanovnici iz zaleđa.

Ali: štokavci iz zaleđa su se odavna mišali s primorskin čakavciman pa je nastajala mišavina. Izminjena čakavica, ili čakavsko-štokavski govor.

Ni Vlaji nisu isti: zapadno od Cetine, izuzevši Poljica, su štokavci, v. toponime na -ište. Istočno od Cetine su šćakavci, toponimi su na -išće (), ka' u čakavaca. Približavanjen u Primorju Neretvanskoj dolini je opet -št, čak i kod Primoraca.

Vlaj označava i osobu drugog mentalnog sklopa ali iz "okrivjenog" kraja, što bi se još reklo "sirovina, seljober, seljačina, krkan, guduraš". Čoviku koji je Vlaj ali se ponaša i govori ka' Splićanin ne govoridu da je Vlaj.

Split je nezamisliv bez otočana, Poljičana i inih Primoraca. Zbog toga splitski govor ima čakavsku melodioznost, ne zvuči ka' govori iz Zagore. Hercegovci postojidu u značajnen broju ali daleko od tega da činidu kjučni formativni dil Splita.

Hrvatski Domoljub · **Pridružen/a:** 05 lis 2022, 15:12 **Postovi:** 107

Prema tvrdnjama Miljenka Smoje čak 80% današnjih Splićana su doseljenici i potomci doseljenika iz Dalmatinske zagore, Bosne i Hercegovine (Drniš, Vrlika, Sinj, Trilj, Imotski, Vrgorac, Livno, Tomislavgrad, Posušje, Grude, Široki Brijeg, Ljubuški, Čapljina) koji su došli živjeti u Split iza drugog svjetskog rata. Ako on kao komunist i ljubitelj Jugoslavije to priznaje onda je sve jasno.

Hrvatski Domoljub · **Pridružen/a:** 05 lis 2022, 15:12 **Postovi:** 107

Jedan povjesničar Aleksandar Jakir mi je poslao podatke za period od 1961. do 1991. godine, piše da je u tih 30 godina oko 80 000 novih stanovnika migriralo u Split.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

Hrvatski Domoljub je napisao/la:

Prema tvrdnjama Miljenka Smoje čak 80% današnjih Splićana su doseljenici i potomci doseljenika iz Dalmatinske zagore, Bosne i Hercegovine (Drniš, Vrlika, Sinj, Trilj, Imotski, Vrgorac, Livno, Tomislavgrad, Posušje, Grude, Široki Brijeg, Ljubuški, Čapljina) koji su došli živjeti u Split iza drugog svjetskog rata. Ako on kao komunist i ljubitelj Jugoslavije to priznaje onda je sve jasno.

Smoje tu nije nimalo relevantan, jer je on kao i jugoslaveni općenito kroz to masovno doseljvanja iz Zagore sebi objašnjavao hrvatski nacionalizam u Splitu, koji ga je izluđivao.

On nikada nije mogao pojmiti da postoje hrvatski nacionalisti i antijugosalveni među fetivim Splićanima, bodulima, pa čak i među partizanima, pa je uviejk sav nacionalizam išao prišpisivati isključivo Vlajima.

To je hiperboliziranje stvarnosti, uzmeđ nešto što ima osnove pa prenapuše na desetu potenciju

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

Hrvatski Domoljub je napisao/la:

Jedan povjesničar Aleksandar Jakir mi je poslao podatke za period od 1961. do 1991. godine, piše da je u tih 30 godina oko 80 000 novih stanovnika migriralo u Split.

to je točno, ali nisu svi iz zaleđa. Bilo je masovno doseljavanje i s otoka i iz primorja.

Jiv

Od kad je turizam krenuo traje doseljavanje malih Talijana u Splićanke.

Hrvatski Domoljub · **Pridružen/a:** 05 lis 2022, 15:12 **Postovi:** 107

divizija je napisao/la:

Hrvatski Domoljub je napisao/la:

Jedan povjesničar Aleksandar Jakir mi je poslao podatke za period od 1961. do 1991. godine, piše da je u tih 30 godina oko 80 000 novih stanovnika migriralo u Split.

to je točno, ali nisu svi iz zaleđa. Bilo je masovno doseljavanje i s otoka i iz primorja.

