HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: sri pro 07, 2022 4:28 am.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 29 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Bosanski Petrovac
PostPostano: pet vel 11, 2022 2:02 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet svi 08, 2009 12:12 pm
Postovi: 17714
K..M je napisao/la:
Ceha je napisao/la:
To je bila župa Pset, jedna od 11 starohrvatskih župa, i jedna od četri koje su se nalazile na prostoru današnje BiH (Pset, Imota, Pliva i Livno).

Vjerojatno darovnica nekog hrvatskog kralja...

Točno 11 Župa Hrv Knin, NIN, Završje, Herc je

ORIĐIĐI STARA HRV DJEDOVINA....

Ti tko kajkavaca, ne djelaš i ne činiš taj povjesno civiliz krug....


Panonska Hrvatska je bila druga kneževina.
Primorska je prostor od Istre do Neretve i Drine.
Imaš još nakon toga Hum, pa i Duklju.

Nismo imali samo jednu državu.

"Kajkavica" je nastala u razdoblju od 13.-14. stoljeća, to je tek poslije uspostave banovine Slavonije, provale Tatara...
Do 13. stoljeća su protodijalekti, a to obuhvaća i narodne vladare i pola Arpadovića...

slika
slika
slika

Je li po tebi Raška srpska država?
Jesu li i ekavci i (i)jekavci Srbi?
Il ste svi Bugari? :D


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Bosanski Petrovac
PostPostano: pet vel 11, 2022 2:13 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet svi 08, 2009 12:12 pm
Postovi: 17714
Tu su naše prve županije :D
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Bosanski Petrovac
PostPostano: pet vel 11, 2022 11:52 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pon sij 14, 2013 10:25 pm
Postovi: 2691
A ono na ploči uklesano
slikaslikaslika
slika
slika
slika
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Bosanski Petrovac
PostPostano: pet kol 12, 2022 2:57 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: uto kol 18, 2009 4:38 pm
Postovi: 1432
Izvor: https://www.biskupija-banjaluka.org/vij ... -vjernika/

OBILJEŽENA 130. GODIŠNJICA ŽUPE KRNJEUŠA I 81. GODIŠNJICA MUČENIŠTVA ŽUPNIKA BARIŠIĆA I NJEGOVIH VJERNIKA

U Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca skromno je 10. kolovoza 2022. obilježena 130. godišnjica osnutka Župe Krnjeuša i 81. godišnjica mučeništva župnika Krešimira Barišića i preko 240 domaćih Hrvata katolika koji su 9. i 10. kolovoza 1941. stradali u četničkom pogromu.

Sv. Misu na groblju „Kod križa“ u Krnjeuši, jedinom fizičkom tragu postojanja ove nekoć prostrane župe, predvodio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica u zajedništvu s trojicom svećenika: fra Vinkom Markovićem, župnikom i gvardijanom jajačkim, vlč. Antom Barišićem, umirovljenim svećenikom iz Banje Luke i don Davorom Klečinom, župnikom drvarsko-petrovačkim i upraviteljem Župe Krnjeuša.

Na misnom slavlju se okupilo 20-ak vjernika iz Banje Luke, Zagreba, Bos. Petrovca, Jajca, Drvara i Bos. Grahova.

Budući da se ovim misnim slavljem obilježavala 130. godišnjica osnutka župe, na početku je domaći župnik Klečina iznio povijesni prikaz osnutka, života, stradanja i nestanka Župe Krnjeuša koja je u ovom dugom razdoblju de facto postojala samo nepunih 50 godina, od osnutka 1892. do uništenja 1941. g. Župnik je iznio i kratke crtice iz života župnika mučenika Krešimira Barišića, koji je svletlo života ugledao u Jajcu 1907., a s 34 godine podnio mučeništvo zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca-pripravnika na svećeništvo i s preko 240 svojih župljana koji su zvjerski pobijeni u samo dva dana mjeseca kolovoza 1941.

U prigodnoj propovijedi biskup je – osvrćući se na dvostruki spomen koji se slavi u Krnjeuši – podsjetio na riječi starozavjetnog Propovjednika kako „sve ima svoje vrijeme: vrijeme rađanja i vrijeme umiranja, vrijeme ubijanja i vrijeme liječenja, vrijeme rušenja i vrijeme građenja, vrijeme šutnje i vrijeme govorenja, vrijeme ljubljenja i vrijeme mržnje, vrijeme rata i vrijeme mira“ – te je nastavio: „ Prvih 5o-ak godina je za ovdašnju župnu zajednicu bilo „vrijeme rađanja“ i „vrijeme građenja“ i uglavnom „vrijeme mira“. A onda su brojni župljani i ove župe – zajedno sa svojim omiljenim i odanim im župnikom Krešimirom – doživjeli „vrijeme“, zapravo nevrijeme, dapače uragan „mržnje“, „rušenja“, „ubijanja“. Preživjeli župljani su zatim doživjeli polustoljetno „vrijeme prisilne šutnje“ i zabrane i samog spominjanja, a pogotovo govorenja i pisanja o istini, glede prošlosti svoje vlastite i svojih najbližih, tj. župljana.“

