Ni malo mi se ne sviđa u što je to pretvoreno. Ta nismo latini. Dobro, kič u medjugorju je nedostižan.

Ti ne hodočastiš Ajvaz Dedi za Djurdjevdan ?

Slična predaja sačuvala se i muslimanima na Bliskom istoku, a potječe od štovanja predkršćanskog božanstva proljeća i plodnosti koje se na arapskom jeziku naziva Hader, što znači "Zeleni." Muslimani Bosne i Sandžaka su sve do 1960.-tih godina obilježavali "Jurjevo" 6. svibnja, a danas je ovaj običaj zamijenjen obilježavanjem 1. svibnja. Obilježavanje bi počelo već 5. svibnja tj. "uoči Jurjeva". Po tradiciji izlazilo bi se na određena mjesta u prirodi, pržila bi se jaja provodili drugi običaji. U Sandžaku je uobičajen naziv "Omaha" jer se sakuplja voda koja pršti na potoku - omaha i sa njom se umiva. U pojedinim krajevime Bosne se i danas obilježava "Čimburijada", jer je čimbur vrst omleta od jaja.

Povjesničari se slažu da je bio historijska ličnost i to je sve.

Postoje dva mišljenja o porijeku Ajvaz-dede i vremenu u kojem je živo.

Prema prvom, Ajvaz-dedo je iz Anadolije došao u Bosnu nakon osvojenja i nastanio se u Pruscu. O njegovom životu i djelovanju u Muvekkitovoj povijesti Bosne stoji: „Poslije osvojenja Bosne, u Bosnu je došla jedna osoba pohvalnih svojstava iz krajeva Anadolije, po imenu Uvejz-dede. Tom prilikom naselio se u kasabu Prusac, koja se ubrajala među veće kasabe. Godinama je ulagao veliki trud u vjerskom prosvjećivanju stanovništva spomenute kasabe i širenju islamskog obrazovanja, i tako bio uzrokom prelaska na islam stanovnika toga kraja. Sve kršćansko stanovništvo sela Vesela, u spomenu­tom kadiluku, primilo je islam zahvaljujući poticajnom djelovanju spomenutog učenjaka. I njihov svećenik po imenu Panča učio je pred navedenim i u jednoj godini uspio naučiti napamet časni Kur‘an, pa su ga tamo postavili za muallima u mektebu. On je Boga molio da njegovi potomci, s oca na sina, budu muslimani. Zaslugom spomenutog učenjaka, muslimansko stanovništvo navedene kasabe prilično se uvećalo, a i dalje se širi.“ Slične informacije vezane za datum, porijeklo i djelovanje Ajvaz-dede nalazimo u sarajevskoj Salnami za 1877-8., godinu, te kod drugih pisaca koji su istraživali život ovog prusačkog velikana.

Prema drugom mišljenju Ajvaz-dedo bio je bogumil, zapravo, jedan od čelnika Crkve bosanske. U svom poznatom djelu Historija bosanskih bogumila Salih Jalimam tvrdi da je historijski utvrđeno da je Ajvaz-dedo bio bogumil, te da je vidljiva asocijacija na relaciji dedo-did bosanskih bogumila. Međutim interesantno je, kako to primjećuje Edin Šaković, da dr. Jalimam ne navodi izvore iz kojih je vidljivo da je Ajvaz-dedo bio bogumil, niti o kakvoj se asocijaciji radi na relaciji dedo-did.

Šerbet

Nepopularno probošnjačko piće od meda nastalo u Bosni sredinom 15 vijeka.
Izumio ga je Ajvaz Dedo koji je inspiraciju pronašao na svojim proputovanjima kroz ondašnju Tursku gdje je pio potpuno drugačije piće koje se zove Šerbet za ružom. Šerbet je šerbet a šerbet sa ružom je Ružirnica.
Nakon što se vratio odlučio je da u Bosni napravi bosanski šerbet i u svrhu zbog radi toga je osnovao prvo bosansko pčelarsko udruženje Bosna.
Ubrzo je odustao od te ideje nakon što su ga izujedale pčele i zaključio da se šerbet može praviti i od kravlje balege. Dodao je bosiljak, zovu i ljiljan te napravio piće koje i dan danas komzumiraju mnoge BH patriote.
Postoje i postojale su mnoge varijacije al Ajvaz Dedin šerbet je jedini pravi bosanski šerbet.

Reis na Ajvatovici održao predizborni skup.

„Umjereni, racionalni, politički pluralizam je poželjan u našem narodu, a politički populizam poguban i štetan. Zreo politički narod je onaj koji zna proniknuti u namjere drugih, postaviti se odgovorno i izabrati politiku i ljude koji će na najbolji način znati zaštititi narodni interes i državu. To je zadaća koju moramo uvijek iznova, svaki dan raditi. Povijesni tok jednog naroda je kao i hod pojedinca. Moramo vjerovati i boriti se“

- jah jah takoe
- ša je kazo?
- kae biće skupo nješta.
- Mirsada ćuješ li ti njega šta prića?
- Alah ga nagradijo za ovo što je reko!

Sta je ovo dan te Jebo, ovaj koda su turci juce otisli s ovih prostora.
Okačio natpis Srebrenica konju oko vrata.

To je Ajvaz Dedo.

Muslimanski djeda mraz.