HercegBosna.org

Robbie MO

dudu je napisao/la:

čak je i objektivan tip, dosta dobro rezonira, ali u zaključku- Hrvatska apsolutni pobjednik.

Je, izlozio je niz zanimljivih dijelova novije povijesti koji su gurnuti pod tepih i zaboravljeni, koje je najlakše vidjeti “izvana” a koje i nije loše imati na umu, jer glupo je tek tako bacati vrijedne povijesne lekcije radi uljepšane verzije dogadjaja.

dudu

spomenuo je i trenutak kad je izbio rat u Sloveniji, činjenica je da se tad Hrvatska malo i usrala, samo se to zaboravilo jer je uskoro buknuo rat. i one konfederacije i razne ideje.

Metemma · **Pridružen/a:** 16 lip 2012, 23:09 **Postovi:** 15562

dudu je napisao/la:

Metemma je napisao/la:

Kako je moguće da ovaj još nosi glavu u Hrvatskoj?

http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/r ... rzavu.html

zanimljiv je, mogu reći da se nakon ovog njegovog gostovanja pali u meni dominantni mod, sigurno Srbima ovo nije lako slušati. :zubati

Ako te ne mrzi, na šta misliš konkretno?

kolubara · **Pridružen/a:** 24 lip 2015, 15:01 **Postovi:** 1643

maksimum?

zivu glavu

korrisnik

Da li bi RSK ratovala sa RBIH?
DA li bi bio sporazum?

Robbie MO

Nesto razmisljam, da nisu dovedeni "Vlasi"/Srbi i uspostavljena Vojna Krajina, dobra je sansa da bi Zagreb postao turska carsija? :zubati

Austrija je dovela Srbe (tada: "Vlahe") na ispraznjene granicne prostore prema Osmanskom Carstvu, da brane carstvo. To su ocito uspjesno uradili, jer se granica poslije njihovog dovodjenja stabilizirala (ocito je ideja Vojne krajine bila efikasna), a Bec im je dao Vlaskim statutima brojne povlastice (npr. oslobodjenje od kmetstva - slobodni seljaci), ocito zadovoljan uslugom. Te povlastice je Bec kasnije morao drzati i u mirnom razdoblju jer su ovi valjda stalno prijetili da ce u suprotnom prijeci na tursku stranu, jer su im i Turci obecavali povlastice, a i s turske strane granice je bilo nesto Srba koji su profesionalno ratovali za Osmanlije u zamjenu za neku vrstu placanja. Prakticki si imao situaciju da se austrijski Srbi bore protiv turskih.

Hrvatskom saboru nije bilo toliko drago sto se izuzima dio granicnog teritorija iz njegove nadleznosti (vjerojatno ih je boljela briga za nenaseljeni prostor Like, ali ih je jako smetalo sto gube nadleznost nad npr. Bjelovarom i Krizevcima) i stavlja pod centralnu upravu Beca, iako to i nije bilo nelogicno jer je "imigracija", obrana granice i ratovanje nadleznost centralne vlasti (iz protivljenja Sabora da se izuzima nadleznost se ipak ne vidi jesu li bili protiv samog naseljavanja Vlaha ili su podrzavali). No generalno, meni se cini da je tadasnjim srednjovijekovnim Hrvatima (onima koji nisu pali pod Tursku) bilo drago sto su neki Vlasi dosli da pojacaju granicu. Pa kome ne bi. Turci prijete da te skroz poharaju a ti da se brines hoce li neki pogranicki kraj gdje zbog opasnosti ne zelis ni ic, hoce li taj kraj biti naseljen nekim istocnim krscanima ili ne. Ovi su naselili ispraznjeni prostor, i formiraju tampon zonu izmedju tebe i Turaka. Naravno, to je par stoljeca kasnije imalo svoje posljednice (https://hr.wikipedia.org/wiki/Balvan-revolucija) , no mozemo spekulirati da je poprilicna vjerojatnost da bi Zagreb danas mozda izgledao kao Sarajevo (arhitektonski i religijski) da Austrija nije dovukla te Vlahe. Ili bi mozda Austrija svaki par mjeseci slala vojnike Cehe, Slovake i Poljake da dolaze biti pojacanje? Ocito su daleko jeftinije i trajnije rjesenje bili ovi Vlasi.

Isto tako, povijesna iskustva kao "granicara" meni objasnjavaju ratobornost i lakoću dizanja na oružje tog stanovnistva, imali su veliku ulogu u RH partizanskom pokretu a i Beogradu nije trebalo puno truda da ih 1990. nagovori na oruzanu pobunu protiv procesa ostamostaljenja Hrvatske. Prakticki, u tim krajevima Like i Banovine ljudi kao da su se radovali ratovima, to je prilika da se u rekordnom roku zaradi penzija odnosno jako profitira u vrlo kratkom vremenu (prije doba penzija: nagrada u obliku velikodusne kolicine zemlje koju bi poklanjao car).

Istin

Robbie MO je napisao/la:

Nesto razmisljam, da nisu dovedeni "Vlasi"/Srbi i uspostavljena Vojna Krajina, dobra je sansa da bi Zagreb postao turska carsija? :zubati

Austrija je dovela Srbe (tada: "Vlahe") na ispraznjene granicne prostore prema Osmanskom Carstvu, da brane carstvo. To su ocito uspjesno uradili, jer se granica poslije njihovog dovodjenja stabilizirala (ocito je ideja Vojne krajine bila efikasna), a Bec im je dao Vlaskim statutima brojne povlastice (npr. oslobodjenje od kmetstva - slobodni seljaci), ocito zadovoljan uslugom. Te povlastice je Bec kasnije morao drzati i u mirnom razdoblju jer su ovi valjda stalno prijetili da ce u suprotnom prijeci na tursku stranu, jer su im i Turci obecavali povlastice, a i s turske strane granice je bilo nesto Srba koji su profesionalno ratovali za Osmanlije u zamjenu za neku vrstu placanja. Prakticki si imao situaciju da se austrijski Srbi bore protiv turskih.