Brač, Hvar, Vis i ostali otoci su za vrime drugog svjetskog već imali mali broj stanovnika tako da ne vidim način na koji su oni mogli masovno naseliti Split iza tog rata. A što se tiče primorja nikad nisam čuo da su ljudi iz Kaštela, Makarske, Trogira masovno migrirali u Split, možda pojedinci ali to je statistička greška. Uostalom ni Kaštela, ni Makarska, ni Trogir nisu imali smanjivanje broja stanovnika u SFRJ nego čak povećanje i upravo to je dokaz da nije bilo značajnog iseljavanja za razliku od Dalmatinske zagore.

Hrvatski Domoljub · **Pridružen/a:** 05 lis 2022, 15:12 **Postovi:** 107

divizija je napisao/la:

Hrvatski Domoljub je napisao/la:

Prema tvrdnjama Miljenka Smoje čak 80% današnjih Splićana su doseljenici i potomci doseljenika iz Dalmatinske zagore, Bosne i Hercegovine (Drniš, Vrlika, Sinj, Trilj, Imotski, Vrgorac, Livno, Tomislavgrad, Posušje, Grude, Široki Brijeg, Ljubuški, Čapljina) koji su došli živjeti u Split iza drugog svjetskog rata. Ako on kao komunist i ljubitelj Jugoslavije to priznaje onda je sve jasno.

Smoje tu nije nimalo relevantan, jer je on kao i jugoslaveni općenito kroz to masovno doseljvanja iz Zagore sebi objašnjavao hrvatski nacionalizam u Splitu, koji ga je izluđivao.

On nikada nije mogao pojmiti da postoje hrvatski nacionalisti i antijugosalveni među fetivim Splićanima, bodulima, pa čak i među partizanima, pa je uviejk sav nacionalizam išao prišpisivati isključivo Vlajima.

To je hiperboliziranje stvarnosti, uzmeđ nešto što ima osnove pa prenapuše na desetu potenciju

Možda je malo pretjerao sa tih 80% ali sigurno nije puno ni daleko od istine.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

Hrvatski Domoljub je napisao/la:

Brač, Hvar, Vis i ostali otoci su za vrime drugog svjetskog već imali mali broj stanovnika .

nemaju ni danas mali broj stanovnika, a kamoli onda.

Zagora je dala najviše useljenika naravno, ali daleko od sviju.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

Hrvatski Domoljub je napisao/la:

Možda je malo pretjerao sa tih 80% ali sigurno nije puno ni daleko od istine.

nije on malo pretjerao nego je debelo pretjerao u stereotipiziranju.

recimo danas Solit ima većinom stanovništvo porijeklom iz Zagore i BIH, a opet ima gradonačelnika Puljka koji je jugoleftard.

po Smojinoj "logici", Vlaji su donjeli hrvatskiu nacionalizam, a sad su valjda ti isti Vlaji postali jugovići

Kaftanzoglio · **Pridružen/a:** 19 kol 2015, 11:38 **Postovi:** 3897

Pa ne mora to biti tako čudno, i Vlaji imaju 50% ženske djece od kojih su mnoge ljute na tradiciju jer ih je otac mlatio i sinovima je ostavio vrijedne nekretnine a njima neke kamenčine na brdu. Imam ja takvu jednu rođakinju koja se udala za leftarda i sad je u inozemstvu a otac je arhetipski dinarski Hrvat. Znači salto mortale samo u sljedećoj generaciji.

Vjerojatno za Puljka glasa barem 80% žena.

Imota · **Pridružen/a:** 24 sij 2023, 15:54 **Postovi:** 4099

Normalno da je Split napunila većinom okolica pa nisu ljudi doseljavani s Marsa.

Nedavno san gleda popis 1931-e.

Tad je Split samo duplo veći od Trogira. Splitska zagora ima tek par tisuća manje stanovnika od samog grada. Jedan Muć tad ima 10855 stanovnika a Split 43711. Samo 4 puta veći od fuckin Muća. Cili splitski srez ima 131 054 stanovnika tad. Znači manje od pola je u samom gradu Splitu.

Srez Imotski ima 42804 stanovnika ni 1000 manje stanovnika od grada Splita!
A Cetinska krajina ima više stanovnika od Splita, cak 59907 stanovnika.

Otok Hvar ima samo dva puta manje stanovnika od Splita.

Ljudi iz solita su iz šire okolice i zaleđa nisu s Marsa.

dudu

U mojoj obitelji je staro predanje da smo s Fora, i stvarno tamo i na Braču i dan danas ima našeg prezimena, ali opet po crkvenim knjigama prezime je jedno od najstarijih duvanjskih, prati se još od 16. stoljeća pa sve si mislim dobro kad smo to onda došli s Hvara, prije Krista. :zubati

Puno Duvnjaka ima takva različita predanja da su im preci boduli, moguće da je to tako i kod drugih bh. Hrvata.

