Tema o sarajevskim Hrvatima. Na jednom drugom forumu je čak netko postirao podatke o broju Hrvata u Austrougarskoj i u staroj Jugoslaviji na području grada Sarajeva. Vjerojatno se broj oslanjo na broj katolika, koji je približno odgovarao stanju u Sarajevu, jer su popisi po nacionalnom izjašnjavanju krenuli tek nakon drugog svjetskog rata.

Koliko sada ima broj Hrvata? Što kažu župski uredi i uopće koje župe obuhvaćaju grad Sarajevo?
Mogli bi vidjeti i stare popise i neke zanimljvosti o demografiji Hrvata, broj osnovnoškolaca u katoličkom centru i sl.

bilo je za Božić , kad je župnik crkve presvetog trojstva u novom sarajevu , rekao da ovo godine ima 50 obitelji vise za posjetiti nego lani , čini mi se da je taj broj spomenuo

inače kad smo kod toga , od 100 000 maraka odobrenim za pomoć vjerskim zajednicama od strane općine Novo Sarajevo , nama 15000 maraka , sto je opet bolje od 5000 km Srbima , a muslimani se opariše sa 80000 km , napravitce par đamija itd

http://www.novosarajevo.ba/stream/article.php?pid=301

E i ja u tu crkvu idem Nisam ga čuo da je se brojčano izrazio,ali je rekao poslije obavljenog blagoslova,da je iznenađen brojem novih mladih obitelji u svojoj župi.

Mislim da sam neki dan vidio na poskoku da je trenutno u Sarajevu 16 ili 17 tisuća Hrvata. Potražit ću članak,pa ću staviti. Ma teško da se može po broju učenika u KŠC-u nešto zaključiti,kad tamo ide jako puno Bošnjaka i jedan broj Srba.

I moja bivša crkva, tu sam vjeronauk pohađao, i na ponoćki 1990 bio jedan od tri kralja

Tu sam (poslije sata vjeronauka) prvi put čuo izvedbu "Ustani bane", i uzeo HDZ plakate sa Njofrom koje sam lijepio po komšiluku

u toj crkvi su meni ukrali novčanik ....

,opa pa uzoran si bio izgleda, kako vjernik,tako i Hrvat . Prema riječima župnika Ravlića to je najbogatija sarajevska župa. A kad god idem na misu,bilo da je 9,11 ili 18h uvijek je prepuno,znači da ima i ljudi .Nedavno su uređivali crkvu,kupili orgulje,sredili dvorište...ma nema šta župnik je za 10 .

Čak je i malonogometna ekipa kluba prva u nekoj ligi,samo ne znam u kojoj,svaku nedjelju župnik govori rezultate,ali nisam ga čuo da je rekao za ligu

E svašta,pa mora da si negdje pri dnu crkve bio,jer znaju i cigani ući pa "operiraju" pod misom. A sad se sjetih da je nedavno župnik rekao da dobro čuvamo novčanike i dokumente,vjerojatno si ga ti obavijestio o krađi . A i on se uvijek naginje kada sjedi iza oltara,da bi vidio ulazi li tko u crkvu pod misom

Opa, dobro se drže...kažeš crkva dupke puna, ali koliko se radi o mlađim ljudima....predpostavljam da je ipak ogromna većina gerijatrije?

Pa normalno da je većina starijih ljudi,ali rijetko koja baka dođe sama,većinom malo unuče vodi za ruku... Svaku nedjelju pod svakom misom,morao je biti bar jedan ministrant,bilo da je riječ o djevojčici ili dječaku, a kako su davno krenuli sa tom praksom rekao bih da ima dosta djece. A ti koji su ministrirali su oni kojima je pričest ove godine i pohađaju župni vjeronauk. Ma strog je dosta svećenik,tako da ih dovodi u red.