Hrvatskom saboru nije bilo toliko drago sto se izuzima dio granicnog teritorija iz njegove nadleznosti (vjerojatno ih je boljela briga za nenaseljeni prostor Like, ali ih je jako smetalo sto gube nadleznost nad npr. Bjelovarom i Krizevcima) i stavlja pod centralnu upravu Beca, iako to i nije bilo nelogicno jer je "imigracija", obrana granice i ratovanje nadleznost centralne vlasti (iz protivljenja Sabora da se izuzima nadleznost se ipak ne vidi jesu li bili protiv samog naseljavanja Vlaha ili su podrzavali). No generalno, meni se cini da je tadasnjim srednjovijekovnim Hrvatima (onima koji nisu pali pod Tursku) bilo drago sto su neki Vlasi dosli da pojacaju granicu. Pa kome ne bi. Turci prijete da te skroz poharaju a ti da se brines hoce li neki pogranicki kraj gdje zbog opasnosti ne zelis ni ic, hoce li taj kraj biti naseljen nekim istocnim krscanima ili ne. Ovi su naselili ispraznjeni prostor, i formiraju tampon zonu izmedju tebe i Turaka. Naravno, to je par stoljeca kasnije imalo svoje posljednice (https://hr.wikipedia.org/wiki/Balvan-revolucija) , no mozemo spekulirati da je poprilicna vjerojatnost da bi Zagreb danas mozda izgledao kao Sarajevo (arhitektonski i religijski) da Austrija nije dovukla te Vlahe. Ili bi mozda Austrija svaki par mjeseci slala vojnike Cehe, Slovake i Poljake da dolaze biti pojacanje? Ocito su daleko jeftinije i trajnije rjesenje bili ovi Vlasi.

Isto tako, povijesna iskustva kao "granicara" meni objasnjavaju ratobornost i lakoću dizanja na oružje tog stanovnistva, imali su veliku ulogu u RH partizanskom pokretu a i Beogradu nije trebalo puno truda da ih 1990. nagovori na oruzanu pobunu protiv procesa ostamostaljenja Hrvatske. Prakticki, u tim krajevima Like i Banovine ljudi kao da su se radovali ratovima, to je prilika da se u rekordnom roku zaradi penzija odnosno jako profitira u vrlo kratkom vremenu (prije doba penzija: nagrada u obliku velikodusne kolicine zemlje koju bi poklanjao car).

Sve krivo, od a do z, kao prvo Hrvati su uvijek bili većina u Hrvatskoj vojnoj krajini, imaš potpise po vjeri iz 19 st.
Drugo čitav taj prostor se nije obranio od Turaka nego je pao pod Turke i pod Turcima proveo 16 i 17 stoljeće, i upravo u tom razdoblju pod Turcima tu dolaze Srbi, migriraju unutar granica Bosanskog pašaluka. Mnogi od njih su i došli kao turski martolozi.
Jedino se zapadna Hrvatska (zapadno od linije VKK, što je stara turska granica) uspijela obraniti od Turaka, ne turska Slavonija, turska Lika, turski Kordun, turska Banovina, turska Lika i turska Dalmacija.
Nakon poraza pod Bečom Turci se povlače i trajno su u defanzivi i konstantno gube prostore u Europi (i drugdje), protjerani su iz hrvatske i povlače se u Bosnu, na granici sa bosnom je formirana vojna tampon zona koja je Habsburzima služila kao rezervoar vojnika za njihove ratove po Europi.
Vidim dečko da se ne razumiješ previše u povijest a i općenito u teme, ovdje se možeš obrazovati o vojnoj krajini:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vojna_krajina

Citat:

Podatci pak o konfesionalnoj pripadnosti, brojniji od 18. stoljeća, no pouzdaniji u 19., daju sljedeću sliku: 31. listopada 1857. godine Hrvatsko-slavonska krajina je imala 675.817 stanovnika, od toga 396.843 (58,8%) rimokatolika, 272.755 (40,3%) pravoslavnih i 720 (0,8%) evangelika.[2] Budući da je brojčano zanemariv bio udjel stranaca, a i kasniji popisi pučanstva po jeziku («ilirskom») daju sličnu sliku, jasno se vidi da Srbi (ukoliko u tu kategoriju brojimo sve istočne kršćane) nisu bili većina u Vojnoj granici. Aproksimativni podatci iz prethodnih popisa (npr., ponekad je prebrajan samo broj kuća, nekad broj muškaraca i sl.) daju sličnu sliku. Po reorganizaciji, vidljivo je da je katoličko pučanstvo prevladavalo u otočačkoj, ogulinskoj, križevačkoj, đurđevačkoj, brodskoj i gradiškoj pukovniji, pravoslavno u ličkoj i 1. i 2. banskoj, dok je slunjska bila konfesionalno podjednako podijeljena (petrovaradinska, u kojoj su Srbi tvorili većinu, velikim dijelom nije u granicama RH). Sljedeći mit je o navodnom krajiškom heroizmu koji je obranio Hrvatsku: istina je da je u glavnim bitkama i ratovima u kojima je turska sila prvo zaustavljena, a potom i odbijena i poražena, krajiška vojska imala marginalnu ulogu ili je uopće nije ni bilo. Veći je dio postojanja Vojna krajina služila jedino kao izvor lokalnih obračuna i hajdučija, bez utjecaja na promjenu odnosa snaga u kršćansko-turskim ratovima.

