Ponukan time što postoji tema o pravoslavnim crkvama na kojoj su postavljene i slike nekih katoličkih crkava, otvaram ovu temu na kojoj možete postavljati slike i informacije o katoličkim crkvama koje su vam iz nekog razloga prirasle srcu.

Za početak evo slika i informacija o nekim katoličkim crkvama iz domovine:







Bazilika sv.Petra i Pavla, Mostar

Franjevačka crkva podignuta 1886.godine, nešto kasnije i samostan pored nje. Tokom 1992.godine srpske snage granatiraju crkvu i samostan, 9.5.1992 crkva gotovo u potpunosti srušena, 1993. muslimanske snage granatiraju ostatke franjevačke crkve i samostana. Nakon rata crkva i samostan obnovljeni, podignut najviši zvonik na području Bosne i Hercegovine, visok 107 metara.

Katedrala sv.Petra, Đakovo

Podignuta 1882.godine, na inicijativu đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Katedrala sv.Jakova, Šibenik

Podignuta 1536.godine na mjestu romaničke crkve sv.Jakova. Za vrijeme Domovinskog rata JNA granatira katedralu, tri granate probijaju kupolu katedrale. Godine 2000. katedrala uvrštena u UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Crkva Uznesenja BDM, Široki Brijeg

Kamen temeljac položen 1905.godine na mjestu srušene stare crkve, krov podignut 1911.godine, a sjeverni zvonik 1927. Crkva je pretrpjela znatno oštećenje tokom drugog svjetskog rata.

Samostanska crkva sv.Ivana Krstitelja, Kraljeva Sutjeska

Samostan podignut u prvoj polovici 14.stoljeća, za vrijeme progona katolika Turci 1524.godine ruše samostan i crkvu. Crkva je nedugo nakon rušenja obnovljena i potrajala do 1821. kada je zbog dotrajalosti porušena. Sadašnja crkva podignuta je 1908.godine

Katedrala sv.Dujma, Split

Nastala tokom 7.stoljeća pretvaranjem Dioklecijanovog mauzoleja u kršćansku crkvu, iz srušene Salone kršćani su u katedralu prenesli kosti mučenika Dujma i Anastazija, koje je Dioklecijan pogubio. Sadašnji zvonik podignut u 13.stoljeću zaslugom Kolafise, udovice splitskog kneza Ivana Krčkog.

Katedrala Uznesenja BDM, Zagreb

Katedrala podignuta 1217.godine, teško oštećena za vrijeme provale Tatara 1242. U 16.stoljeću utvrđena zidinama i kulama, a tokom 17.stoljeća podignut masivni renesansni toranj. Teško oštećena u velikom potresu 1880.godine, nakon čega je obnovljena u neogotičkom stilu, svoj današnji izgled dobiva 1906.

Samostan Marija zvijezda
Banja Luka



O. Franz (Franjo) Pfanner, trapist, utemeljio je ovaj samostan 21. lipnja 1869. godine

Svetiste u Olovu



Franjevci su u Olovu prisutni od druge polovice 14. stoljeća. Sredinom osamdesetih godina nailazimo i na prvi spomen samostana. Vjerojatno je postojala i crkva. Iako nemamo direktnih vijesti o crkvi kao Marijinu svetištu u vremenu bosanske samostalnosti, ima naznaka da je ona već tada postala relativno poznatom.

Hrvatska karmelska provincija svetoga oca Josipa sa sjedištem u Zagrebu, izgradila je na Buškom jezeru, župa Grabovica, općina Tomislavgrad, Samostan-Duhovni centar "Karmel sv. Ilije" i crkvu sv. Ilije Proroka, zaštitnika Bosne i Hercegovine. Posveta oltara, blagoslov crkve, samostana i duhovnog centra dogodili su se na blagdan sv. Ilije, 20. srpnja 2006. godine.








Osnutak samostana u Fojnici teško je točno odrediti, ali se zasigurno može staviti u prvu polovicu XIV. stoljeća

Crkva svetog Maksimilijana Kolbea, Zagreb - Bijenik
(moja matična župa)

Osnovana 1. studenog 1982. dekretom Nadbiskupa Franje Kuharića. Prva Misa održana je u ovoj župi u nedjelju 30. siječnja 1983.



Sadašnji župnik: fra. Pero Džida

Uglavnom ono što znamo. Stariji vjerski objekti su
jedino u Dalmaciji, Istri, te Zagorju, Međimurju i Podravini- ili dijelovima
koji nisu došli pod Turke.

Svugdje gdje su bili Turci, nije opstala nijedna crkva il isamostan stariji od 1700.

