Prema službenim statistikama, broj umrlih per capita je gotovo isti u Švedskoj bez karantene i Danskoj s karantenom.
Opet, ostavljam mogućnost da netko laže, ali meni se čine da je većina mjera koje smo uveli posve nepotrebna.

Zemlja koja je zbog ekonomije virus od početka tretirala drukčije imala je krivi put. Ležerne mjere dovele su do toga da broj mrtvih rapidno raste

Gordan Lauc bio je brutalno iskren.

- Čini se da švedski pristup nije bio optimalan – napisao je u svojem najnovijem postu redoviti profesor biokemije i molekularne biologije sa zagrebačkog PMF-a.

Ugledni znanstvenik koji je gostujući profesor na američkom Sveučilištu John Hopskins o epidemijama zna puno. I nije slučajno posegnuo upravo za švedskim poučkom.

Ova skandinavska zemlja od samoga starta koronavirus je tretirala drukčije od ostalih. Europa, zgrožena apokaliptičnim scenama iz Italije, korak po korak zatvarala je svoja vrata. Prvo su na red došle škole. Onda trgovački centri. Pa na koncu i granice.

U izboru između opstanka vlastite ekonomije i ljudskih života, uvjerljiva većina europskih zemalja odlučila se za ljudske živote.

Švedska je, međutim, krenula potpuno drukčijim putem.

Na dalekom sjeveru Europe škole i dječji vrtići i dalje normalno rade. Zatvoreni su fakulteti. Restoran, barovi i noćni klubovi u pogonu su punom parom. Sve tvrtke i trgovine rade bez ograničenja. Granice su otvorene. A još prije koji dan postajala je tek zabrana okupljanja više od 500 ljudi. U trenutku kada je to ograničenje u većini europskih zemalja reducirano na manje od 10 ljudi, u Švedskoj je spušteno na – 50.

- U ovom trenutku sve europske zemlje pokušavaju napraviti istu stvar: usporiti širenje epidemije i osigurati da zdravstveni sustav i čitavo društvo funkcioniraju. Mi samo primjenjujemo nešto drukčije mjere – pojašnjava šef švedske Agencije za javno zdravstvo Anders Tegnell.

Očito uvjeren da će model koji se uglavnom pouzdaje dobrovoljne mjere i samodisciplinu vlastitih građana – model koji je u Švedskoj do sada uvijek uspijevao – i ovoga puta dati rezultate. U prilog im je trebalo ići što polovina Šveđana živi u kućanstvima od samo jednog člana. I što – posebno kada dođe proljeće – puno vremena provode na otvorenom, gdje je mogućnost širenja zaraze ipak manja.


Tegnellu su aplaudirali švedski političari. Građani kojima se život zbog korone i nije baš previše izmijenio. I poslovni svijet.

- Moramo istovremeno gledati na smanjenje opasnosti po zdravlje ljudi kao i na smanjenje utjecaja epidemije na ekonomiju. Poslovna zajednica smatra da švedska vlada i švedski pristup imao senzibilniji pristup nego što je u mnogim drugm zemljama – izjavio je ovih dana Andreas Hatzigeorgiou, predsjednik Trgovinske Gospodarske komore Stockholma.



No posljednjih dana za tu jedinstveni taktiku borbe protiv koronavirusa Šveđani su počeli plaćati prilično visoki ceh. Do sada je u toj zemlji od COVID-19 virusa oboljelo 4435, a umrlo 180 ljudi. Njihova krivulja je odletjela uvis.

- Ne pratim baš njihov sustav u detalje. Ali uzmimo da Hrvatska ima četiri, a Švedska oko 10 milijuna stanovnika. Činjenica je da Švedska ima 20 puta više umrlih, pa vi sami zaključite što to znači – komentirala je švedski primjer ova hrvatska infektologinja.

U međuvremenu broj umrlih je porastao. Pa danas Švedska i službeno ima 30 puta više mrtvih od Hrvatske.

- Šveđani su se odlučili za sporije uvođenje mjera. Koja će cijena toga biti, vidjet ćemo – zaključila je dr. Markotić.




Šveđani su i inače poznati kao narod koji ne brza sa svojim odlukama. Ne lomi stvari preko koljena. Ne odlučuje preko noći. U ovoj situaciji to se nije pokazalo kao prednost. Vlasti su očito nastojale sačuvati ekonomiju i ne suspendirati dio ljudskih prava. Onako kako su to napravile druge zemlje.

No obruč su polako ipak počeli stezati. Porast oboljelih naprosto im ne ide u prilog.

Još je jedna stvar mogla kumovati ležernijem pristupu prema epidemiji. Šveđani imaju golemo povjerenje u vlastiti zdravstveni sustav. U njihovim bolnicama ne bi trebalo nedostajati respiratora jer ih ta zemlja – među ostalim sofisticiranim uređajima – i proizvodi.