Eno prošle nedjelje sam malo otišao do Marin dvora,(jer mi je dosadila onolika gužva na Dolac Malti ) i svećenik se žali kako mu nitko ne dolazi od prvopričesnika na vjeronauk,pa je odlučio da ove godine i ne bude prve pričesti u župi,no valjda na nagovor roditelja,odlučio je još malo pričekati da vidi hoće li se situacija popraviti. A kako je loše govori podatak,da mu dolaze dva učenika,ali kad jedan dođe,drugog nema,valjda se izmjenjuju svaki tjedan . No nije to rezultat slabog nataliteta,nego neodgovornosti kako djece tako i roditelja(bar on tako kaže).

Hvala za update, uvijek volim čuti pozitivne vijesti

Ma ništa,šta god znam,napisat ću

S malim zakašnjenjem s obzirom na obećanje u jednom od gornjih postova postavljam najnoviju analizu mr. Borislava Brozeka o sarajevskim Hrvatima:

Analiza Mr. Borislav Brozeka, ekonomskog stručnjaka
Demografsko stanje u BiH: Dnevno odlazila 4 Hrvata, a dolazilo 16 Bošnjaka

Položaj Hrvata u glavnome gradu BiH, kao i u cijeloj Federaciji BiH, te državi posebice sa stajališta demografije i gospodarskog položaja, postao je temom kojom su se počeli baviti i znanstvenici.

Krizna 2008. godina
Tako je mr. Borislav Brozek, ekonomski stručnjak iz Sarajeva, inače izvrstan poznavatelj statistike, u posljednjem broju časopisa poznatijeg kao “Radovi” Hrvatskog društva za znanost i umjetnost objavio članak koji tretira problematiku Hrvata u Sarajevu u dužem razdoblju od 1878. do 2008. godine, s naglaskom na usporedbu razdoblja posljednjeg popisa stanovništva te poraća od 1997. do 2008. godine. Nedvojbeni zaključak je da se demografsko stanje Hrvata rapidno pogoršava, naročito od posljednjeg popisa od 1991. godine. U radu je autor naveo veliki broj vrlo zanimljivih statističkih podataka, kao i neke izračune, dakako one matematičke koji se odnose na postotak.

Inače, profesor Brozek je detaljno prikazao kako Hrvati u FBiH žive u zajednici s Bošnjacima te je dao usporedbu ova dva nacionalna entiteta u demografskim obilježjima. Navedeni pokazatelji i relacije su iznenađujuće i otkrivaju da je položaj Hrvata dostigao najnižu razinu u posljednjih 77 godina, o kojima postoje podaci.

Zašto su Hrvati Sarajeva u uzmicanju, a ne poduzimaju pravne mjere za opstanak, zašto se osjećaju nemoćno i zašto misle da zbog 3 posto u strukturi stanovništva grada ne mogu bitno promijeniti položaj, kakva je stvar, kakav je stvarni profil Hrvata u Sarajevu, pojedinačno i u raznim udrugama te zašto je mali udio mladih Hrvata u političkom vodstvu i gospodarstvu i uopće u Sarajevu, samo su dio pitanja na koje je Brozek pokušao dati obrazloženje.

Prema njegovim riječima, odgovor može biti u obliku prikaza stanja Hrvata u Sarajevu u 2008. godini. U tom kontekstu Brozek ističe kako je 1991. godine u Sarajevu živjelo tri puta manje Hrvata nego što je to slučaj u Federaciji BiH. U 2008. godini u Sarajevu je sedam puta manje Hrvata nego u FBiH. Međutim, mr. Borislav Brozek ističe da je potrebno sustavno istraživanje ovog problema, a još više strategija poboljšanja položaja Hrvata u Sarajevu i ne samo u njemu nego i šire na području entiteta i države.

Kako su Hrvati nestali
Uzorak koji je Brozek predstavio iz 2000. godine, prema njegovim riječima, može biti poučan. Naime, 2000. godine u Sarajevu su živjela čak 26.373 Hrvata, od ukupno 2,287.624 stanovnika Federacije, od kojih su 500.102 Hrvata. Te 2000. godine, koja se čini prekretnica u promjeni položaja Hrvata, u Federaciji BiH Hrvati su sudjelovali u ukupnom stanovništvu sa 21,9 posto, a u Sarajevskoj županiji Hrvati su participirali sa 6,8 posto. Konačno, 2008. godine sudjelovanje Hrvata u broju stanovništva je više nego prepolovljeno i iznosi 3,1 posto.