Esencijalno, Vojna je krajina bila jeftini rezervoar upotrebljive vojne snage koja je više korištena na austrijskim ratištima u europskim dinastičkim ratovima nego u slamanju osmanlijske moći. Pravi je slom turske sile došao u teškom ratovanju koncem 17. i početkom 18. stoljeća, u kojem su postrojbe Vojne krajine imale neveliku ulogu - glavna je bila dobro opremljena carska vojska sastavljena, najvećim dijelom, od plaćenika iz cijele Europe. U slučaju pak kopnene Dalmacije, Gligor Stanojević je obradio važnu ulogu koju su imale postrojbe morlačkih harambaša u 17. stoljeću - no, to ne spada u područje Vojne krajine, a i kasniji pokušaji nacionalnih atribucija se pokazuju i u tom slučaju kao anakronizam: morlačko je pučanstvo bilo konfesionalno miješano, bez etničke samosvijesti. Tjeranje maka na konac opet ne ide u korist srpske nacionalne ideologije: većina je vlaških harambaša bila katoličke konfesionalne pripadnosti.

Robbie MO

Istin je napisao/la:

kao prvo Hrvati su uvijek bili većina u Hrvatskoj vojnoj krajini, imaš potpise po vjeri iz 19 st.

Naravno kad je vojna krajina obuhvacala i gradove Bjelovar, Koprivnicu, Cazmu, gusto naseljene krajeve.

Srbe su Turci doveli do granice, ali ih je Austrija pozvala da predju , ili ih je zatekla tamo pocetnim oslobadjanjem tih krajeva.

Robbie MO

Zanimljivo je da postoje dvije "Krajine", jedna s austrijske i jedna s turske strane granice.

Citat:

Between the 16th and 19th centuries, the territory between the Una and Vrbas rivers was referred to by the name Turkish Croatia.[2][3][4] The name was first used consistently by Austrian military topographers who worked in the Austro-Ottoman border commission after the Treaty of Karlowitz of 1699.[2] In the mid 19th century the name Turkish Croatia was replaced by cartographers in favor of Bosanska Krajina.[

https://en.wikipedia.org/wiki/Bosanska_Krajina

Robbie MO

Istin je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Nesto razmisljam, da nisu dovedeni "Vlasi"/Srbi i uspostavljena Vojna Krajina, dobra je sansa da bi Zagreb postao turska carsija? :zubati

Austrija je dovela Srbe (tada: "Vlahe") na ispraznjene granicne prostore prema Osmanskom Carstvu, da brane carstvo. To su ocito uspjesno uradili, jer se granica poslije njihovog dovodjenja stabilizirala (ocito je ideja Vojne krajine bila efikasna), a Bec im je dao Vlaskim statutima brojne povlastice (npr. oslobodjenje od kmetstva - slobodni seljaci), ocito zadovoljan uslugom. Te povlastice je Bec kasnije morao drzati i u mirnom razdoblju jer su ovi valjda stalno prijetili da ce u suprotnom prijeci na tursku stranu, jer su im i Turci obecavali povlastice, a i s turske strane granice je bilo nesto Srba koji su profesionalno ratovali za Osmanlije u zamjenu za neku vrstu placanja. Prakticki si imao situaciju da se austrijski Srbi bore protiv turskih.

Hrvatskom saboru nije bilo toliko drago sto se izuzima dio granicnog teritorija iz njegove nadleznosti (vjerojatno ih je boljela briga za nenaseljeni prostor Like, ali ih je jako smetalo sto gube nadleznost nad npr. Bjelovarom i Krizevcima) i stavlja pod centralnu upravu Beca, iako to i nije bilo nelogicno jer je "imigracija", obrana granice i ratovanje nadleznost centralne vlasti (iz protivljenja Sabora da se izuzima nadleznost se ipak ne vidi jesu li bili protiv samog naseljavanja Vlaha ili su podrzavali). No generalno, meni se cini da je tadasnjim srednjovijekovnim Hrvatima (onima koji nisu pali pod Tursku) bilo drago sto su neki Vlasi dosli da pojacaju granicu. Pa kome ne bi. Turci prijete da te skroz poharaju a ti da se brines hoce li neki pogranicki kraj gdje zbog opasnosti ne zelis ni ic, hoce li taj kraj biti naseljen nekim istocnim krscanima ili ne. Ovi su naselili ispraznjeni prostor, i formiraju tampon zonu izmedju tebe i Turaka. Naravno, to je par stoljeca kasnije imalo svoje posljednice (https://hr.wikipedia.org/wiki/Balvan-revolucija) , no mozemo spekulirati da je poprilicna vjerojatnost da bi Zagreb danas mozda izgledao kao Sarajevo (arhitektonski i religijski) da Austrija nije dovukla te Vlahe. Ili bi mozda Austrija svaki par mjeseci slala vojnike Cehe, Slovake i Poljake da dolaze biti pojacanje? Ocito su daleko jeftinije i trajnije rjesenje bili ovi Vlasi.

