Veleum i Božji darOsobito savjesno obavljao je učiteljsku službu u Crkvi. Ponajprije je nastupao kao navjestitelj vječnoga zakona. Nije prestajao podsjećati da, nasuprot prevrtljivu i izopačenu pravu kojem nas se podlaže, nasuprot normativnomu stampedu današnjih zakonodavaca, postoji nepromjenjiv vječni zakon i da ga ljudi otkrivaju:
u naravnomu zakonu, kao svjetlo razuma kojim spoznajemo što moramo činiti, a čega se kloniti. Na osnovi opće čovječnosti koju dijele sva ljudska bića, naravni je zakon uklesan u ljudsku narav, određuje što je pravilno ili pogrješno kad je riječ o sprječavanju začeća i trudnoće, pobačaju, ubojstvu, samoubojstvu, eutanaziji, kloniranju čovjeka, siromaštvu, smrtnoj kazni, promiskuitetu, pedofiliji, homoseksualnosti, transseksualnosti, biseksualnosti i istospolnim „brakovima“. U nastupnoj propovijedi kao Papa 24. travnja 2005. upozorio je: „Vanjske se pustinje u svijetu množe jer su unutarnje pustinje [u čovjeku] postale tako prostrane.“
u prirodnim zakonima,[15] kao ukupnost materijalnoga svijeta. Svemir i sile imaju prvoga nepokrenutoga Pokretača, Onoga koji je sve smislio, pokrenuo i uzdržava. Kad znanstvenici prestanu biti čuvari osjetljivosti za istinu i za prirodno, onda svijetom haraju bolesti namjerno proizvedene u laboratorijima, a medikamentozni arsenal služi obavljanju pokusa na ljudima i zgrtanju novca vojne i farmaceutske industrije, a ne zdravlju ljudi. Ne može se ići protiv prirode, a da se ne proizvedu razarajuće posljedice. Čovjek ćudoredno nije dorastao svojemu razumu pa i njegova moć postaje opasna.
u božanskomu zakonu, sadržanu u Svetome Pismu koji obvezuje na pravu i jasnu vjeru, a u skladu s razumom usmjerava na tjelesne i osjetne stvari; prema osjetilnom i zemaljskom dobru (Stari Savez), ali i umskom i nebeskom dobru (Novi Savez); obuzdava ruku (Stari) i dušu (Novi); privodi ljude opsluživanju zapovijedi strahom od kazne (Stari) i ljubavlju (Novi).
Benedikt XVI. bio je istaknuti branitelj slobode savjesti i vjeroispovijesti, temeljnoga prava čovjeka kao religioznoga bića da se poštuje činjenica kako, time što je osobna, vjera nije privatna stvar, zabranjena u javnosti. Hoće li kao posljednje mjerilo prevladati vlastito ja i njegovi prohtjevi (a to je definicija diktature relativizma), hoće li se ukinuti pravo javnosti ćudorednim načelima, prognati ih iz društvenoga života? Upravo to se uporno u zapadnome svijetu nameće u ime snošljivosti i nediskriminacije. Zato su bogobojazni židovi i muslimani bili Papini saveznici i braća po praotcu Abrahamu, a tek potom oni koji drukčije vjeruju u Boga. Riječi kojima je opisao bl. Alojzija Stepinca (1898.–1960.), mogu se primijeniti i na njega samoga: „Postao je nadasve odvjetnikom Božjim na ovoj Zemlji jer je branio pravo čovjeka da živi s Bogom, branio je Božji prostor na ovoj Zemlji.“[16]
Bio je uvjeren kako je među onima koji priznaju Isusa Krista Gospodinom i Spasiteljem puno više onoga što ih spaja nego predaja i postavki koje ih razdvajaju. Zato je nastupao kao glasnogovornik cijeloga kršćanstva i češće se obraćao svim kršćanima nego samo katolicima. Dakako, nikad pod cijenu relativiziranja ili odbacivanja onoga što je specifično katoličko i spada u poklad vjere.