Brozek otkriva kako i na koji način su Hrvati curili iz Sarajeva od 1991. do 1999. godine. Naime, prema njegovu izračunu, za osam godina u Sarajevu su se “istopila” 9354 Hrvata na način da su pojedini umrli, a ostali doživjeli mehanički odljev.

Budućnost upitna
Prema njegovu izračunu, 1169 Hrvata godišnje je napuštalo Sarajevo, 97 mjesečno ili tri Hrvata dnevno su odlazila iz Sarajeva od 1991. do 1999. godine. U sljedećih devet godina, dakle do 2008. godine, broj Hrvata se dalje smanjivao, i to za 11.756 ili 1306 godišnje, 109 mjesečno ili četiri dnevno. Istodobno je populacija Bošnjaka rasla, i to 7196 godišnje ili 660 mjesečno i 20 dnevno. Prema urađenoj aproksimaciji, broj Bošnjaka od 1999. do 2008. godine rastao je godišnje za 5612 ili mjesečno za 468 i dnevno za 16.

Zanimljivi su i podaci za Sarajevo koji se odnose na 1981. godinu. Naime, Hrvati su te godine sudjelovali u stanovništvu sa 17,3 posto, a u bivšem SK sa 12,6 posto, što znači da su u minusu za 27 posto u političkoj poziciji. Kod tadašnjih muslimana također se bilježi minus od 19 posto, a Srbi su u plusu 42 posto. Nadalje, Brozek konstatira da je sudjelovanje Hrvata od 1991. do 2008. godine opadalo po stopi od 0,206 posto te iznosi tvrdnju kako će se 2025. godine broj Hrvata svesti na 0,6 posto. Drugim riječima, svaki stoti stanovnik Sarajeva tada bi bio Hrvat. Ovaj podatak se odnosi na prognozirani broj stanovnika u županiji koji bi, prema izračunu Brozeka, 2025. godine iznosio 620.000.

Ovo je stvarno bolesno

Sredstva iz člana 1.ove Odluke u iznosu od 100.000,00 KM raspoređuju se na slijedeće korisnike:

1.Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, za:
80.000,00 KM

-Finalnu izgradnju objekta Džamije Pofalići - Centralna 35.000,00 KM

-Izgradnju abdesthane Džamije Pofalići - Bakarevac 5.000, 00 KM

-Izgradnju objekta Džamije Hrasno brdo
30.000,00 KM

-Otklanjanje zemljišta za početak građenja objekta Džamije Grbavica II, 5.000,00 KM

-Izgradnju munare Džamije Velešići 5.000,00 KM

2. RKT.Župni ured "Presvetog trojstva " Novo Sarajevo 15.000,00 KM

-za sat i zvona crkve " Presvetog trojstva". 15.000,00 KM

3. Srpska Pravoslavna crkvena opština Dolačka Novo Sarajevo
5.000,00 KM

-za ogradu hrama "Sv.Preobraženja" 5.000,00 KM





Znači još 4 džamije u Teheranu/Sarajevu , katolici će dobit novi sat na zvoniku, a pravoslavci će se usrećit ogradom (koja bi trebala zaštiti crkvu od naleta vehabija).

Nevjerojatno.

Pravo multietniĆno.

Zamisli da mi Hrvati gradimo svake godine po 4 nove crkve u Mostaru.

Sarajevo trenutno ima točno 96 džamija (bez ove nove 4), a Reisov nezaustavljivi apetit za džamijama je tek počeo rasti.
Uskoro će bit više džamija nego muslimana u BiH.

Sami sebi kopaju grob. Stvarno nema više smisla, ovo je prešlo i puko zapišavanje teritorija, pa Sarajevo je već njihovo, ovo je baš šamaranje mrtvog magarca.
Pa bježi im raja iz Sarajeva glavom bez obzira.