Isto tako, povijesna iskustva kao "granicara" meni objasnjavaju ratobornost i lakoću dizanja na oružje tog stanovnistva, imali su veliku ulogu u RH partizanskom pokretu a i Beogradu nije trebalo puno truda da ih 1990. nagovori na oruzanu pobunu protiv procesa ostamostaljenja Hrvatske. Prakticki, u tim krajevima Like i Banovine ljudi kao da su se radovali ratovima, to je prilika da se u rekordnom roku zaradi penzija odnosno jako profitira u vrlo kratkom vremenu (prije doba penzija: nagrada u obliku velikodusne kolicine zemlje koju bi poklanjao car).

Sve krivo, od a do z, kao prvo Hrvati su uvijek bili većina u Hrvatskoj vojnoj krajini, imaš potpise po vjeri iz 19 st.
Drugo čitav taj prostor se nije obranio od Turaka nego je pao pod Turke i pod Turcima proveo 16 i 17 stoljeće, i upravo u tom razdoblju pod Turcima tu dolaze Srbi, migriraju unutar granica Bosanskog pašaluka. Mnogi od njih su i došli kao turski martolozi.
Jedino se zapadna Hrvatska (zapadno od linije VKK, što je stara turska granica) uspijela obraniti od Turaka, ne turska Slavonija, turska Lika, turski Kordun, turska Banovina, turska Lika i turska Dalmacija.
Nakon poraza pod Bečom Turci se povlače i trajno su u defanzivi i konstantno gube prostore u Europi (i drugdje), protjerani su iz hrvatske i povlače se u Bosnu, na granici sa bosnom je formirana vojna tampon zona koja je Habsburzima služila kao rezervoar vojnika za njihove ratove po Europi.
Vidim dečko da se ne razumiješ previše u povijest a i općenito u teme, ovdje se možeš obrazovati o vojnoj krajini:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vojna_krajina

Citat:

Podatci pak o konfesionalnoj pripadnosti, brojniji od 18. stoljeća, no pouzdaniji u 19., daju sljedeću sliku: 31. listopada 1857. godine Hrvatsko-slavonska krajina je imala 675.817 stanovnika, od toga 396.843 (58,8%) rimokatolika, 272.755 (40,3%) pravoslavnih i 720 (0,8%) evangelika.[2] Budući da je brojčano zanemariv bio udjel stranaca, a i kasniji popisi pučanstva po jeziku («ilirskom») daju sličnu sliku, jasno se vidi da Srbi (ukoliko u tu kategoriju brojimo sve istočne kršćane) nisu bili većina u Vojnoj granici. Aproksimativni podatci iz prethodnih popisa (npr., ponekad je prebrajan samo broj kuća, nekad broj muškaraca i sl.) daju sličnu sliku. Po reorganizaciji, vidljivo je da je katoličko pučanstvo prevladavalo u otočačkoj, ogulinskoj, križevačkoj, đurđevačkoj, brodskoj i gradiškoj pukovniji, pravoslavno u ličkoj i 1. i 2. banskoj, dok je slunjska bila konfesionalno podjednako podijeljena (petrovaradinska, u kojoj su Srbi tvorili većinu, velikim dijelom nije u granicama RH). Sljedeći mit je o navodnom krajiškom heroizmu koji je obranio Hrvatsku: istina je da je u glavnim bitkama i ratovima u kojima je turska sila prvo zaustavljena, a potom i odbijena i poražena, krajiška vojska imala marginalnu ulogu ili je uopće nije ni bilo. Veći je dio postojanja Vojna krajina služila jedino kao izvor lokalnih obračuna i hajdučija, bez utjecaja na promjenu odnosa snaga u kršćansko-turskim ratovima.

Esencijalno, Vojna je krajina bila jeftini rezervoar upotrebljive vojne snage koja je više korištena na austrijskim ratištima u europskim dinastičkim ratovima nego u slamanju osmanlijske moći. Pravi je slom turske sile došao u teškom ratovanju koncem 17. i početkom 18. stoljeća, u kojem su postrojbe Vojne krajine imale neveliku ulogu - glavna je bila dobro opremljena carska vojska sastavljena, najvećim dijelom, od plaćenika iz cijele Europe. U slučaju pak kopnene Dalmacije, Gligor Stanojević je obradio važnu ulogu koju su imale postrojbe morlačkih harambaša u 17. stoljeću - no, to ne spada u područje Vojne krajine, a i kasniji pokušaji nacionalnih atribucija se pokazuju i u tom slučaju kao anakronizam: morlačko je pučanstvo bilo konfesionalno miješano, bez etničke samosvijesti. Tjeranje maka na konac opet ne ide u korist srpske nacionalne ideologije: većina je vlaških harambaša bila katoličke konfesionalne pripadnosti.

Intelektualno postenje 0 bodova.

Istovremeno se tvrde dvije stvari:
-Vojna Krajina je sluzila kao rezervoar vojnika za carski Bec
-Vojna Krajina nije cak ni samu sebe branila, bila je nebitna za obranu Austrije

Ne interesiraju me nacionalni mitovi, njih mogu procitati u skolskim udzbenicima, nego logicki koherentna diskusija povijesti, ne pod utjecajem dogadjaja devetesetih.

Istin

Robbie MO je napisao/la:

Istin je napisao/la:

kao prvo Hrvati su uvijek bili većina u Hrvatskoj vojnoj krajini, imaš potpise po vjeri iz 19 st.

Naravno kad je vojna krajina obuhvacala i gradove Bjelovar, Koprivnicu, Cazmu, gusto naseljene krajeve.

Srbe su Turci doveli do granice, ali ih je Austrija pozvala da predju , ili ih je zatekla tamo pocetnim oslobadjanjem tih krajeva.