Bio je svjestan kako je godine 2005. umjesto umirovljenja Božja volja za njega bila da „učvršćuje braću u vjeri“ (Luka 22, 32) kao i da nad našim naraštajem visi Isusovo pitanje: „Ali kad Sin Čovječji dođe, hoće li naći vjeru na zemlji?“ (Luka 18, 8). Zato nije propuštao otvarati vrata poznavanju crkvenih otaca i naučitelja, bogatstva Predaje i liturgije; njihov sadržaj vodi odrasloj i zreloj vjeri. Zbog istoga razloga nije se pokušavao toliko svidjeti i pridobivati one izvan Crkve, kao njegov prethodnik i nasljednik, nego popravljati brod koji se zove Crkva i koji putuje Zemljom i brinuti se „dok imamo vremena, činimo dobro svima, ponajpače domaćima u vjeri“ (Galaćanima 6, 10). Prije nego što mu je ponuđeno kormilo Crkve postavio je dijagnozu i rekao: „Gospodine, tvoja Crkva često sliči brodici koja tone, brodu koji na sve strane pušta vodu. Na tvojemu žitnom polju vidimo više kukolja nego pšenice. Užasava nas tako prljava odjeća i lice tvoje Crkve.“[17] Ne čudi stoga da mu je Crkva, za koju je bio zaručen službom, Ribarovim prstenom na desnici, a zadnjih deset godina kontemplacijom i pokorom, bila polazna tema i najčešće na usnama.
Semper in Christo vivas, Pater Sancte!
Vazda u Kristu živio, Otče Sveti!
[1] Pri izradi ovoga pregleda korišteni su, između ostalih, sljedeći izvori:
https://de.wikipedia.org/wiki/Benedikt_XVI.
https://www.vatican.va/content/benedict ... index.htmlhttps://press.vatican.va/content/salast ... 8.html#lathttps://fr.wikipedia.org/wiki/Beno%C3%AEt_XVIhttps://www.uni-regensburg.de/assets/th ... achruf.pdfhttps://libertepolitique.com/Actualite/ ... d-un-mondehttps://fr.wikipedia.org/wiki/Renonciation_du_papehttps://en.wikipedia.org/wiki/Papal_renunciation[2]
https://www.vatican.va/content/benedict ... rview.html[3]
https://www.vjeraidjela.com/ratzinger-o ... dine-2002/[4]
https://www.vjeraidjela.com/ratzinger-o ... dine-2002/[5]
https://www.vjeraidjela.com/ratzinger-o ... dine-2002/[6] Apostoli i prvi Kristovi učenici (preveo Branko Jozić, Split: Verbum, 2011.)
Bilješke o Euharistiji (prema J. Ratzingeru u prvom dijelu / Rudolf Brajčić, Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 1971.)
Bog i svijet : vjera i život u našem vremenu, razgovor s Peterom Seewaldom (s njemačkoga prevela Branka Grubić, Zagreb: Mozaik knjiga, 2003.)
Bog Isusa Krista : razmatranja o Trojedinom Bogu (preveo Ivan Ivanda, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2005., 2010.2)
Bog je s nama: Euharistija: središte života (s njemačkoga preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2004., 2005.2)
Božićni blagoslov : meditacije (prevela Marija Benedikta Matošević, Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 2005.)
Božja ljubav bila vazda s nama : misli za svaki dan (preveo Božidar Brezinščak Bagola, Đakovo: Karitativni fond UPT, 2008.)
Božja revolucija (preveo Branko Jozić, Split: Verbum, 2005.)
Božji sjaj u našem vremenu : razmatranja o crkvenoj godini (preveli Mato Balić i Adalbert Rebić, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2007.)
Caritas in Veritate = Ljubav u istini : enciklika o cjelovitome ljudskom razvoju u ljubavi i istini upućena biskupima, prezbiterima, đakonima, posvećenim osobama, vjernicima laicima i svim ljudima dobre volje (preveo Mislav Kovačić, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2009., 2010.2)
Crkva i sablazan spolnih zlostavljanja (s njemačkoga preveo Petar Marija Radelj, Varaždinske Toplice : Tonimir, 2019.)
Crkva, Izrael i svjetske religije (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2007.)
Crkveni oci od Klementa Rimskoga do Augustina (preveo Ivan Nekić, Split: Verbum, 2011.)
Demokracija u Crkvi: mogućnosti i granice (s njemačkog prevela Ingeborg Gočev, Đakovo: Karitativni fond U pravi trenutak, 2002.)
Deus caritas est = Bog je ljubav : enciklika biskupima, prezbiterima i đakonima, posvećenim osobama i svim vjernicima laicima o kršćanskoj ljubavi (s talijanskoga preveo Slavko Antunović, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2006.1, 2006.2, 2006.3, 2016.4)
Djetinjsko Isusovo (s njemačkoga preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2012., 2016.2)
Dođi, Duše Presveti : duhovske propovijedi (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2012.)
