Ekonomisti, da li je bolje dobijati pomoc:
1. Koju Rusija ima od Kine, tako sto Kina masovno kupuje ruske sirovine i proizvode, ili
2. Koju Ukrajina dobija od zapada u vidu direktnog davanja kesha?

ovo drugo je bolje, ali zapravo nije slučaj.

Ukrajina ne dobiva keš, nego vojnu opremu koju Zapad plaća proizvođačima doma.

Ovaj rat je jako koristan za našu ekonomiju, prvo zato što smo jači nego ikad.
Inflacija će nam doslovno pojesti javni dug, danas smo među najmanje zaduženim članicama europske unije a Srbiju čeka bankrot



https://www.novilist.hr/novosti/gospoda ... -njemacki/

Eurostat i HNB potvrdili: Hrvatski javni dug je ispod prosjeka eurozone i EU-a, gotovo isti kao njemački



Još na kraju 2021. hrvatski javni dug iznosio je 45,63 milijarde eura, ili čak 78,1 posto, a onda je naglo počeo padati, što u Vladi pripisuju svojoj štedljivoj politici, a i činjenici da je smanjenje javnog duga bilo jedno od strateških opredjeljenja tijekom mandata premijera Andreja Plenkovića.

No, još su zanimljiviji komparativni podaci Eurostata s obzirom na to da je sada Hrvatska po udjelu javnog duga u BDP-u čak znatno ispod prosjeka EU-a i eurozone, a svrstala se i među pet zemalja s proračunskim viškom. Naime, na razini EU-a javni dug je iznosio lani 83,5 posto, izračunao je Eurostat. U zemljama eurozone javni dug iznosio je lani 91,0 posto, dok je u 2021. iznosio 94,8 posto. Na razini eurozone javni dug je krajem lipnja iznosio 90,3 posto, a na razini EU-a 83,1 posto.

Proračunski manjak same Europske unije i njihovog budžeta spustio se lani na 3,3 posto, s 4,7 posto u 2021. i bio je neznatno manji no što su pokazivali preliminarni izračuni.

Konačni podaci

Budući da je preporučen javni dug 60 posto, relativno je mali broj članica koji uspijeva držati tu razinu – točnije polovina članica EU-a je u toj kategoriji. Najviši je i na kraju prošle godine bio u Grčkoj, gdje je bio oko 70 posto veći od BDP-a.

Zanimljivo je kako je trenutno po udjelu javnog duga u BDP-u u 2022. po konačnim podacima Hrvatskoj najbliža bila Njemačka, gdje je iznosio 66,1 posto.

Najnižu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u i na kraju prošle godine, po Eurostatovim konačnim podacima, bilježila Estonija, od 18,5 posto.

Što se tiče stanja i izvršenja proračuna, u prošloj su godini 22 zemlje EU-a bilježile manjak u proračunu, a njih pet višak, uključujući Hrvatsku. U 12 zemalja manjak je prekoračio plafon od tri posto, koji je suspendiran zbog pandemijske i energetske krize. Najveći je bio u Italiji, gdje je iznosio osam posto BDP-a, a blizu su i Mađarska i Rumunjska s manjkom od nekih 6,2 posto.

Hrvatska je prošlu godinu zaključila s viškom u konsolidiranom proračunu opće države od 76 milijuna eura, što je odgovaralo 0,1 posto BDP-a, pokazuju konačni podaci Eurostata. Preliminarni izračuni pokazivali su višak od 262 milijuna eura, što je odgovaralo 0,4 posto BDP-a.

svima koji imaju denominirane dugove u Eurima i dolarima, odgovara da isti što više tiskaju.

Kim se ne javlja više kao ni ostali trolanjem o rastu Srbije dok im se država raspada u inflaciji i prijeti joj bankrot.

Nama s druge strane najveći rast u EU i najveći pad javnog duga.

Rat nam je došao kao naručen

iako si tu u pravu, ja se ipak nadam da će uskoro završiti.

mada je točn da je HR i geopolitički i ekonomski profitirala od rata.

U kom smislu?

geopolitički je narasla važnost našeg položaja, LNGa, JANAFa, blokiranja ruskog ili nekog drugog nezapadnog utjecja ovdje.

neki zaokreti u politici Zapada prema nama su sigurno posljedica i toga.

Geopolitički smo možda nešto profitirali, ekonomski baš i ne (inflacija). Doduše nije inflacija samo zbog rata u Ukrajini.

Ovo što HDZ priča o povećanju BDP-a to je jer smo prije imali pad, drugi razlog jer imamo manje stanovnika nego prije.

Asu logika ti ne pije vodu, javni dug bi trebao rasti smanjenjem stanovnika a BDP padati.

Nije bas tako jednostavno