Da, i? Ne razumijem što si uopće htjeo reći s ovim?
Vojna granica je nastavak starih obrambenih sustava, začetak joj je Jajačka i Srebrenička banovina, kako su nas turci potiskivali tako se vojna granica pomicala sjeverozapadno, jedno vrijeme je sjeverozapadna hrvatska bila granica, zatim se s povlačenjem turaka granica miče na ovo što je danas granica hrvatske i BiH.

Istin

Robbie MO je napisao/la:

Istin je napisao/la:

Sve krivo, od a do z, kao prvo Hrvati su uvijek bili većina u Hrvatskoj vojnoj krajini, imaš potpise po vjeri iz 19 st.
Drugo čitav taj prostor se nije obranio od Turaka nego je pao pod Turke i pod Turcima proveo 16 i 17 stoljeće, i upravo u tom razdoblju pod Turcima tu dolaze Srbi, migriraju unutar granica Bosanskog pašaluka. Mnogi od njih su i došli kao turski martolozi.
Jedino se zapadna Hrvatska (zapadno od linije VKK, što je stara turska granica) uspijela obraniti od Turaka, ne turska Slavonija, turska Lika, turski Kordun, turska Banovina, turska Lika i turska Dalmacija.
Nakon poraza pod Bečom Turci se povlače i trajno su u defanzivi i konstantno gube prostore u Europi (i drugdje), protjerani su iz hrvatske i povlače se u Bosnu, na granici sa bosnom je formirana vojna tampon zona koja je Habsburzima služila kao rezervoar vojnika za njihove ratove po Europi.
Vidim dečko da se ne razumiješ previše u povijest a i općenito u teme, ovdje se možeš obrazovati o vojnoj krajini:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vojna_krajina

Intelektualno postenje 0 bodova.

Istovremeno se tvrde dvije stvari:
-Vojna Krajina je sluzila kao rezervoar vojnika za carski Bec
-Vojna Krajina nije cak ni sama sebe branila, bila je bila nebitna za obranu Austrije

Ne interesiraju me nacionalni mitovi, nego logicki koherentna diskusija povijesti , ne pod utjecajem dogadjaja devetesetih

Vojna granica je nastavak starih obrambenih sustava, začetak joj je Jajačka i Srebrenička banovina, kako su nas turci potiskivali tako se vojna granica pomicala sjeverozapadno, jedno vrijeme je sjeverozapadna hrvatska bila granica, zatim se s povlačenjem turaka granica miče na ovo što je danas granica hrvatske i BiH.
Ova posljednja vojna granica nije sudjelovala u spriječavanju Turskog prodora u Europu, koji se dogodio stoljeće i pol ranije.

Robbie MO

Istin je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Intelektualno postenje 0 bodova.

Istovremeno se tvrde dvije stvari:
-Vojna Krajina je sluzila kao rezervoar vojnika za carski Bec
-Vojna Krajina nije cak ni sama sebe branila, bila je bila nebitna za obranu Austrije

Ne interesiraju me nacionalni mitovi, nego logicki koherentna diskusija povijesti , ne pod utjecajem dogadjaja devetesetih

Vojna granica je nastavak starih obrambenih sustava, začetak joj je Jajačka i Srebrenička banovina, kako su nas turci potiskivali tako se vojna granica pomicala sjeverozapadno, jedno vrijeme je sjeverozapadna hrvatska bila granica, zatim se s povlačenjem turaka granica miče na ovo što je danas granica hrvatske i BiH.
Ova posljednja vojna granica nije sudjelovala u spriječavanju Turskog prodora u Europu (koji je bio u 15. i 16. stoljeću) jer su Turci tada u defanzivi.

Znaci tvoje misljenje je da doseljeni Srbi nisu smanjili ugrozenost Zagreba od turskih osvajanja, jer u vrijeme kad su dosli te opasnosti vise nije bilo?

Jesu li Vlasi/Srbi sudjelovali u ovoj bitki?

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Siska

S turske strane vecina vojnika vjerujem da su bili bosanski Muslimani.

Istin

Robbie MO je napisao/la:

Istin je napisao/la:

Vojna granica je nastavak starih obrambenih sustava, začetak joj je Jajačka i Srebrenička banovina, kako su nas turci potiskivali tako se vojna granica pomicala sjeverozapadno, jedno vrijeme je sjeverozapadna hrvatska bila granica, zatim se s povlačenjem turaka granica miče na ovo što je danas granica hrvatske i BiH.
Ova posljednja vojna granica nije sudjelovala u spriječavanju Turskog prodora u Europu (koji je bio u 15. i 16. stoljeću) jer su Turci tada u defanzivi.

Znaci tvoje misljenje je da doseljeni Srbi nisu smanjili ugrozenost Zagreba od turskih osvajanja, jer u vrijeme kad su dosli te opasnosti vise nije bilo?

Jesu li Vlasi/Srbi sudjelovali u ovoj bitki?

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Siska

Ajde pročitaj ponovno moj post, da se ne moram ponavljati.
Srbi su se doselili unutar turskog teritorija, sjeverozapadna hrvatska se obranila od Turaka, zapadno od VKK linije gdje nemaš srpskih sela. Povlačenjem turaka u Bosnu miče se i granica na bivši turski teritorij.

Robbie MO

Istin je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Znaci tvoje misljenje je da doseljeni Srbi nisu smanjili ugrozenost Zagreba od turskih osvajanja, jer u vrijeme kad su dosli te opasnosti vise nije bilo?

Jesu li Vlasi/Srbi sudjelovali u ovoj bitki?