Dogma i navještaj (preveo Ivan Ivanda, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2011.)
Duh liturgije: temeljna promišljanja (s njemačkoga preveo Tomislav Pervan, Mostar: ZIRAL, 2001.)
Duhovne misli : sabrano iz prve godine pontifikata : (travanj 2005. – ožujak 2006.)(preveo Slavko Antunović, Split: Verbum, 2009)
Eshatologija : smrt i vječni život (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2016., 2017.2)
Europa : njezini sadašnji i budući temelji (preveo Josip Krpeljević, Split: Verbum, 2005., 2013.)
Gledati Probodenoga : pokušaji duhovne kristologije (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2008.)
Granice crkvene vrhovne vlasti : novi dokument pape Ivana Pavla II. o pitanju zaređivanja žena (s njemačkoga preveo Mato Balić, Svesci Kršćanske sadašnjosti, br. 85–86, 1995., str. 61–65)
Hod prema Uskrsu (preveo Mladen Parlov, Split: Verbum, 2006.)
Intervju s umirovljenim papom Benediktom XVI. (preveo Ivan Ivanda, Communio Zagreb, god. 42 (2016.), br. 125, str. 5–10)
Intima Ecclesiae natura = Duboka narav Crkve : apostolsko pismo u obliku motuproprija o službi djelatne ljubavi (preveli Slavko Antunović, Suzana Borko, Boris Peterlin, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2014.)
Isus iz Nazareta : I. dio : Od krštenja na Jordanu do preobraženja (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2007., 2008.2, 2013.3, 2018.4)
Isus iz Nazareta : II. dio : Od ulaska u Jeruzalem do uskrsnuća (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2011.)
Ivan Pavao II. : moj ljubljeni prethodnik (preveo Slavko Antunović, Split: Verbum, 2008.)
Iz dubine naših srca (u suauktorstvu s kard. Robertom Sarahom, prevela Lidija Paris, Split: Verbum, 2020.)
Kći sionska : marijanska pobožnost u Crkvi (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2008.)
Koncil na putu : osvrt na drugo zasjedanje (preveo Robert Vukoja, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2008.)
Križni put na Koloseju na Veliki petak 2005. (preveo Ante Mateljan, Split: Verbum, 2006., 2014.2)
Kršćansko bratstvo (preveo Robert Vukoja, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2008.)
Kršćanstvo i kriza kultura (preveo Ivan Nekić, Split: Verbum, 2008.)
Ljubav koja spašava (s njemačkoga i talijanskoga preveo Ante Mateljan, Split: Verbum, 2020.)
Ljubljena Crkvo u Hrvata : poruke apostolskoga pohoda Hrvatskoj 4. i 5. lipnja 2011. (Varaždinske Toplice: Tonimir, 2011.)
Milost i poziv bez opoziva : osvrti na traktat De Iudaeis (preveo Ivica Raguž, Communio Zagreb, god. 44 (2018.), br. 132, str. 6–20)
Misli Josepha Ratzingera o novoj i staroj Liturgiji (s francuskoga, njemačkoga i španjolskoga preveo Krešimir Veselić, Marulić, god. 40 (2007.), br. 1, str. 42–47)
Misli o obitelji (preveo Branko Jozić, Split: Verbum, 2011.)
Misli o svećeništvu (preveo Danijel Labaš, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2009.)
Moj život : autobiografija (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2005., 2006.2)
Molitve (preveo Ante Mateljan, Split: Verbum, 2010.)
Motu proprio Summorum pontificum i Pismo pape Benedikta XVI. prigodom njegova objavljivanja (preveli Tin Šipoš i Mislav Kovačić, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2009., Dokumenti, 152).
Mudrost svetih : poticaji iz života 80 svetaca (preveo Ante Mateljan, Split: Verbum, 2012.)
Na putu k Isusu Kristu (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2005.)
Najneobičniji razgovor na svijetu (razgovor Pape Benedikta XVI. s astronautima na Međunarodnoj svemirskoj postaji, 21. svibnja 2011., preveo Marijan Jelenić, Istarska Danica 2012., Pazin, 2011., str. 161–165)
Nauči vjerovati : Duhovna poruka nade i ohrabrenja (preveo Branko Jozić, Split: Verbum, 2013.2)
Nazvao sam vas prijateljima : zajedništvo na putu vjere (Split: Verbum, 2008.)
Nebo i zagrobni život : razmišljanja o nadsvijetu (Zagreb: HKD sv. Jeronima, 2009.)