Ne kopaju majstore, nego se osiguravaju da se ja i ti ne vratimo, niti da kome to padne na pamet.

Uz to, reci mi kada ili kroz koliko godina vidis oporavak "krvne slike" Hrvata u Teheranu? Do 25%? 50% ? Koliki faktor ce bit srbi iz Capajeba u narednih 10, 25, 50 godina?

Odgovorio bih ti ali neću jer ti se odgovor neće svidjeti, a pogotovo zato jer ja osim Sarajeva imam i "rezervni" zavičaj pa mi nije tolika katastrofa kao nekima.

Naravno ta moja nepovoljna procjena bi se temeljila na projekciji sadašnjeg stanja.

No, što ako se BiH kao država sredi, što ako Sarajevo bude proglašeno distriktom (ujedinjenje sa srpskim Sarajevom?), onda bi moglo doći do zanimljivih i pozitivnih promjena za Hrvate Sarajeva. Sigurno bi u rukama imali značajan dio vlasti (stvarne vlasti a ne ikebane), sigurno bi se više Hrvata odlučilo na studij u Sarajevu itd, pod takvim scenarijom bi moglo doći do mini-renesanse Hrvata Sarajeva.

No ruku na srce, vjerojatnoća svega toga je prilično mala

imamo mi i sat i zvono u crkvi , to je valjda za popravku , bas nesto i necujem zvono da zvoni , mora da je kvaru , a srbi imaju ogradu , al svejedno im obijaju svako malo crkvu, kradu ikone pa preprodaju skoro nasli nekakve u antikvarnici na Baščaršiji ukradene iz crkve , mislim da sam gledao popa na tv da kaze da ce tu lovu za video nadzor

nije da ih branim , u njih je takva tradicija da svaka mahala ima džamiju ,4 kuće džamija lol , ovo su sad izmislili saudijci pa im daju lovu za ove velike džamije , to nije u tradiciji ovih prostora

Ok, znam jako dobro da neki gradovi imaju osmansku arhitektru, tipa povijesne jezgre Travnika, Sarajeva i Mostara, to razumijem.
Ali da od ovih socijalističkih gradova, ili socijalističkih blokova u Sarajevu (NS, NG...) pokušavaju napravit islamsko-azijski ambijent, u kojem se očito Reis sa svojim vehabijama najbolje osjeća..?
Uvjeren sam da džamija tradicionalnih dimenzija daleko manje košta nego prosječna crkva, i da se vjerojatno gradi od materijala slabije kvalitete.
Bit će da je do toga, ova razlika u brojčanosti.

Đamiju moš napravit za 100k KM.
A s obzirom da se slabo otvaraju pogoni i gospodarski objekti u gradovima gdje su oni većina, a na izborima valja nešto pokazat da se izgradilo, onda je najlakše pretvorit park u džamiju.

Al fakat, u Avazu 80% vijesti o "otvaranju" i "izgradnji" su đamije. Čim pročitaš prvu red naslova vijesti "Svečano otvorena" ne moraš ni skrolat, već znaš da je đamija. Ostalih 20% otvaranja su komercijalni sadržaji tipa trgovački centri, bazeni, uređenje trgova, tu i tamo asfaltiranje ceste, znači ništa što stvara novu vrijednost i radna mjesta. Tek toliko da lokalna vlast ima nešto za pokazat- eto, napravili smo vam trg. Eto ti bazen, šta još hoćeš?

Na hrvatskim portalima je obrnuto, kad čitaš vijesti o "otvaranjima", to su redovito članci o novim pogonima i poduzetničkim zonama po Livnu, Kreševu, Vitezu, Grudama, novim fakultetima, bolnici u Mostaru.
Naravno hvala Bogu rade se i crkve, recimo uskoro se završava prelijepa ogromna velebna crkva u Jajcu, te mamutska crkva u Kupresu.

Ali ok, neću ja ulazit u unutarnju gospodarsku politiku Bošnjakistana.
Svako radi kako misli da je najbolje.
Najlakše je čekat da se ukinu vize pa pobjeć kod rođaka u Ameriku i Švedsku.