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Siska

Ajde pročitaj ponovno moj post, da se ne moram ponavljati.
Srbi su se doselili unutar turskog teritorija, sjeverozapadna hrvatska se obranila od Turaka, zapadno od VKK linije gdje nemaš srpskih sela. Povlačenjem turaka u Bosnu miče se i granica na bivši turski teritorij.

Vlaski Statuti doneseni 1630

Velika opsada Beca 1683

Tvrdis da Turci nisu predstavljali neku posebnu opasnost i bili u defanzivi cijelo vrijeme poslije uspostave Vojne Krajine, u slijedecih tri stoljeca?

Istin

Robbie MO je napisao/la:

Istin je napisao/la:

Ajde pročitaj ponovno moj post, da se ne moram ponavljati.
Srbi su se doselili unutar turskog teritorija, sjeverozapadna hrvatska se obranila od Turaka, zapadno od VKK linije gdje nemaš srpskih sela. Povlačenjem turaka u Bosnu miče se i granica na bivši turski teritorij.

Vlaski Statuti doneseni 1630

Velika opsada Beca 1683

Tvrdis da Turci nisu predstavljali neku posebnu opasnost i bili u defanzivi poslije uspostave Vojne Kranije?

Turski udar na hrvatsku je bio u 15. i 16. stoljeću.
Žitvanski mir je potpisan 1606.
Turci na Beč nisu išli preko hrvatske nego linijom Budim-Beč.

Vujadin · **Pridružen/a:** 01 lip 2009, 14:18 **Postovi:** 8425

Austrija je naseljavala Srbe sa svoje strane, u krajeve koje nisu osvojili Turci. Ne samo Austrija, već i lokalni velikaši, jer su im se hrvatski kmetovi razbježali.

Citat:

Gacka dolina s podgorjem od Velebita prema moru počeli su se naseljavati srpskim življem početkom 17. vijeka. Ovi krajevi nisu bili nikada pod Turcima, ali su često stradali od turskih upada i pljačke. Prvi doseljenici u ovo područje nisu bili sa strane. Prebegli su od Ribnika u Lici, naterani zulumom ribničkog bega. Senjski kapetan Sigmund Gušić naseljava prve Srbe oko Brloga godine 1609. ( 135 kuća sa 550 duša ). Dvije godine kasnije su Švica i Srpsko polje. Godine 1658. počinje naseljavanje i mjesta oko Otočca, Starog sela, Glavaca, Škara, Doljana i Zalužnice. Oni se kasnije šire prema Vrhovinama, Crnoj Vlasti, Turjanskom i Rudopolju. Kada je naseljavan Brlog jedan broj srpskih porodica naselio se prema Krasnu na primorskim padinama Velebita. Bilo je i manjih naselja iznad Jablanca.

http://www.eparhija-gornjokarlovacka.hr ... 27&lang=hr

Citat:

Plaški i predio oko Ogulina predstavlja jedno zatvoreno geografsko područje. To je plaščanska visoravan koja se proteže sve do Ogulina. Izdvajamo ovo područje, jer u strogom smislu riječi, nije Lika, ne spada ni u Kordun, kao ni u Gorski Kotar. Kada je krajem 15. vjeka nastradao od Turaka utvrđeni frankopanski grad Modruš, Frankopani osnivaju utvrđeni grad Ogulin. Tu u blizini nalazi se i stari frankopanski grad Vitunj. Godine 1632. pominje se prva srpska naseobina oko Vitunja. Gašpar Frankopan 7 godina kasnije naseljava oko Vitunja još 17 srpskih kuća. U Hreljinu i Otoku, mjestima u blizini Ogulina u suprotnom smjeru, bilo je, kako izgleda, nešto Srba u krajiškoj službi još godine 1540. Otok, kao i susjedno mu mjesto Munjava naseljeni su početkom 17. vijeka.

Od Munjave prema Plaškom početkom 17. vijeka bilo je još pusto. Godine 1609. tri srpska kneza obraćaju se Ratnom savjetu u Gracu s molbom da im se dozvoli naseljavanje u Plaškom, oko rijeka Dretulje i Jasenice. U molbi navode kako su prebijegli sa 532 duše, 190 vojnika. Mole još da im se u Plaškom sagradi kula, kako bi sa svojim vojnicima zatvorili Turcima prelaze između Karlovca i Senja, Slunja i Tounja. Nadvojvoda je zapovjedio ogulinskom kapetanu Ivanu Galu da ih primi. Knezovima su određene po dvije vojničke plate, a naređeno je da se narodu dodjeli 200 stara prosa.

Doseljavanja u Plaški nastavljena su u godinama 1610, 11. i 12. Godine 1612. u Plaški dolaze 24 porodice iz Like. Godine 1655. prešlo je u Plaški 12 kuća iz Korenice koja je još bila pod Turcima. Oni su sobom doveli i mnogo stoke. Pominje se i jedna seoba u Plaški godine 1666.

http://www.eparhija-gornjokarlovacka.hr ... 27&lang=hr

Citat:

