Belgiju danas posmatramo prvenstveno kao modernu europsku demokraciju i politički centar Europske unije.

Belgija se do 70-ih godina 20. st. uz pet uzastopnih institucionalnih reformi države pretvorila zemlju u federalnu državu koja se sastoji od zajednica, regija i federalnog nivoa vlasti.
Federacija kao oblik državnog uređenja je nastala u procesu koji je nudio odgovor na različita pitanja proizašla iz teškoće funkcionisanja etnički heterogene države.

Belgija je po svome Ustavu izrazito heterogeno društvo po raznim kriterijima, i sastoji se od:

a) tri zajednice – Frankofoni ili Valonci čine 45 %, Flamanci koji govore varijantom holandskog jezika 54 % i njemačka zajed-nica 1 % stanovništva;
b) tri regije – Flandrija sa 58 %, Valonija sa 32 % i Brisel sa 10 % stanovništva2;
c) četiri jezične regije – francuski, nizozemski, njemački i dvo-jezična regija Brisela;
d) dvije konfesije – katolici čine 75 % stanovništva, a protestanti (i ostali) 25 %.

Ravnomjerna zastupljenost u vladi znači da Vlada broji najviše 15 članova, a da se sa izuzetkom premijera sastoji od istog broja članova koji govore francuski i holandski jezik.
(S tim da su Flamanci više od dva puta brojniji od Valonaca)

Jednaka zastupljenost u organima sudske vlasti, naročito u Ustavnom sudu Belgije.

Federalni zakoni sa specijalnom većinom (zakoni koji se tiču organizacije vlasti i regiona osim 2/3 većine oba doma, mora odobriti i većina grupe koja govori francuski i grupe koja govori holandski jezik u oba doma)

Procedura alarmnog zvona, odnosno grupnog veta (Ustav Belgije omogućava da određena jezična grupa sa 3/4 glasova svojih članova blokira izglasavanje određenog akta, ako smatra da će takav akt poremetiti odnos između zajednica); Belgija ima razvijenu proceduru apsolutnog veta koji uključuju zakone sa specijalnom većinom i proceduru alarmnog zvona, kada se donošenje zakona suspenduje i u nekim slučajevima vraća Vladi na doradu, a kako je Vlada sastavljena po paritetu jasno je da se bitne odluke u državi ne mogu donijeti bez saglasnosti dvije najbrojnije jezično-kulturne grupe Flamanaca i Valonaca;

Belgija može opstati kao takva jer nisu ratovali, nisu pucali jedni na druge, ubijali se vijekovima.
BiH ne može.
BiH je eksperiment koji se mora raspasti jer neprijatelji ne mogu živiti zajedno.

Koji god od tih primjera uzmete tamo nema jakog islama.

Belgija može opstati kao takva jer nisu ratovali, nisu pucali jedni na druge, ubijali se vijekovima.
BiH ne može.
BiH je eksperiment koji se mora raspasti jer neprijatelji ne mogu živiti zajedno.