Tesla nije iz "Krajine". Smiljan je zapravo duboko u zapadnom dijelu Like, podno velebita, u etnički dosta naglašeno hrvatskom prostoru.

iako to Srbi danas teško priznaju, pravoslavci iz Vojne Krajine su imali određeni odns izgrađen vis-a-vis Hrvatske, jer to jest bila Hrvatska vojna granica, odnosno od 1882. naprosto Hrvatska. Bilo je tu jakog prohrvatskog sentimenta, izjašnjavanja Hrvatima, suradnje s HSSom između dva rata, pa čak i nakon 1941. je nešto od toga ostalo i ko zna što bi bilo da ustaše nisu bili skroz netaktični.

U Dalmaciji ničega od toga nije bilo, u ww2 su bili izrazito pročetnički i nisu imali nikakav odnos vis-a-vis Hrvatske, naprosto joj nisu pripadali nikad.

Srbija je imala izlaz na more u srednjem vijeku, određeni vladari u određenim periodima.

Izvozili su pretpostavljam u RS i Srbiju.

sta znaju deca

Vijerovatno. Možda je preko Srbije moglo otić dalje,al ne vijerujem zbog sankcija.

Iza 5:23



Period relativnog mira (pretpostavljam ljeto 1994. godine), čak je i turistička sezona u Karinu počela.

U BiH u to vrijeme glavni rat, a Hrvatska se u primirju naoružava.

Malo poznato ITD Band Kordunaši iz Vojnića i Vrginmosta.
https://youtu.be/sLVgDuDIrs8

Minđušari kninska rock grupa
https://youtu.be/DsMMQkyNPpQ

Knin je do ww2 imao hrvatsku većinu.
Sam gradić, iako je tada bio veličine kao i okolna sela.

Srba je bilo u tri općine sjeverne Dalmacije (Knin, Benkovac, Obrovac).
U Kninu ih je bilo najviše, 90%, Benkovac i Obrovac su imali 30-40% Hrvata.
Obrovac i Benkovac su zaleđe Zadra, miješano područje, dosta hrvatskih sela, u okolici Knina je toga manje.


Tu su i Srbi naseljeni u 17. stoljeću iz današnje zapadne Bosne, nakon što su protjerani Turci.
Bilo ih je i prije, kad su Turci vladali, od 16. stoljeća, ali ti "turski Srbi" su većinom otišli s njima.

U Lici, Kordunu i Banovini je bila Hrvatska vojna granica, svi gradići su isto bili hrvatski, katolički (gdje ćeš novopridošle pravoslavce na bitna mjesta), isto su došli tek u 17. stoljeću (ili se eventualno vratili nakon što su protjerani Turci s kojima su došli u 16. stoljeću).

Četništvo u Kninu, Lapcu i Gračacu je četništvo uz granicu, što manje Hrvata, to su veći radikali bili.
A Knin je bio jedina općina 90ih gdje je SDS dobio vlast.

U Vukovaru su bili manjina, istočnoslavonski Srbi su doslovce dovedeni na posjed lokalne pravoslavne crkve u Erdutu, to su jedini ekavski Srbi u hrvatskoj.
Ovi oko Osijeka i slično su već jekavski bili, po Slavoniji je bilo pravoslavnih sela na pustim posjedima, šumama.

Općenito u habsburškoj Hrvatskoj su Srbi bili ruralno pučanstvo, a bili su i više skloni asimilaciji, Srijem je iznimka to su baš bili Srbi, ovo ostalo su bili više "Prečani".
S time da su se za vrijeme kolonizacije Vojvodine i naseljavali u Bačku (jedan od razloga zašto je SRH izgubila Suboticu), a još u AU u Srijem (plodnija zemlja.

Nakon ww2 se oko 10% Prečana iselilo u Vojvodinu (50 tisuća iz HR i 100 tisuća iz BiH), a iseljavanje je bilo i inače, pa su Srbi u RH pali s 15 na 12%, a u BiH s 44 na 31%.
U RH su pali za 20%, a pali bi i više da nije bilo priljeva ruralnih Srba (većinom policajci i slično) iz zapadne BiH.
U BiH su pali za 30%, ali tome je pomogao i više natalitet lokalnih Hrvata i muslića, nego u RH.