Potom je biskup podjetio na stradanje župnika Barišića s kojim su zvjerski ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu i trojica mladih sjemeništaraca: Ivan Skender (12 g.), Jure Tomičić (17 g.) i Ilija Poplašen (18 g). Biskup je naveo pismo koje je papi Piju XII. početkom rata uputio bl. kardinal Alojzije Stepinac u kojem on – uz neke druge stradale svećenike – spominje da je ubijen župnik iz Bos. Grahova don Juraj Gospodnetić, te također „uzorni svećenik i dobročinitelj tog istog pravoslavnog pučanstva don Krešimir Barišić, župnik u Krnjeuši, kojem su odsjekli jezik i uši i iskopali oči i onda ga živa bacili u vatru crkve u plamenu.“

Biskup je također podsjetio što je dosada učinila Banjolučka biskupija na čuvanju sjećanja na nučenike, posebno u svjetlu pokretanja beatifikacije četvorice svećenika mučenika iz Drugog svjetskog rata među kojima je i župnik Barišić.

Biskup je zatim podcrtao nužnost praštanja onima koji su nam nalijeli ili nanose zlo jer su tako činili i naši mučenici koji nam u tome trebaju biti uzor.

Na kraju sv. Mise biskup je pred spomen-križem izmolio molitvu odrješenja za župnika Barišića i duše svih pobijenih Krnjeušana u pokolju za čije se grobove ne zna, kao i za sve one koji počivaju na tom groblju.

Potom je župnik Klečina svima zahvalio na hodošašću u Krnjeušu u povodu dvostrukog spomena, a posebice izaslanstvu mučenikove rodne župe Jajce predvođenu župnikom i gvardijanom Vinkom Markoviće, predsjednikom Općinskog vijeća Jajce Josipom Topićem i općinskim vijećnikom Ivom Šimunovićem. Kako bi se „fama sanctitatis“ mučenika Barišića što više proširila među njegovim Jajčanima dogovreno je da se u mjesecu listopadu, na trodnevnici uoči sv. Luke, zaštitnika jajačkog samostana, u župnoj crkvi u Jajcu jedan dan održi sv. Misa i predstavljanje života i mučeništva župnika Krešimira Barišića. Također su općinske vlasti iz Jajca izrazile spremnost da financijski pomognu izgradnju manje spomen-kapelice na groblju u Krnjeuši.

Župnik Klečina je još istaknuo da istina – unatoč prisilnoj šutnji o zločinu u Krnjueši koja još uvijek traje – sporo ali nezaustavljivo, ipak izlazi na vidjelo. Izrazio je zahvalnost Bogu što je na taj način priča o Krnjeuši ipak ostala netaknuta i čista, neokužena ideološkim i dnevno-političkim prepucavanjima, a to je prijeko potrebno kako bi Krnjeuša postala mjesto istine, praštanja, blagoslova i mira. Naveo je kako je u zadnje vrijeme sve više pojedinaca i skupina koje hodočaste u Krnjeušu i svi su suglasni da je to mjesto duhovni biser u kojem se već sada događaju uslišanja.

Podsjetimo, prije 2. svjetskog rata Župa Krnjueša imala je oko 1300 vjernika. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.

Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad se nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Brojka od 240 osoba – koja nije konačna – odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Također, brojka ne obuhvaća poginule domobrane.

Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su zvjerski mučeni, ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu. Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja “Križ” koje je uređeno i ograđeno prošlih godina. O zločinu kad Hrvatima u Krnjeuši u bivsoj Jugoslaviji se nije smjelo javno govoriti ni pisati kako ne bi pala ljaga na ustanak iz ljeta 1941.

Na komemoracije u Krnjeušu od 2015. – otkada su one pokrenute – uglavnom dolaze predstavnici Crkve, tj. Banjolučke biskupije, pojedinci i manje skupine vjernika. Predstavnici vlasti iz BiH (kantonalne, federlane, državne) kao iz susjedne Republike Hrvatske nikada nisu bili na moltvenim obilježavanjima pokolja nad Hrvatima u Krnjeuši. Također ni predstavnici hrvatskih i bh medija nisu pokazali neki veći interes da s lica mjesta izvjeste o spomenu na ovaj tragični događaj.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 29 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1, 2

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO