GLAS IZ WASHINGTONA Papa Franjo: zaštitnik siromašnih i ugroženih Šime Letina U srijedu navečer, 13. ožujka (2013), desetak minuta poslije 8. sati po europskom vremenu, nakon bijeloga dima koji je prosukljao kroz dimnjak iz Sikstinske kapelice i zvonjave crkvenih zvona, kojom je potvrđen izbor novoga pape, francuski kardinal protođakon Jean-Louis Tauran sa srednjega balkona bazilike Sv. Petra službeno je obznanio izbor i ime, 266. po redu pape, kojega su 115 kardinala iz 48 zemalja sat ranije dvotrećinskom većinom izabrali za novog poglavara Katoličke crkve.
“Annuntio vobis gaudium magnum; Habemus Papam: Eminentissimum ac Reverendissimum Dominum, Dominum Georgium Marium Sanctae Romanae Ecclesiae Cardinalem Bergoglio qui sibi nomen imposuit Franciscum (Objavljujem vam radosnu vijest; Imamo papu: Uglednog i najpobožnijeg gospodina (Ime novog pape), gospodina kardinala Svete Rimske Crkve (Prezime novog pape), koji je uzeo ime (papino novo ime)
Nekoliko minuta iza toga, u papinskoj odori, s lijepim, ali jednostavnim i bez posebnog ukrasa, križem na prsima, uspravan kao svijeća, pojavio se sedamdesetšestgodišnji argentinski kardinal i član Družbe Isusove, Jorge Mario Bergoglio, koji je u petom izbornom krugu postao Papa Franjo I. Vatikanski glasnogovornik otac Federico Lombardi je najavio da će se novoizabrani papa službeno zvati papa Franjo bez dodatka “prvi”.
Sa smiješkom na licu, pozdravljajući i blagosivajući okupljeno mnoštvo na Trgu sv. Petra, ljude različitih nacija, vjera i uvjerenja, vjernike i nevjernike, koji su mu mahali i zanosno klicali, papa je tihim i smirenim glasom prozborio:
“Braćo i sestre, dobra večer. Znate da je dužnost konklava bila
izabrati rimskog biskupa, ali čini mi se da su moja braća kardinali
otišla uzeti ga na kraj svijeta. Ali evo sada smo tu. Hvala vam na
dočeku. Hvala cijeloj rimskoj zajednici.
No, prije svega htio bih izmoliti molitvu za našeg papu u miru,
Benedikta XVI., da ga Gospodin blagoslovi i da ga majka Božja
čuva.”
Nakon molitve Očenaš, Sveti Otac je nastavio, “sada ćemo započeti taj put kardinala i naroda Rimske crkve, put bratstva, pun ljubavi i povjerenja među nama. Molimo uvijek za nas, jedni za druge, za cijeli svijet, da ostvarimo veliko bratstvo. Želim da ovaj put Crkve koji započinjemo bude plodonosan za evangelizaciju ovog prekrasnog grada. Sada bih htio blagoslov, ali ja želim zamoliti vas za uslugu. Prije nego što biskup blagoslovi narod, molim vas da vi zamolite Gospodina da blagoslovi mene. Molite za mene u tišini.”
Uslijedio je papinski blagoslov Urbi et orbi (Gradu i svijetu), a nakon toga papa se ponovo obratio nazočnima: “Braćo i sestre ostavljam vas. Zahvaljujem svima na dobrodošlici. Molite za mene. Bit ću s vama uskoro. Sutra ću otići moliti Gospu da čuva cijeli Rim. Laku noć i odmorite se.”
Sutradan, u četvrtak poslije podne, u Castel Gandolfu papa je posjetio svoga predčasnika, umirovljenog papu Benidikta XVI., koji je prošli mjesec u svojoj osamdesetpetoj godini postao prvi umirovljeni papa nakon 600 godina.
Reakcije i čestitke iz svijeta Diljem svijeta, posebno u zemljama Latinske Amerike, izbor argentinskog kardinala dočekan je i popraćen radošću, oduševljenjem, nevjericom i odobravanjem. “Ovo je blagoslov za Argentinu”, istu večer po ulicama Buenos Airesa oduševljeno je uzvikivala jedna Argentinka. Vjernici i nevjernici hvalili su izbor bivšega buenosaireškog nadbiskupa, a državni i vjerski predstavnici iz cijeloga svijeta kao da su se natjecali tko će mu prvi čestitati.