U SRH je 50% policije i 30% administracije bilo srpsko.
A njih je bilo 12%.
Da i nije bilo rata, gro njih bi iselilo.
Čisto gospodarski razlozi, nisu imali nijedan veći grad.

U SRJ je bilo posrbljivanje Hrvatske, jedna kajkavska Petrinja je dobila srpsku relativnu većinu.
U BiH se radila "nova nacija", ali su svejedno neke stvari srbizirane.
Dobar primjer je Novi Travnik, gdje je na hrvatskoj zemlji podignut grad sa srpskom većinom.
Ili Banja Luka poslije potresa, gdje je udio Srba samo rastao.
Sam gradić Bosanski Brod je imao srpsku relativnu većinu 90ih, jer se proširio na novoizgrađeni, čisto srpski kvart.

Da je SFRJ poživjela, Hrvata u njoj bi bilo sve manje, bilo bi sve više prosrpskih jugića, ali u Bosni bi se stvorila "mala Muslimanija".

Ti ko da si izbjegao sa Ilidže a ne iz Like.

Ima još jedan faktor za to što je Knin bio više četnički nego sjevernija područja naseljena Srbima u Hrvatskoj: za vrijeme drugog svjetskog rata Knin je bio pod talijanskom okupacijom i dio "Druge zone" (demilitarizirana od NDH), tamo je Italija izravno pomagala četnike.

Knin, Lapac i Gračac su bili druga zona, gdje su Talijani gurali četnike, u ostalom su ih partizani potaracali

Marka je zanimljiva što je tiskana nakon Bljeska i što je na njoj crkva koja nikad nije bila u teritoriju RSK.

Samo sam odgovorio na klasično podjebavanje ne zamijeri.
Nisam iz Like.

Ni veći dio Pakraca izuzev prigradskog naselja Šeovica nije bio do bljeska pod srpskom kontrolom.

Registarske tablice RSK.
http://www.republikasrpskakrajina.com/CIVILI.htm

Registarske tablice SVK.
http://www.republikasrpskakrajina.com/VOJSKA.htm

Registarske tablica milicije.
http://www.republikasrpskakrajina.com/MILICIJA.htm

Hrvati u Krajini su imali veca prava nego sto ih danas imaju Srbi u Hrvatskoj tako da ne bi bilo lose da oni koji su protiv cirilice procitaju ustav republike Srpske Krajine kako bi videli kakav su stav prema uporebi drugih jezika u opstinama na kojoj su tada bili na vlasti imali Srbi.

Ukoliko je u nekoj opstina u Republici Srspkoj Krajini ne manje od 8% stanovnika pripanika drugog naroda, u službenoj upotrebi je jezik i pismo tog naroda.

Vrhunska prava. Samo zaboravljaš da ste sve nesrbe istjerali i opljačkali i spalili im kuće. Bez iznimke.

Novčanice
http://www.republikasrpskakrajina.com/S ... CANICE.htm

Bonovi
http://www.republikasrpskakrajina.com/V ... BONOVI.htm

http://www.republikasrpskakrajina.com/bonovi.htm

Poštanske marke
http://www.republikasrpskakrajina.com/ZUBCANE.htm

Obveznice
http://www.republikasrpskakrajina.com/OBVEZNICE.htm

Zbog hiperinflacije je krajinski dinar čak dva puta denominiran, tako da su postojale 3 verzije:
- prvi krajinski dinar uveden početkom 1992
- drugi krajinski dinar denominiran 1993 u omjeru 1:1.000.000
- treći krajinski dinar denominiran početkom 1994 u omjeru 1:1.000.000.000

Negdje pred kraj RSK, krajinski dinar je praktički ukinut i zamijenjen jugoslavenskim dinarom.

Počelo se s 50 dinara,a završilo s 10 miliona dinara novčanicom.

Čemu 3 slova za Knin?