https://www.youtube.com/watch?v=QCis_lu8srgHrvoje Glasnović i Đuro Vidmarović, Susret u riječi LTV,
https://www.youtube.com/watch?v=_THKoVKUj-U, knjiga Maria Grčevića iz 2019. "Ime Hrvat u etnogenezi južnih Slavena", TV kalendar
"Taj je isti slučaj bio i s masom Hrvata koji su na račun zakupaca rudnika Novog Brda, Dubrovčana, obrađivali rudnik, pa su usled osvojenja turskoga i razorenja rudnika naselili, pored ostalih mjesta, i negdašnju varoš, a sada selo JANJEVO u kome su nastavili stari i tradicionalni posao kujundžijski, čijim su naradama za čitava veka snabdevali cijelo Balkansko poluostrvo."
"Kad ovi Latini i Latinke govore hrvatsko-srpski, onda ćete u njihovom govoru, i posle više od 500 godina, osetiti oblike dubrovačke, i osobito dalmatinske; pa bi se, čak i kod onih, koji su svoj narodni govor zaboravili, moglo pri ozbiljnom traganju, zapaziti i u arbanaškom govoru izvesne znake, koji podsećaju na njihovo staro poreklo."
"Latini drže u svojim rukama najizvrsnije zanate, od kojih zlatarski i šakački naročito padaju u oči svojim upravo umetničkim izradama i za te poslove su oni sposobni zato, što su ih obavljali, starinom, u gradovima dalmatinskim i u Duborvniku, pa su ih nastavili više od 500 godina raditi u ovim krajevima".
To je u kontekstu Hrvata Janjevaca u Srbiji napisao Dragiša Laščević u članku "Hrvati u Srbiji", izdano u Čačanskom glasu tisuću devetsto trideset i treće.
Prostor Novog Brda među koje spada Janjevo, predstavljalo je jedno od najznačajnijih gospodarskih središta srednjovjekovne Srbije, u kojemu su se stjecale velike količine zlata i srebra. Katolička crkva izgrađena prije turskih osvajanja, crkva svete Marije na Donjem Trgu mogla je primiti do tri tisuće osoba. Godine tisuću četiristo i pedeset i pete Novo Brdo osvajaju Truci. Kada je započela opasnost od Turaka Kotorani su izgadili katoličku crkvu svetog Nikole unutar tvrđave, a pravoslavna crkva bila je izvan tvrđave. To ne bi bilo moguće da su u Novom Brdu dominirali pravoslavci.
Nakon turskog osvajanja zanimljiva su dva pisma Hrvata iz Novog Brda, koje je tridesetak kilometara od Janjeva. To je bilo tisuću petsto sedamdeset i osme. U pismu se Hrvati iz Novog Brda zauzimaju kod Pape Grgura trinaestog za svojeg bivšega duhovnog pastira Dubrovčanina franjevca Marina Brajanovića. Stanje prije nego što je došao franjevac Marin bilo je prema potpisnicima pisca takvo da su se mnogi Muslimani i posrbili, te ih rašanski popovi prisiljavaju da im krste djecu. Kada je došao franjevac Marin dogodila su se velika čuda, nakon čijeg dolaska su se ljudi počeli vraćati u katoličku vjeru. U pismu se tvrdi da se umije vladati ne samo s Hrvatima nego i s Turcima i Rašanima.
U starijim zapisima se o Janjevcima govori kao Latinima, Dalmatincima, jezika ilirskoga, dalmatinskoga, našačkoga. Ostala je bilješka da su tisuću četiristo i druge koristili etnonim Hrvat, naprimjer u oporuci Tasovca iz Novog Brda gdje se spominje "brat Hrvatinov". A prije formiranja suvremenih nacija etnonim Hrvat je zabilježio Ivan Franjo Jukić tisuću osamstvo pedeset i druge u svojem putovanju iz Sarajeva u Carigrad, gdje piše, "Janjevo ima do 300 kućah, od kojih su polovica katolici, govore bosanski, a sebe Hrvati nazivlju, Turci pak arnautski govore i Arnauti se zovu".