Predsjednica Argentine Cristina Fernandez de Kirchner s kojom je kardinal Bergoglio često dolazio u sukob zbog njezinih kontraverznih političkih i socijalnih izjava zaželjela je da papin pontifikat bude plodonosan. Njegov izbor je pozdravila i brazilska predsjednica Dilma Rousef, ističući da ga Brazilci rado očekuju na Svjetskom danu mladih u Riu de Janeiru, u srpnju ove godine.
U izboru južnoamerikanca i prvoga pape izvan Europe nakon 1300 godina, predsjednik SAD Barack Obama vidio je vitalnost Južne Amerike, a novoizabranog je papu, zbog negova pomaganja siromašnih, nazvao “zaštitnikom siromašnih i najranjivijih među nama”.
Čestitajući papi Franji, predsjednik Obama je rekao:
“U ime američkog naroda, Michelle i ja, upućujemo najbolje želje njegovoj svetosti papi Franji, koji preuzima stolicu sv. Petra i započima svoj pontifikat. Kao zaštitnik siromašnih i najranjivijih među nama on nosi poruku ljubavi i suosjećanja koja nadahnjuje svijet više od 2000 godina i po kojoj mi, jedan u drugome, vidimo lice božje.”
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon je izjavio da se raduje budućoj suradnji UN-a i Svete Stolice pod vodstvom pape Franje. Istakao je da Sveta Stolica i UN imaju zajedničke i iste ciljeve, promociju mira, socijalnu pravdu, ljudska prava, te borbu protiv siromaštva i gladi.
Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso čestitali su novoizabranom papi. “U ime Europske unije, upućujemo iskrene čestitke na Vašem izboru. Želimo Vam dug i blagoslovljen pontifikat, koji će omogućiti Vašoj Svetosti i Katoličkoj crkvi da brani i promiče temeljne vrijednosti mira, solidarnosti i ljudskog dostojanstva”, stoji u njihovoj zajedničkoj čestitci.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izražavajući zadovoljstvo i radost, istakla je da mnogi očekuju da će papa u svom pontifikatu i radu biti usmjeren ne samo prema vjeri nego i prema miru i pravdi u svijetu. David Cameron, britanski premijer, papin je izbor nazvao sjajnim danom za sve katolike, a palestinski predsjednik Mahmud Abas je pozvao papu Franju da čim prije posjeti Betlehem, mjesto Isusova rođenja.
Čestitke iz HrvatskeHrvatski predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske vlade Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, te u ime HAZU-a akademik Zvonko Kusić uputili su čestitke svetom ocu Franji.
“Vaša Svetosti,
S velikom radošću primio sam vijest o Vašem izboru za 266. Petrova nasljednika, rimskog biskupa i poglavara Katoličke crkve. Osobita mi je čast uputiti Vam najiskrenije čestitke na početku Vašega pontifikata. Vaš prethodnik papa Benedikt XVI. građanima Hrvatske ostao je u srcu kao trajni izvor moralnog i duhovnog ohrabrenja, kao trajni znak nade i vjere u budućnost. Uvjeren sam da ćete se u vrijeme svoga pontifikata, na tragu svojih prethodnika, svojim moralnim autoritetom i duhovnom snagom nastaviti zalagati za promicanje i zaštitu ljudskih prava, za smanjivanje razlika između siromašnih i bogatih, prestanak sukoba i ratova u svijetu, za bolji i plemenitiji svijet. Vaša ekumenska zauzetost kroz dugo razdoblje pastoralnog rada u Vašoj domovini, zalaganje za poštovanje posebnosti različitih religijskih tradicija, za jačanje međureligijskih inicijativa, za dijalog i toleranciju, hrabri i daje nadu u budućnost svim katoličkim vjernicima u svijetu, kao i svim ljudima dobre volje.
Radujem se budućim susretima i suradnji s Vama, Sveti Oče, u svrhu unaprjeđenja bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice, a za dobrobit hrvatskih katoličkih vjernika širom svijeta i Katoličke crkve u Hrvatskoj”, stoji u Josipovićevoj čestitci. (Večernji list, 14. ožujka, 2013.)
Premijer Zoran Milanović u čestitci, koju je uputio papi u svoje osobno ime i u ime Vlade Republike Hrvatske, poželio je Svetom ocu “dug i blagoslovljen pontifikat”.
Predsjednik Hrvatskoga Sabora Josip Leko izrazio je želju da novoizabrani papa svojim autoritetom kroz djelovanje Katoličke crkve smanji siromaštvo u svijetu i da kroz Crkvu nastavi širiti toleranciju i snošljivost među različitim vjerama i ljudima.
