Koje je ujedno dark age za civilizaciju.
Znači za njih zlatno doba bilo kad je svijet bio u kulturnom i intelektualnom propadanju.
U biti kad se civilizacija spustila na njihovu razinu kozojeba i kad su ostali bili u njihovom nivou to je zlatno doba.

hahaha.

Ali jedna stvar se mora priznati. Za vrijeme križarskih ratova Zapad je došao u dodir sa islamskim svijetom i preuzeo neke stvari i dostignuća od njih (doduše i muslimani su dio toga preuzeli od ranijih civilizacija) i krenuo napredovati, a islamski svijet je nakon toga stagnirao, pa i nazadovao.

Arapi muslimani sa sobom nisu donosili nista sto bi se moglo nazvati ucenoscu. Njihova znanost, umjetnost i filozofija dolazili su iz zemalja koje su osvojili. Zeljni da usvoje nove ideje, poceli su da prikupljati stare rukopise koji su bili prepisivani u dovoljnom broju, kako bi prezivjeli ratove koji su se vodili usljed raspada Rimskog Carstva. Tako su se Arapi upoznali s idejama Aristotela, Euklida, Arhimeda i Ptolomeja.

Oni su cinili uslugu Europi time sto su marljivo prevodili na svoj jezik ono sto bi arapski pisari nazivali grckom znanoscu. Do 10. stoljeca, gotovo svi tekstovi grcke znanosti i matematike, koji su bili poznati zapadnom krcanstvu, imali su prijevod na arapskom jeziku. Tako je oko 800. godine Euklidovo djelo
Elementi bilo dostupno na arapskom jeziku. Ptolomejevo djelo Megale Syntaxis pojavilo se na arapskom jeziku 827. godine pod opceprihvacenim nazivom Almagest.

Svi prijevodi antickih djela na arapski jezik su mozda i najveci doprinos islama unaprijedenju znanja. Preuzimajuci indijsku matematiku, najprije od Perzijanaca, a zatim sredinom 8. stoljeca i od Indijaca, Arapi su bili u mogucnosti da postanu najveci ucenjaci tog vremena.

Glavni znanstveni centar pocetkom 9. stoljeca postaje tzv. Kuca mudrosti u Bagdadu koja se mogla usporediti s Aleksandrijskom knjiznicom i muzejom. Tu su se nalazile biblioteke, akademije i centri za prevodenje u kojima su se vrlo kvalitetno prevodila djela grcke antike. Moze se reci da je za razvoj arapske matematike u srednjovjekovnom razdoblju najzasluzniji al-Kvarizmi koji se smatra prvim velikim arapskim matematicarem. Upravo se kroz njegov rad Europa upoznala s indijsko-arapskim brojevnim sustavom.

Najveci doprinos koji su Arapi dali matematici je povezivanje dviju razlicitih matematika, grcke i indijske. Indijska matematika se razvijala neovisno o utjecaju grcke. Za razliku od grcke matematike koja je bila usredotocena na geometrijske aspekte, u indijskoj su dominirali aritmeticki i racunski aspekti. Takozvani arapski brojevi, s uvodenjem nule, sacinjavali su najvazniju matematicku ideju koju su Arapi posudili s istoka. U 12. stoljecu arapska matematika dostize svoj vrhunac i polako pocinje opadati, a u Europi zapocinje sustavno prevodenje najvaznijih arapskih djela te uspon u znanosti.


Eto sva islamska znanost i znanje

Tad se mijenja u



zato im je sve inšalah

Bilo bi zanimljivo proučiti što se to dogodilo u mentalitetu Arapa kroz poviest da su odjedanput od ljudi željnih znanja i znanosti postali tako nezainteresirani za to.

Dogodilo im se da ni tada nisu bili zainteresirani za velike ideje vec samo ono sto je pomagalo ratnoj masineriji. Recimo u Europi cvjeta filozofska nauka koju oni nisu uspjeli razviti dalje od kuranskih stihova.
A i to sto su uspjeli se ne odnosi na citav islamski svijet toga doba vec samo na onaj dio koji su uzeli od prijasnjih civilizacija pa doslovno zatekli vec znanje od naroda koje su pokorili. Dakle kad govorimo o nekom razvitku govorimo o prostorima koji su i prije islama bili centri znanosti. Samo tu muslimani i jesu uspjeli doziviti neki napredak. Sto opet pokazuje da to ne dolazi od islama i da musliman sam po sebi ne tezi naukama samo zato jer je musliman vec od necega sasvim drugog

O čemu uopće pričamo, to su narodi poluljudi, prosjek IQ ispod 90 i ispod 80.