Lič i Krmpote u Gorskom Kotaru dobivaju prva srpska naselja u prvoj polovini XVII vijeka. Senjski kapetan Danilo Frankol, pošto je s vojskom prodro u Ravne Kotare u Dalmaciji doveo je u ovaj kraj godine 1605. oko 700 duša, od kojih 200 vojnika. Iako su doseljenici uživali podršku vojnih vlasti, odmah su došli u sukob sa porodicom Zrinjskih. Neki od preseljenika su se iselili, a neki su primili kmetski položaj. Isto se dogodilo i sa naseobinama od Liča prema Senju i onima u Krmotama. U predjelima iza Kapele sačuvana su dva jaka naselja: Jasenak i Drežnica, i danas dvije zasebne parohije. Njih je doselio u te krajeve ogulinski veliki kapetan Gašpar Frankopan godine 1632. iz okoline Cazina u Bosni. U Gorskom Kotaru postojala su manja srpska naselja po Ravnoj gori, Smrčevoj poljani i Mrkoplju. Ova manja naselja su se stopila sa starosediocima. Ostala je manja grupa u Tuku koji je danas sastavni dio srpskomoravičke parohije.

http://www.eparhija-gornjokarlovacka.hr ... 27&lang=hr

Citat:

Gomirje u Gorskom Kotaru naseljeno je Srbima poslije pada utvrđenog grada Klisa u Dalmaciji 1596. Poslije višekratnog prodiranja Turaka u ovo područje u toku 16. vijeka, cijeli je predio oko Gomirja bio je potpuno opustio. Preko posebnih delegata ovi Srbi iz Dalmacije tražili su dozvolu za preseljenje od nadvojvode Ferdinanda u Gracu. Tada su naseljeni Gomirje, Vrbovsko i Srpske Moravice. To su bili posjedi Frankopana. Doseljenici nisu nipošto htjeli kmetski odnos prema gospodarima. Krajiška vojna komanda htjela je pošto poto da ovaj narod sačuva u novim naseljima iz svojih posebnih vojnih interesa. Sukob sa Frankopanima riješen je kompromisom. Isplaćeno im je zemljište u roku od 4 godine za 15.000 forinti. Poslije ove nagodbe od godine 1657. doseljenici su mirno živjeli na svojim imanjima.

http://www.eparhija-gornjokarlovacka.hr ... 27&lang=hr

Citat:

Kordun je oslobođen od Turaka u prvom velikom ratu Austrije s Turskom i konačno je pripao Austriji karlovačkim mirom. Odmah po oslobođenju ovog područja počelo je naseljavanje i ovog opustošenog područja. Ipak Turci nikada nisu vladali cijelim područjem Korduna. Oni su bili zadržani kod Sjeničaka, odakle se njihova vlast protezala do slunjskih brda, pa prema Plaškom i Jesenici. Dio Korduna između Mrežnice i Korane iako je bio opustošen, Turci nisu osvojili. Austrija je osvojila od Turaka opustošenu zemlju. Još četiri godine prije Karlovačkog mira karlovački general Heberštajn upada u Krbavu i odvodi sobom oko 100 srpskih porodica i naseljava ih oko Budačkog u reonu Karlovca. Zatim sljedi doseljavanje još 286 porodica ( 2784 duše ) koje se naseljavaju oko Budačkog, Perjasice, Kolarića i Tržića. Ovo doseljavanje pomogao je karlovački general Štrasold i turanjski kapetan baron Franjo Oršić. Godine 1687. krajiška vojska upada u prijedele oko Kladuše, kojom prilikom je iz ovog kraja odvedeno 120 srpskih porodica, koje su naseljene po Perjasicii i Tržiću. Barilovićki kapetan Halerštajn doveo je još 120 srpskih porodica i naselio ih po Koranskom brijegu, Kosijerskom selu i Velikom Kozincu. Turanjski kapetan baron Kulmer naselio je u Tušiloviću 70 porodica godine 1717. Ali već godine 1721. odavde su prebačeni preko slunjskih brda, da se ne svađaju oko zemlje i ispaše sa starosjediocima u Mostanju i Turnju, a i da se udalje od karlovačke tvrđave. Još 1689. general Heberštajn izdaje međašni list i razgraničava doseljenike od starosjedelaca, jer je dolazilo do čestih svađa oko ispaše i ometanja posjeda.

http://www.eparhija-gornjokarlovacka.hr ... 27&lang=hr

Robbie MO

Istin je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Vlaski Statuti doneseni 1630

Velika opsada Beca 1683

Tvrdis da Turci nisu predstavljali neku posebnu opasnost i bili u defanzivi poslije uspostave Vojne Kranije?

Glavnina udara na hrvatsku je bila u 15. i 16. stoljeću.
Žitavski mir je potpisan 1606.
Turci na Beč nisu išli preko hrvatske nego linijom Budim-Beč.

Pa nece ici preko Alpa konjima. Bec je u ravnici i logicno ga je napasti iz madjarske ravnice. Hrvatska i Slovenija bi imale znacaj samo da su isli napadati na bogati sjever Italije, odnosno da je Porta odlucila forsirati taj smjer umjesto Beca.

Istin

Robbie MO je napisao/la:

Istin je napisao/la:

Glavnina udara na hrvatsku je bila u 15. i 16. stoljeću.
Žitavski mir je potpisan 1606.
Turci na Beč nisu išli preko hrvatske nego linijom Budim-Beč.

Pa nece ici preko Alpa konjima. Bec je u ravnici i logicno ga je napasti iz madjarske ravnice. Hrvatska i Slovenija bi imale znacaj samo da su isli napadati na bogati sjever Italije.