Predsjednik Svjetskog židovskog kongresa Ronald Lauder javno je pohvalio novoizabranog papu kao čovjeka širokih pogleda i velike otvorenosti, čovjeka dijaloga, koji je uvijek spreman graditi mostove s drugim vjerskim zajednicama.
Dojmovi i oduševljenje crkvenih predstavnika Predstavnici i duhovni poglavari Katolicke crkve iz cijeloga svijeta pozdravili su izbor argentinskog kardinala. Mnogi od njih u njegovu izboru vide pravi blagoslov i novi poticaj za jedinstvo i duhovni napredak svih katolika. “Papa Franjo je skroman, blag, inteligentan i svet čovjek. On će biti pravi blagoslov za Crkvu i svijet. Za neke njegov izbor je iznenađenje, za mene je on inspiracija,” izjavio je kardinal Cormac Murphy-O’Connor, umirovljeni nadbiskup iz Westminstera u Engleskoj .
(
http://www.gardian.co.uk/world/2013/mar/13)
„Svi smo odahnuli jer znamo da imamo dobrog pastira. On je izvanredan čovjek, pouzdan i stabilan, pun jednostavnosti i iskrenosti,“ rekao je njujorski nadbiskup kardinal Timothy Dolan nakon izbora pape.
Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, opisujući svoj osobni susret s Papom u kojem su kardinali obećali poslušnost sv. Ocu, izjavio je da mu je papa Franjo rekao da dolazi iz “Crkve mučenika, trpeće crkve”. Kardinal Puljić smatra da je papa Franjo čovjek velikog srca, s jasnim i određenim stavom, čovjek koji će biti “dovoljno hrabar da uz snagu vjere nadiđe sve izazove…”
Nakon kratkoga susreta s novoizabranim papom, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je izjavio da je papa Franjo poslao svoj papinski blagoslov cijelom hrvatskom narodu i da je preporučio sebe i svoju službu u molitve vjernih Hrvata.
“Izbor novoga pape pokazuje da Crkva nema stranaca ni kontinenta”, rekao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Kratki životopis Jorge Mario Borgoglio rođen je 17. prosinca 1936 u Buenos Airesu u katoličkoj obitelji od petero djece. Roditelji su mu iz Italije doselili u Argentinu. U isusovački je red stupio 11. ožujka 1958. a za svećenika je zaređen 13. prosinca 1969 godine. Od 1973. do 1979, bio je provincijal Isusovačkog reda, a od 1980 do 1986 rektor sjemeništa u San Miguelu. Doktorirao je u Njemačkoj, a 1992 imenovan je pomoćnim biskupom Buenos Airesa. 28. veljače 1998. postao je nadbiskup Buenos Airesa, a tri godine kasnije Papa Ivan Pavao II. pozvao ga je u Vatikan u Rimsku kuriju i imenovao ga je kardinalom. Živio je jednostavnim i skromnim životom. Ubrzo je postao poznat i popularan po svojoj skromnosti i privrženosti prema ugroženima, siromašnima i nemoćnima. Kao biskup, u Buenos Airesu, umjesto u biskupskoj palači, živio je u malom i skromnom stanu. Odrekao se vlastitog automobila i osobnog vozača i služio se javnim prijevoznim sredstvima.
Odmah, nakon papina izbora i pojave na balkonu Bazilike, započela su javna pretraživanja njegove prošlosti, analize i interpretacije njegovih stavova i javnih izjava, a na temelju tih analiza nastala su različita proricanja i nagađanja o njegovu pontifikatu i budućnosti Katoličke crkve.
Jedni se dive njegovu zalaganju za ugrožene i siromašne, dok ga drugi (a među njima ima i onih koji ga hvale zbog skromnosti) ne prestaju kritizirati zbog stavova o pobačaju, eutanaziji i istospolnim brakovima. Čudno im je kako netko s tolikim osjećajem za pravdu, netko tko u sebi nosi ljubav prema bolesnicima SIDE (AIDS), pere i ljubi njihove noge, osuđuje homoseksualnost, ne priznaje valjanost istospolnih brakova i pobačaj smatra grijehom. Ovi zaboravljaju da ti stavovi, zapravo, i nisu njegovi osobni, već da su to stavovi Crkve kojoj je on na čelu.
Zvuči pomalo apsurdno da se od poglavara Crkve, pod izgovorom zalaganja za dobro i napredak Crkve, traže promjene i mjere koje nisu u skladu s njezinim učenjem.