Novi izljevi Duha : pokreti u Crkvi (preveo Mladen Parlov, Split: Verbum, 2008.)
O kardinalu Franji Šeperu, svom prethodniku na čelu Zbora za učenje vjere, u: Veritatem facientes in caritate: zbornik radova Međunarodnoga simpozija o kardinalu Franji Šeperu povodom 20. obljetnice smrti, Zagreb: Glas Koncila: Kršćanska sadašnjost, 2003.
O relativizmu i vrjednotama (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2009.)
O krštenju : propovijedi pape Benedikta XVI. (Zadar: Zadarska nadbiskupija, 2013.)
O savjesti (prevela Aleksandra Marija Chwalowsky, Split: Verbum, 2009.; 2014.2)
O smislu kršćanskog života : tri adventske propovijedi (prevela Marija Benedikta Matošević, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2006.)
Osloboditi slobodu : kršćani pred izazovima suvremenoga društva i politike (preveo Darko Grden, Split: Verbum, 2019.)
O vjeri, nadi i ljubavi (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2007., 2014.)
Papa Hrvatima : svi Papini govori : Zagreb, 4.-5. lipnja 2011. (Split: Verbum, 2011.)
Porta fidei = Vrata vjere : apostolsko pismo u obliku motuproprija pape Benedikta XVI. kojim se proglašava Godina vjere (preveo Slavko Antunović, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2012., 2012.2, 2012.3)
Posljednje koncilsko zasjedanje (preveo Robert Vukoja, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2008.)
Posljednji razgovori s Peterom Seewaldom (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2016.1, 2016.2)
Prvo zasjedanje Drugoga vatikanskog koncila : osvrt (preveo Robert Vukoja, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2008.)
Razgovor o vjeri, razgovarao Vittorio Messori (preveo Ante Burić, Split: Verbum, 1998., 2001.2, 2005.3, 2013.)
Rezultati i problemi trećega koncilskog zasjedanja (preveo Robert Vukoja, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2008.)
S Isusom u život : papa prvopričesnicima (Split: Verbum, 2007.1, 2009.2, 2012.3)
Sacramentum caritatis = Sakrament ljubavi : postsinodalna apostolska pobudnica Svetoga Oca Benedikta XVI. o euharistiji, izvoru i vrhuncu života i poslanja Crkve, upućena biskupima, kleru, osobama posvećenog života i vjernicima laicima (s talijanskoga preveo Mislav Kovačić, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2007., 2008.2)
Slavlje vjere : ogledi o teologiji liturgije (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2018.)
Slike nade: od blagdana do blagdana (s njemačkoga preveo Adalbert Rebić, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1998.)
Sol zemlje: kršćanstvo i Katolička Crkva na prijelazu tisućljeća: razgovor s Peterom Seewaldom (s njemačkoga prevela Branka Grubić, Zagreb: Mozaik knjiga, 1997., 2005.2, 2010.; Zagreb: Vesela izdanja, 2011.)
Spe salvi = U nadi spašeni : enciklika vrhovnog svećenika biskupima, prezbiterima i đakonima, zavjetovanim osobama i svim vjernicima laicima o kršćanskoj nadi (s talijanskoga preveo Slavko Antunović, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2008., 2008.2, Dokumenti, 149)
Sveta Hildegarda iz Bingena (s talijanskoga preveo Ivan Nekić, Split: Verbum, 2014.)
Sveti Pavao (preveo Branko Jozić, Split: Verbum, 2009.)
Svjetlo svijeta : Papa, Crkva i znakovi vremena : razgovor s Peterom Seewaldom (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2010., 2010.2)
Teološki nauk o principima : elementi fundamentalne teologije (s njemačkoga preveo Ivan Ivanda, Rijeka: Ex libris, 2009., 2010.)
U početku stvori Bog : promišljanja o stvaranju i grijehu (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2008.)
U službi istine: članci, predavanja, intervjui (s njemačkoga i engleskoga preveo Tomislav Pervan, Mostar : ZIRAL, 2002.)
Učitelji : oci i pisci prvoga tisućljeća (preveo Branko Jozić, Split: Verbum, 2011.)