Imota · **Pridružen/a:** 24 sij 2023, 15:54 **Postovi:** 4099

Di god turci nisu popalili i unistili sve podaci se mogu naći u crkvenim knjigama i u starim zemljišnicima. Ko je od kud. Migracije su lokalnijeg karaktera tad je i 100 km ogromna udaljenost. Zato je tada Muć za splićanina na kraju svita.

Kaftanzoglio · **Pridružen/a:** 19 kol 2015, 11:38 **Postovi:** 3897

dudu je napisao/la:

U mojoj obitelji je staro predanje da smo s Fora, i stvarno tamo i na Braču i dan danas ima našeg prezimena, ali opet po crkvenim knjigama prezime je jedno od najstarijih duvanjskih, prati se još od 16. stoljeća pa sve si mislim dobro kad smo to onda došli s Hvara, prije Krista. :zubati

Puno Duvnjaka ima takva različita predanja da su im preci boduli, moguće da je to tako i kod drugih bh. Hrvata.

Pa ne nego su valjda preci današnjih otočana pobjegli iz BiH pred Turcima. Ako danas kažu da je teško opstati na otoku kad imaju skoro sve kao i na kopnu, zašto bi netko pri zdravoj pameti u 17. stoljeću išao živjeti na otok? Jedino ako je bio u smrtnoj opasnosti i onda je htio pobjeći što dalje.

dudu

Kaftanzoglio je napisao/la:

dudu je napisao/la:

U mojoj obitelji je staro predanje da smo s Fora, i stvarno tamo i na Braču i dan danas ima našeg prezimena, ali opet po crkvenim knjigama prezime je jedno od najstarijih duvanjskih, prati se još od 16. stoljeća pa sve si mislim dobro kad smo to onda došli s Hvara, prije Krista. :zubati

Puno Duvnjaka ima takva različita predanja da su im preci boduli, moguće da je to tako i kod drugih bh. Hrvata.

Pa ne nego su valjda preci današnjih otočana pobjegli iz BiH pred Turcima. Ako danas kažu da je teško opstati na otoku kad imaju skoro sve kao i na kopnu, zašto bi netko pri zdravoj pameti u 17. stoljeću išao živjeti na otok? Jedino ako je bio u smrtnoj opasnosti i onda je htio pobjeći što dalje.

Hvar je u 17. stoljeću imao skoro 6000 ljudi, rodova i prezimena koliko god hoćeš, imaš dojam svako drugo prezime je s Hvara, nema sumnje da su ti srednjodalmatinski otoci itekako naselili Dalmaciju i BIH u idućim stoljećima.

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 10:30 **Postovi:** 5248

dudu je napisao/la:

U mojoj obitelji je staro predanje da smo s Fora, i stvarno tamo i na Braču i dan danas ima našeg prezimena, ali opet po crkvenim knjigama prezime je jedno od najstarijih duvanjskih, prati se još od 16. stoljeća pa sve si mislim dobro kad smo to onda došli s Hvara, prije Krista. :zubati

Puno Duvnjaka ima takva različita predanja da su im preci boduli, moguće da je to tako i kod drugih bh. Hrvata.

To je zbog migracija. Veca je vjerovatnost da su ti u Dalmaciji duvnjaci nego ovi duvanjski dalmatinci. Jer je svo BH stanovnistvo izbjeglo na te prostore (vecinom dalmatinska i sinjska Krajina) jedan dio se kasnije vraca na podrucja BH drugi dio odlazi u druge djelove Dalmacije.
Ovi povratnici cesto imaju zato "obiteljsku tradiciju" da su dalmatinci, a u biti nisu vec su samo povratnici... Nesmije se naravno zanemariti ni cinjenica da cesto dva ista prezimena ponekad nemaju isti korjen vec su sasvim odvojeno nastala
Narod nazalost ima kratko pamcenje i te price su uvjek mutne i izmjenjene tako da se slabo moze na njih osloniti

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 4810

dudu je napisao/la:

U mojoj obitelji je staro predanje da smo s Fora, i stvarno tamo i na Braču i dan danas ima našeg prezimena, ali opet po crkvenim knjigama prezime je jedno od najstarijih duvanjskih, prati se još od 16. stoljeća pa sve si mislim dobro kad smo to onda došli s Hvara, prije Krista. :zubati

Puno Duvnjaka ima takva različita predanja da su im preci boduli, moguće da je to tako i kod drugih bh. Hrvata.

