Novi, iz fondova EU finansiran vodič za "rodno pravičan i inkluzivan jezik", proglašava reči poput "majčinski", "maternji jezik", "devojačko prezime" i "remek-delo" problematičnim, jer, kako tvrde, impliciraju da je "jedan pol ili društveni rod norma". U prevodu: istorija, kultura i jezičko nasleđe postaju sumnjivi ako nisu u skladu sa savremenim ideološkim standardima.
Tako, piše "Politiko", briselski lingvisti sitnu knjigu pišu: na 38 strana obrazlažu zašto ne treba reći "majčinski" već "negujući", "maternji jezik" zameniti sa "matičnim", "devojačko prezime" "prezimenom po rođenju", a "remek-delo" sa birokratski sterilnim "delom genija". Čak ni Francuzi više nisu prihvatljivi, pa se preporučuje "francuski narod".
"Korišćenje rodno pravičnog i inkluzivnog jezika pomaže u smanjenju rodnih stereotipa, podstiče društvene promene i doprinosi postizanju rodne ravnopravnosti", poručuju "Smernice za upotrebu jezika kao pokretača jednakosti i inkluzivnosti", sugerišući tako da problemi Evrope leže u imenicama, a ne u realnoj politici.