Uvod u kršćanstvo: predavanja o Apostolskom vjerovanju (s njemačkoga preveo Ivo Stipičić, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1970., 1972.2, 1988.3, 1993.4, 2002.5, 2007.6, 2017.7)
Verbum Domini = Riječ Gospodnja : postsinodalna apostolska pobudnica Svetoga Oca Benedikta XVI. biskupima, svećenicima, posvećenim osobama i vjernicima laicima o Riječi Božjoj u životu i u poslanju Crkve (s talijanskoga preveo Anto Popović, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2011.)
Vjera – istina – tolerancija: kršćanstvo i svjetske religije (s njemačkoga preveo Stjepan Kušar, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2004.)
Vjera i budućnost (preveo Robert Vukoja, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2008.)
Zadaća religije u odnosu na sadašnju krizu mira i pravednosti (s njemačkoga prevela Tanja Antić, Svesci Kršćanske sadašnjosti, god. 26 (1992.), br. 1(74), str. 12–17)
Zajedništvo u Crkvi (preveo Ivan Ivanda, Split: Verbum, 2006.)
Zajedno u Kristu : pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj (Zagreb: Glas Koncila : Hrvatska biskupska konferencija, 2012.)
Zvijezda nade : papa hodočasnik u marijanska svetišta (prevela Benedikta Matošević, Zagreb: Naklada Benedikta, 2011.)
Židovski narod i njegova sveta Pisma u kršćanskoj Bibliji / Papinska biblijska komisija (preveo Anto Popović, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2003., Dokumenti, 133).
[7]
https://www.vatican.va/roman_curia/cong ... ic_lt.html[8] Sacerdotium ministeriale (6. VIII. 1983.): Poslanica biskupima Katoličke Crkve o nekim pitanjima koja se tiču služitelja Euharistije, AKSA, br. 695 od 9. 9. 1983., Prilog, str. 1–5; Nova et vetera (Sarajevo), XXXVI (1986.) 1–2, str. 186–190; Heinrich Denzinger – Peter Hünermann, Zbirka sažetaka vjerovanja definicija i izjava o vjeri i ćudoređu, Đakovo, 2002., br. 4720–4723, str. 946–947.
Libertatis nuntius (6. VIII. 1984.): Uputa o nekim aspektima „teologije oslobođenja“, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1985., 2003.3 (Dokumenti, 71); Heinrich Denzinger – Peter Hünermann, Zbirka sažetaka vjerovanja definicija i izjava o vjeri i ćudoređu, Đakovo, 2002., br. 4730–4731, str. 947–950.
Epistola de exorcismis (29. IX. 1985.): Pismo upućeno mjesnim ordinarijima: dozivaju se u pamet vrijedeći propisi o egzorcizmima, Nova et vetera (Sarajevo), XXXVI (1986.) 1–2, str. 191.
Libertatis conscientia (22. III. 1986.): Naputak o kršćanskoj slobodi i oslobođenju, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1986. (Dokumenti, 81); Heinrich Denzinger – Peter Hünermann, Zbirka sažetaka vjerovanja definicija i izjava o vjeri i ćudoređu, Đakovo, 2002., br. 4750–4776, str. 950–956.
Homosexualitatis problema (1. X. 1986): Pismo o pastoralnoj skrbi za homoseksualne osobe
Donum vitae: Naputak o poštovanju ljudskoga života u njegovu početku i o dostojanstvu rađanja (22. II. 1987.): Dar života: naputak o poštivanju ljudskog života u nastanku i o dostojanstvu rađanja: odgovori na neka aktualna pitanja, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1987., 1997. (Dokumenti, 88); Valentin Pozaić, Život prije rođenja, Zagreb 1990., str. 193–234; Heinrich Denzinger – Peter Hünermann, Zbirka sažetaka vjerovanja definicija i izjava o vjeri i ćudoređu, Đakovo, 2002., br. 4790–4807, str. 957-965; Glas Koncila (Zagreb), XLIV (2005.) 1.602 / 6. III., str. 4; Stanko Lasić, Pravo na rođenje u učenju Crkve, Zagreb: FTI, 2009., str. 211–229 (
http://www.tonimir.hr/Pravo_na_rodjenje.pdf, str. 212–230).
De quibusdam rationibus christianae meditationis (15. X. 1989.): Istočnjački oblici meditacije i kršćanska molitva : pismo Kongregacije za nauk vjere biskupima o nekim aspektima kršćanske meditacije, Svesci Kršćanske sadašnjosti, br. 68–69, 1990., str. 3–11.
Odgovori na pitanja o uklanjanju maternice (31. srpnja 1993.): Stanko Lasić, Pravo na rođenje u učenju Crkve, Zagreb: FTI, 2009., str. 238–239 (
http://www.tonimir.hr/Pravo_na_rodjenje.pdf, str. 239–240).