Točno.

kolubara · **Pridružen/a:** 24 lip 2015, 15:01 **Postovi:** 1643

Robbie MO je napisao/la:

Nesto razmisljam, da nisu dovedeni "Vlasi"/Srbi i uspostavljena Vojna Krajina, dobra je sansa da bi Zagreb postao turska carsija? :zubati

Austrija je dovela Srbe (tada: "Vlahe") na ispraznjene granicne prostore prema Osmanskom Carstvu, da brane carstvo. To su ocito uspjesno uradili, jer se granica poslije njihovog dovodjenja stabilizirala (ocito je ideja Vojne krajine bila efikasna), a Bec im je dao Vlaskim statutima brojne povlastice (npr. oslobodjenje od kmetstva - slobodni seljaci), ocito zadovoljan uslugom. Te povlastice je Bec kasnije morao drzati i u mirnom razdoblju jer su ovi valjda stalno prijetili da ce u suprotnom prijeci na tursku stranu, jer su im i Turci obecavali povlastice, a i s turske strane granice je bilo nesto Srba koji su profesionalno ratovali za Osmanlije u zamjenu za neku vrstu placanja. Prakticki si imao situaciju da se austrijski Srbi bore protiv turskih.

Hrvatskom saboru nije bilo toliko drago sto se izuzima dio granicnog teritorija iz njegove nadleznosti (vjerojatno ih je boljela briga za nenaseljeni prostor Like, ali ih je jako smetalo sto gube nadleznost nad npr. Bjelovarom i Krizevcima) i stavlja pod centralnu upravu Beca, iako to i nije bilo nelogicno jer je "imigracija", obrana granice i ratovanje nadleznost centralne vlasti (iz protivljenja Sabora da se izuzima nadleznost se ipak ne vidi jesu li bili protiv samog naseljavanja Vlaha ili su podrzavali). No generalno, meni se cini da je tadasnjim srednjovijekovnim Hrvatima (onima koji nisu pali pod Tursku) bilo drago sto su neki Vlasi dosli da pojacaju granicu. Pa kome ne bi. Turci prijete da te skroz poharaju a ti da se brines hoce li neki pogranicki kraj gdje zbog opasnosti ne zelis ni ic, hoce li taj kraj biti naseljen nekim istocnim krscanima ili ne. Ovi su naselili ispraznjeni prostor, i formiraju tampon zonu izmedju tebe i Turaka. Naravno, to je par stoljeca kasnije imalo svoje posljednice (https://hr.wikipedia.org/wiki/Balvan-revolucija) , no mozemo spekulirati da je poprilicna vjerojatnost da bi Zagreb danas mozda izgledao kao Sarajevo (arhitektonski i religijski) da Austrija nije dovukla te Vlahe. Ili bi mozda Austrija svaki par mjeseci slala vojnike Cehe, Slovake i Poljake da dolaze biti pojacanje? Ocito su daleko jeftinije i trajnije rjesenje bili ovi Vlasi.

Isto tako, povijesna iskustva kao "granicara" meni objasnjavaju ratobornost i lakoću dizanja na oružje tog stanovnistva, imali su veliku ulogu u RH partizanskom pokretu a i Beogradu nije trebalo puno truda da ih 1990. nagovori na oruzanu pobunu protiv procesa ostamostaljenja Hrvatske. Prakticki, u tim krajevima Like i Banovine ljudi kao da su se radovali ratovima, to je prilika da se u rekordnom roku zaradi penzija odnosno jako profitira u vrlo kratkom vremenu (prije doba penzija: nagrada u obliku velikodusne kolicine zemlje koju bi poklanjao car).

nemas sta da razmisljas i psolednja budala u evropi zna da je stub hriscanstva i evropi poslendja linija odbrane bila srbadija.

posto suse vasi razbezali i nesto ne bejahu sposobni nikad sami da se obdrane i ljute bitke biju, austrijanac je znao ko ce posluziti da zaustavi turke...

da ne bi srba, vi bi se ponovo transformisali ali ovaj put kaosluge turcinu pa umesto austrijskih mamuza nosili bi turske u rukama i bile edin mujo ibro umesto stipica i shime...

slava srbinu, dok je ziv da mu se klanjate zar ne

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 21532

?

Srbi u RH su debelom većinom doseljeni pod Turcima, ono malo što je prešlo je u pravilu bilo daleko od granice.
U vojnoj krajini su inače Hrvati bili većina...

kolubara · **Pridružen/a:** 24 lip 2015, 15:01 **Postovi:** 1643

geometar a sta kazes o kosovu?

jel imas itamo neke kartice po svom cefu?

ako nemas obavezno da ih nacrsta ili docrtas!

pa da ti nama to posle lepo prezentujes i da mi shvatimo da su osmanlije i siptarska rulja bili tamo puno pre srba... jer bez tvoji kartica mi prosto nemamo pojma....

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 21532

Kosovo je originalno bugarsko, što se lijepo vidi i po jeziku.
To kaj to tebe smeta, jbg :zubati

Vujadin · **Pridružen/a:** 01 lip 2009, 14:18 **Postovi:** 8425

Vidi se po jeziku da si pohrvaćeni Slovinac. Niko vas ne razumije šta drobite bum rekel kaj.

Eh da nije bilo Turaka sad bi ti crtao Sloveniju od Klagenfurta do Virovitice.

Tulkas · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 12:56 **Postovi:** 9973

Vujadin je napisao/la:

Vidi se po jeziku da si pohrvaćeni Slovinac. Niko vas ne razumije šta drobite bum rekel kaj.

Eh da nije bilo Turaka sad bi ti crtao Sloveniju od Klagenfurta do Virovitice.

Da nije bilo Hrvata ne bi vas ni bilo već bi Hrvatima na Drini stoljecima stajao Hristo Stoičkov. Ajde prestati ko lopta Mesiju na volej nasjedat.

HercegBosna.org

Sto je maksimum kojeg su Srbi u Hrvatskoj mogli izvuci?

Online