Ograničenost zemjišća na otociman, otežano ratarstvo i stočarstvo, zbog česa su se priselili na visoka kraška poja, poput Duvanjskog.
Pak, postoji mogućnost da je onamo doselia koji obrtnik.
Uostalon, migracije su se zbivale i pri Turaka. Ako su Dubrovčani imalu pridturske kolonije po Srebrenici, Bratuncu, Zvoniku, kod Soli, zašto to ne bi činili i drugi?

Zenica ima Malu Dalmaciju, Uskoplje ima dalmatinskih prizimena (v. Škegrin rad), Sarajevo ima Latinluk, stalno su seljakali na relaciji Sinjsko poje — Livanjsko poje..., pa onda kad je Mletačka Dalmacija postala prinasejena Turci su moljakali i vabili kršćansku hrvatsku sirotinju s druge strane granice da in dojde radit u Bos.sandžak — tribalo je izdržavat onaj piramidalni sustav (da su ostali samo povlašteni muslimani, ne bi ima tko radit ni plaćat namete)...pa imaš i kod...Maglaja, N.Šeera.

dudu

krstjanin je napisao/la:

dudu je napisao/la:

U mojoj obitelji je staro predanje da smo s Fora, i stvarno tamo i na Braču i dan danas ima našeg prezimena, ali opet po crkvenim knjigama prezime je jedno od najstarijih duvanjskih, prati se još od 16. stoljeća pa sve si mislim dobro kad smo to onda došli s Hvara, prije Krista. :zubati

Puno Duvnjaka ima takva različita predanja da su im preci boduli, moguće da je to tako i kod drugih bh. Hrvata.

To je zbog migracija. Veca je vjerovatnost da su ti u Dalmaciji duvnjaci nego ovi duvanjski dalmatinci. Jer je svo BH stanovnistvo izbjeglo na te prostore (vecinom dalmatinska i sinjska Krajina) jedan dio se kasnije vraca na podrucja BH drugi dio odlazi u druge djelove Dalmacije.
Ovi povratnici cesto imaju zato "obiteljsku tradiciju" da su dalmatinci, a u biti nisu vec su samo povratnici... Nesmije se naravno zanemariti ni cinjenica da cesto dva ista prezimena ponekad nemaju isti korjen vec su sasvim odvojeno nastala
Narod nazalost ima kratko pamcenje i te price su uvjek mutne i izmjenjene tako da se slabo moze na njih osloniti

Logika je da su otoci i obala uvijek bili naseljeniji od zaleđa, teško da su otočani naši potomci, prije je obrnuto jer tamo imaš neprekinut kontinuitet življenja stoljećima.

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 10:30 **Postovi:** 5248

dudu je napisao/la:

krstjanin je napisao/la:

To je zbog migracija. Veca je vjerovatnost da su ti u Dalmaciji duvnjaci nego ovi duvanjski dalmatinci. Jer je svo BH stanovnistvo izbjeglo na te prostore (vecinom dalmatinska i sinjska Krajina) jedan dio se kasnije vraca na podrucja BH drugi dio odlazi u druge djelove Dalmacije.
Ovi povratnici cesto imaju zato "obiteljsku tradiciju" da su dalmatinci, a u biti nisu vec su samo povratnici... Nesmije se naravno zanemariti ni cinjenica da cesto dva ista prezimena ponekad nemaju isti korjen vec su sasvim odvojeno nastala
Narod nazalost ima kratko pamcenje i te price su uvjek mutne i izmjenjene tako da se slabo moze na njih osloniti

Logika je da su otoci i obala uvijek bili naseljeniji od zaleđa, teško da su otočani naši potomci, prije je obrnuto jer tamo imaš neprekinut kontinuitet življenja stoljećima.

Ali nije bila ni velika navala otocana naseljavati Osmansko carstvo, a ni poslje u A-U. Naseljavali su opet vecinom oni koje je Mletacka R smjestila kao izbjeglice u najgora podrucja pa su se vecinom vracali njihovi potomci
U medjuvremenu su neki od njih mjenjali prezimena
Pavo je pisao o tome davno

HercegBosna.org

Porijeklo današnjih Splićana

Online