No jednu drugu stvar kao da su smetnuli s uma. Švedske bolnice iz nekog razloga nemaju veliki broj kreveta u jedinicama intenzivne skrbi. Tek oko 6 na 100 tisuća stanovnika. Slično kao Velika Britanija. No neusporedivo manje nego Njemačka, koja ih na 100 tisuća stanovnika ima – 29. Čak manje i od Hrvatske, koja sa 14.7 kreveta u ovom segmentu uopće nije loša. Čak štoviše, uvjerljivo je iznad europskog prosjeka.

Šveđani očito ne vjeruju da je kod njih moguć talijanski scenarij.

A Italija ima dvostruko više kreveta na najteže bolesnike. Njih 12 kreveta na 100 tisuća stanovnika.

Pa pritisak korone nije izdržala.

Švedi konzistentno provode svoju politiku kako bi se u prvom valu riješili starčadi a dali priliku mladim potentnim doktorima i inženjerima s bliskog istoka Afganistana i Pakistana,sad aktiviraju mjere kako bi zauzdali širenje i kasnije se mogli oprati.

Public health authority statistics are questioned - not all deaths are shown

30 mars, 2020

Suspicions that the Public Health Agency's statistics are not reliable have flourished for a while on social media. However, there is now evidence that not all cases are included in the statistics. When we confront the Public Health Office's press service, it blames the "backlog" in the reporting.

A person at a retirement home in Karlskrona in Blekinge died on the morning of March 26 - the day after being diagnosed with the coronavirus. Although more has passed four days since the death, statistics from the Public Health Authority are still missing.

When Social News checks the statistics of the Public Health Authority it says that the number of deceased in Blekinge is zero:

At the same time, the death is featured on C19.se - a project started by a group of private individuals who define themselves as "a bunch of IT people". Incidentally, the total number of dead from Covid-19 differs between C19.se and the Public Health Authority with a full 17 people.

We call the authority and talk to Henrik Josefsson from the Public Health Agency's press service:

- Generally in terms of these statistics, it can be a couple of days lag on reporting.

However, this death occurred on Thursday morning - that is, more than four days ago?

- Yes, it can be such a backlog.

Why does such a lag occur when there is clearly a need for statistics quickly?

- I can not answer that.

Can you trust the statistics of the Public Health Authority?

- There are no more reliable statistics.

There is actually a private project called C19.se where the current case is reported - and 16 other deaths related to it that do not exist with you. Do you have a reason why a group of enthusiasts seems to have succeeded better than the Public Health Authority?

- I think it's better that you mail in the questions.

At the same time, more and more questions are being raised about people who died with symptoms of Covid-19 not being tested and therefore not included in the statistics - for example, when an elderly person who has been in contact with a confirmed person recently died of coronary symptoms:

Yesterday you could read that several cases of Corona were found on her elderly home. Her symptoms were typical of Corona, yet no staff reacted and now after the death the accommodation (owned by Vardaga) darkens when the media reviews.

Mats Eriksson, associate professor of anesthesia and intensive care, has tweeted that there is a dark figure when hospital discharges die at home and are diagnosed with "pneumonia without specification":

There is already a dark figure regarding the deceased in Covid-19 in Sweden. Several discharges from hospitals have since died at home untested and are diagnosed with pneumonia without specification.

He also wrote that there is an instruction in Stockholm according to which the suspected deceased of Covid-19 should not be further tested and thus excluded from the statistics, but should nevertheless be put in a corpse marked "Contagion":

Instruction in Stockholm regarding deaths at home: Confirmed and suspected covid19 cases - no specific registration / sampling / smitnet notification more than that the body should be placed in a special bag marked with "contagion" from the contagion point of view (Läkargrp Covid19 on FB).

U Bergamu je ovog ožujka umrlo 5 puta više ljudi nego prošloga. Šveđani neće moći sakriti povećanu smrtnost.

Zanimljivo.

Edit. Učinilo mi se na prvi pogled da si napisao "u Bergenu"

U Bergamu je ovog ožujka umrlo 5 puta više ljudi nego prošloga.

Da, to potvrđuje i ovaj talijanski članak https://www.corriere.it/politica/20_mar ... 1130.shtml

Mene je najviše zanimao podatak o smrtnosti u najpogođenijem području Italije u ključnom razdoblju 2020. Ovaj članak daje prve naznake odgovora na to pitanje.

Gradić Nembro, koji ima 12 tisuća stanovnika, u normalnom prosjeku ima oko 35 mrtvih, a sad ima službeno 31 umrlih samo od koronavirusa, ali ukupni broj smrti se povećao na 158. Jasno da katalizator ovolike smrtnosti ne može biti ništa drugo nego novi virus.

Da, to potvrđuje i ovaj talijanski članak https://www.corriere.it/politica/20_mar ... 1130.shtml

Mene je najviše zanimao podatak o smrtnosti u najpogođenijem području Italije u ključnom razdoblju 2020. Ovaj članak daje prve naznake odgovora na to pitanje.