Odgovor o dvojbi glede nauka apostolskoga pisma Ordinatio sacerdotalis (28. X. 1995.): IKA, br. 47/95 od 23. XI. 1995., str. 20.
Donum veritatis (24. V. 1990.): Crkva u svijetu, (1997.) 1, str. 11-13; Donum veritatis : smjernica o crkvenom pozivu teologa, preveo Nikola Eterović], Split : Crkva u svijetu, 1997.
Pismo Annus internationalis familiae o primanju svete Pričesti vjernika koji su nakon rastave braka sklopili novi (14. IX. 1994.): Pismo o pristupanju rastavljenih i ponovno vjenčanih vjernika euharistijskoj pričesti (14. IX. 1994.), IKA, br. 41/94 od 19. X. 1994., str. 19–20.
Agendi ratio in doctrinarum examine (29. VI. 1997.): Poslovnik za provjeravanje nauka, IKA, br. 36/97 od 4. IX. 1997., str. II-IV.
Razmišljanja: Primat Petrova nasljednika u otajstvu Crkve (31. X. 1998.): IKA, br. 45/98 od 12. XI. 1998., str. I-III.
Dominus Iesus (6. VIII. 2000.): Dominus Iesus : deklaracija o jedincatosti i spasenjskoj univerzalnosti Isusa Krista i Crkve, preveo Slavko Antunović, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2000. (Dokumenti, 125).
Ardens felicitatis (14. IX. 2000.): Naputak o molitvama kojima se od Boga moli ozdravljenje, preveo Slavko Antunović, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2001. (Dokumenti, 126).
O nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu (24. XI. 2002.): Doktrinalna nota o nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu, Zagreb: Ika, 2003., (Ika-dokumenti 8); Zagreb: Obiteljski centar, 2003., 2007.
Promišljanja o prijedlozima za zakonsko priznavanje životnih zajednica među homoseksualnim osobama (31. VII. 2003.): Promišljanja u svezi sa zakonskim prijedlozima o priznavanju zajednica osoba istoga spola, preveo Branko Jozić, Split: Verbum, 2003.
[9] Josef Ratzinger, Duda, Bonaventura, Joannis Stojković O. P. (†1443) doctrina de cognoscibilitate Ecclesiae, Münchener theologische Zeitschrift (München), XI (1960.) 3, str. 215–216.
[10]
https://www.vjeraidjela.com/duhovna-opo ... dikta-xvi/[11] Benedikt XVI., Razgovor za Poljsku televiziju 16. listopada 2005.: vatican.va – Benedikt XVI. – govori – 2007. – listopad; Glas Koncila (Zagreb), XLIV (2005.) 1.635 / 23. X., str. 5.
[12] Od lat. liberalis, slobodan; sustav gospodarskih i političkih nazora u kojem su pojedinčeva prava najviša vrijednost; slobodoumnost; slobodno misliteljstvo; ideologija koja teži postizanju pojedinčeve slobode na račun društvene jednakosti i društvene stabilnosti; zalaganje za što manje državne intervencije u gospodarstvo i nezadiranje države u pojedinčev život; otvorenost prema novim idejama i društvenom eksperimentiranju (nasuprot konzervativizmu koji se zalaže za držanje na tradicionalnim načelima).
[13] Od lat. permissio dopuštenje; pretjerana popustljivost, sveopća dopustivost (nasuprot restriktivnosti i represivnosti): ništa nije zabranjeno.
[14] Joseph Ratzinger – Vittorio Messori, Razgovor o vjeri, Split, 1998., str. 75-78, 87-89, 85, 90.
[15] Priroda ima fizikalno obilježje, smisao pojavnoga, vidljivog, tvarnog, osjetilno spoznatljivoga i okolišnoga; odnosi se na izvanljudski, objektivni prirodni svijet, sve postojeće po sebi bez čovjekova rada; skup klimatskih uvjeta s biljnim pokrovom i plodnošću, dok narav ima antropološko i ontološko obilježje i obuhvaća odlike osobnosti, ćud, običaj, osnovno svojstvo, nagnuće, temperament te je prvi izvor prava.
[16] Joseph Ratzinger, Propovijed u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu 15. veljače 1998.
[17] Joseph Ratzinger, Molitva na Devetoj postaji Križnoga puta u Koloseju 25. ožujka 2005.