Crkva svetog Antuna Padovansog, Zagreb - Sveti Duh

Izgrađena 1934.
Blagoslovio ju je tadašnji nadbiskup msgr. Antun Bauer.
Blaženi kardinal Alojzije Stepinac posvetio je mramorni oltar s relikvijama svetog Antuna Padovanskog.
Ova crkva je jedina, uz Lisabonsku i Padovsku baziliku, koja čuva relikvije (dio tijela) sveca.

Crkva Svetog Blaža, Zagreb - Klaićeva ulica

Još je 1888. prebendar Suhin dao za crkvu prebendarsko zemljište. Dvadeset godina kasnije raspisan je natječaj za Primorsku ulicu – Prilaz, a pobjedu je odnio arhitekt Viktor Kovačić projektom »DEO«. U to je vrijeme Kovačić boravio u Raveni pa je pod dojmom tamošnjih ranokršćanskih građevina zamislio svoju središnju građevinu. Gradnja crkve započela je 1912., a dovršena je 1915. godine.

Bazilika Presvetog Srca Isusovog, Zagreb - Palmotićeva ulica





Izgrađena je oko 1900. godine,
druga je po veličini u Hrvatskoj iza zagrebačke Prvostolnice.

Župna crkva Sv. Mihovila arkanđela - Jelenje



Župa Jelenje nastala je od kaptolske župe grad Grobnik 1790 godine. Do tada se bogoslužje obavljalo u manjoj kapeli sv. Mihovila. Kapela je bila smještena na mjestu današnje crkve na vrhu brijega zvanog Gorica oko koje je bilo i mjesno groblje.

1733 g. prvi puta se spominje kao filijala župe Sv. Filipa i Jakova grad Grobnik, a prvi i najstariji spomen kapele je iz 1604. godine. Iz te godine sačuvano je najmanje zvono koje se je nalazilo na kapeli obnovljenoj vjerovatno nakon provale Turaka 1601. Zvono je saliveno u Ljubljani na čast sv. Mihovilu prema natpisu na njeu. Zvono se spominje u imovniku župe kao jedina starina koju župa posjeduje. Kada su nabavljena nova zvona preneseno je u kapelelu sv. Roka na groblju. 2004. prilikom obnove zvonika postavjeno je na mjesto gdje je vjerovatno bilo u početku. Odmah nakon osnutka samostalne župe zagrebačka županija traži da se podigne novo groblje na nekoj povoljnijoj poziciji. Osim toga i car Franjo Josip je zabranio da groblja budu uz župne cvrkve. U tu svrhu tadašnji župnik kupio je manju parcelu za novo groblje a već 1803 započinje pokapanje na novom groblju. Kasnije je groblje proširio župnik Lusser i izgradijo kapelu Sv. Roka ispod koje je i svećenička grobnica. Kod formiranja samostalne župe, postojeća crkva, koja je bila već druga crkva na ovom mjestu bila je premalena za 1500 ljudi koliko je tada brojila novoosnovana župa Jelenje.Zbog toga je 1812. godine započeto sa gradnjom nove župne crkve, kod ove treće dogradnje dozidane su ljeva i desna lađa. 1814. crkva je bila pod krovom, a potpuno je dovršena 1821. godine. 1870. proširen je glavni oltar, dodana su 4 anđela. Pokrajni oltari u crkvi posvećeni su sv. Stjepanu iz 1838. i sv. Martinu i Majci Božjoj iz 1756. Propovjedaonica u crkvi rad je riječkog kapucina Serafina. U crkvi su orgulje rad zagrebačkog majstora Heferera 156 opus. iz 1895 godine. 1929. crkvu je oslikao anton Talatin, riječki soboslikar. Nakon drugog svjetskog rata budući da je zvonik u završnim operacijama oštećen, zvonik je saniran i podignut za još jedan kat. crkva je obložena "bihacitom", koji je s vremenom potamnio i odvojio se od podloge. Budući da ova crkva ima neosporno povijesni značaj te je na izuzetnoj poziciji, od posenbog je značenja za Grobinštinu. Ova je crkva centralna i najstarija građevina na području općine Jelenje. Obnova župne crkve do sada se je isključivo financirala od priloga župljana kojima i pripada, a u protekle dvije godine obnovu pomaže i općina jelenje. Nakon obnove električne instalacije, zvonika i pročelja crkve prošle godine obnovljen je i krov.

Kapela Gospe Lipničke je rimokatolička kapela iz 17.stoljeća u Srednjoj Lipnici kod Tuzle