Gradić Nembro, koji ima 12 tisuća stanovnika, u normalnom prosjeku ima oko 35 mrtvih, a sad ima službeno 31 umrlih samo od koronavirusa, ali ukupni broj smrti se povećao na 158. Jasno da katalizator ovolike smrtnosti ne može biti ništa drugo nego novi virus.

Samo je pitanje na koji je to broj zaraženih. Ako je recimo u tom Nembru zaraženo 75% populacije i stečen kolektivni imunitet, onda je 158-31=127 mrtvih podnošljivo, to je 1% populacije i onda je cijela karantena besmislena. To bi odgovaralo podatcima s brod Diamond Princes, gdje je smrtnost zaraženih 1.7%, a tamo ni jedan zaraženi nije izbjegao testiranje.

Posebno što je prosječna starost umrlih 79 godina.

Zvuči okrutno, ali stjecanje kolektivng imuniteta uz smrt 2% populacije, prosječno vrlo stare, nije drama. To je trpanje 3-godišnjeg mortaliteta u jedno tromjesječje, nakon čega slijedi veliki pad mortaliteta, a ekonomija živi dalje.

Ali, ako je zaraženo tek 5-10% populacije, onda je ovo KUGA, odnosno bez mjera zaštite umrlo bi 10-20% ljudi.

vjerojatno lik nezna koje su mjere na tom brodu pa nekonta.

ja nisam znao.

360 000 je pun k....
odaklen ti taj broj? 3% populacije ili?

Čekaj.
Ti kao primjer uzimaš brod sa gadnom karantenom gdje se svi zatvorili u putničke sobe i hranu im obučeni kao astronauti ostavljali pred vratima.
I to koristiš kao argument da ne treba karanten ? Jesi ti idiot, ili šta ?

Virus ne bi stao dok ne bi sve na brodu zarazio, bez karantene. To je ratio od skoro 9% mrtvih.
Da se ne pravi karanten u Hrvatskoj umrlo bi nešto manje od 360000 ljudi.

De budite ljubazni ako želite naprdivati da karanten ne treba ne dirajte statistike koje karanten generira.

1.7% (malo manje) sa tog broda, plus ostatak nezaraženih (koji bi se svi do jednog zarazili bez karantene) i dođe do 8.9% nešto. Pa to preneseš na populaciju Hrvatske.

Broj uzimam za statistiku smrtnosti. Tamo je umrlo 1.7% od zaraženih. Ne od svih putnika, zaražena je trećina putnika, ukupno je umrlo 0.52% putnika. Složio bi se s tobom da bi broj zaraženih bio veći da se nije u jednom trenutku sve potrpalo u sobu, ali nisam govorio o tomu.

Smrtnost se izražava kao broj umrlih/broj zaraženih. Taj brod je jedino mjesto gdje točno znamo stvarni broj zaraženih, i možda Island. Svugdje drugdje asimptomatski zaraženi hodaju okolo i šire bolest i ne zna im se broj, i ne znamo stvarnu smrtnost, jer ne znamo stvarni broj zaraženih. Čak i brojni zaraženi sa blagim simptomima sjede doma u samoizolaciji i ne testiraju se.

1.7% hrvatskog stanovništva je cca 70 000 ljudi. no, broj bi vjerojatno bio veći, jer su zaraženi na tom brodu dobili medicinsku pomoć, dok bi u slučaju opće populacije to bilo nemoguće. Ipak, teško je vjerovati da bi se zarazila kompletna populacija. Kako se epidemije šire, njihov R0 opada, jer su zaraženi sve više u kontaktu s onima koji su preboljeli, a sve manje s onima koji još nisu zaraženi. Redvona godišnja smrtnost u HR je oko 55 000.

Dakle, kad bi taj brod bio dobar uzorak, možemo reći da bi trogodišnju smrtnost zgurali u 3 mjeseca, a onda bi smrtnost bila puno manja od prosjeka idućih nekoliko godina.

Nije umrlo 1.7% svih putnika, nego 1.7% zaraženih putnika.


Taj broj je jedino mjesto gdje znamo točan omjer umrli/zaraženi.

Nećeš nikad direktno saznati. Eto i Šveđani od kojih si se puno nadao imaju neku nakaradnu pola-karantenu. Niko na svijetu ne pušta ovom virusu da radi šta hoće.
Kao stvoreno za špekulante i nagađanja, zar ne ?

Broj uzimam za statistiku smrtnosti. Tamo je umrlo 1.7% od zaraženih. Ne od svih putnika, zaražena je trećina putnika, ukupno je umrlo 0.52% putnika. Složio bi se s tobom da bi broj zaraženih bio veći da se nije u jednom trenutku sve potrpalo u sobu, ali nisam govorio o tomu.