Prvi neeuropejac Nakon Papina izbora, stalno se postavlja pitanje, da li je i koliko je važno što novi papa dolazi iz Latinske Amerike, odnosno iz Argentine?
Važno je to zbog toga jer je to prvi papa iz jedne od dviju Amerika, prvi papa neeuropejac. Važno je također što dolazi iz Argentine, iz zemlje emigranata, u kojoj živi puno etničkih skupina s različitim vjerskim uvjerenjima i tradicijom. U toj multikulturnoj sredini živio je i djelovao papa Franjo. Kao biskup imao je odlične odnose s predstavnicima svih vjerskih zajednica. Zalagao se je za dijalog i pomirenje svih ljudi, za suradnju pripadnika različitih religija i vjerskih zajednica, za mir i pravdu u svijetu, za siromašne i progonjene, za sve koji su bili najpotrebniji Božjega milosrđa. I zato je njegov izbor u cijeloj Latinskoj Americi, a posebno u Argentini, dočekan s velikom nadom, radošću i oduševljenjem većine ljudi dobre volje. Nažalost ima i onih u Latinskoj Americi i izvan nje, koji ne samo da nisu oduševljeni njegovim izborom, već ga javno i otvoreno napadaju. Argentinski pisac Horacio Verbitsky u knjzi „El Silencio” (Šutnja) nekadašnjeg isusovca i buenosaireškog nadbiskupa Bergoglia, a sadašnjeg papu Franju povezuje s predstavnicima vojne hunte u Argentini iz sedamdesetih godina. Optužuje ga da je propustio zaštiti dvojicu argentinskih isusovaca koje je argentinska vlada uhapsila i zatvorila 1976. godine. Kardinal Bergoglio je odbacio te optužbe, ističući da je „iz pozadine“ činio sve moguće da spasi ne samo njih dvojicu već i druge svećenike. Argentinski dobitnik Nobelove nagrade Adolfo Perez Esquivel smatra da su optužbe protiv nadbiskupa Bergoglia neutemeljene i neistinite.
Zbog medijskih ponavljanja starih i objavljivanja novih napada na Papu, vatikanski glasnogovonik Federico Lombardi nedavno je rekao da ti žestoki i neutemeljeni napadi na novoizabranog papu dolaze iz redova ljevice, čiji je cilj napasti cijelu Crkvu. Pri tom je naglasio da je Papa puno učinio kako bi zastitio ljude za vrijeme vojne diktature. „Nikada nije bilo vjerodostojnih i konkretnih optužbi i dokaza protiv njega“ dodajući da Papa službeno nikad nije bio optužen za sudjelovanje u onome što se događalo u doba diktature, od 1976. do 1983. godine.
ZaključakIako su trojica zadnjih papa, papa Ivan Pavao II., papa Benedikt XVI. i papa Franjo, rođeni u različitim nacionalnim sredinama, odrasli i odgojeni u različitim i oprečnim političkim sistemima, činjenica je da među njima ima puno više sličnosti nego razlika. Te sličnosti su uočljive, ne samo u njihovim stavovima o nauku i hijerarhijskom ustrojstvu Crkve, o moralu, pitanjima vjere i socijalne pravde, već i o svjetskom miru, u njihovu odnosu prema siromašnima i ugroženima i na koncu o teologiji oslobođenja o kojoj se na poseban način raspravlja i piše ovih dana. Sva trojica su rođena izvan Italije. Njihovim izborom, posebno izborom pape Ivana Pavla II. i pape Franje, mnogi su bili iznenađeni. Papa Franjo je za neke iznenađenje i po izboru imena, koje je uzeo u čast svetog Franje Asiškog. Izborom imena Franjo, papa je dao na znanje svima, a na poseban način katolickim vjernicima, predstavnicima i dostojanstvenicima Crkve, s kime i uz koga u današnje vrijeme, zbog nagomilanih i velikih razlika između bogatih i siromašnih, mora biti Katolička Crkva. Svoju privrženost siromašnima i ugroženima papa ne nameće, vec je vlastitim primjerom svjedoci i potvrdjuje. Sve što čini, čini iz ljubavi u kojoj nema ljudske taštine, ni primisli na osobnu slavu i moć. Ona izvire iz evanđelja. Iz njegovih susreta i razgovora s običnim ljudima proizlazi iskrenost i srdačnost, očinska briga za sve ljude. Takvog papu treba danas Katolička crkva i takvog sv. Oca trebaju katolički vjernici i zato neka Bog blagoslovi papu Franju.
.
