HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 20:09.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 16 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 15 ruj 2009, 15:24 
Offline

Pridružen/a: 10 ruj 2009, 00:56
Postovi: 193
Prije rata je na području biskupije živjelo 120.000 katolika, a protjerano je u toku rata 78000, iako nisu dizali oružje ni na koga. Srušene su skoro svi katolički objekti u banjalučkoj biskpiji, a mnogi nisu obnovljeni ni danas. Nemaju ni biti za koga obnovljeni, jer su jedni ubijeni, drugi nasilno protjerani, a treći su otišli "svojevoljno" jer nisu više mogli podnositi nacionalnu mržnju, nedostatak posla, itd.. Preko 400 katolika civila ubijeno je u svom zavičaju i u svojim domovima. Može se slobodno reći da je nad Hrvatima zapadne RS izvršeno etničko čišćenje. Na području koje drži RS, prije rata je živjelo 80.000 katolika, a sada živi 6500.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 15 ruj 2009, 19:57 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 12:56
Postovi: 9973
www.biskupija-banjaluka.org

Ovdje ima interesantnih stvari

_________________
Serbian are nationalists. It is impossible to argue with Serbians because they are without understanding. Since they respect only force, the same method should be used when dealing with them."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 16 ruj 2009, 00:02 
Offline

Pridružen/a: 10 ruj 2009, 00:56
Postovi: 193
UNIŠTAVANJE RIMOKATOLIČKIH CRKVENIH ZDANJA:

link

Ne može sve stati u 1 poruci, pa ću u dvije staviti..
1.dio


BAKINCI (župa Mahovljani), filijalna crkva.

Tijekom kolovoza 1992. crkvu su porušili naoružani Srbi i pripadnici srpskih snaga.

BANJA LUKA (župa Banja Luka), katedralna crkva sv. Bonaventure.

Na mjestu stare katedrale, prve biskupske crkve u središtu grada koja je stradala u potresu 1969. godine, izgrađena je nova katedralna crkva. U rujnu 1992. i 6./7. siječnja 1993. godine teško su je oštetili naoružani Srbi i pripadnici srpskih snaga gađajući je iz dvorišta pravoslavne crkve s više stotina metaka iz strojnica.

BANJA LUKA (župa Banja Luka), župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije.

Crkva je sagrađena 1891., stradala u potresu 1969., a temeljito obnovljena 1971. godine. Naoružani Srbi i pripadnici srpskih snaga oštetili su je u prosinacu 1992., pucanjem iz strojnica i bombom, razbili prozore, više puta po njoj ispisivali pogrdne grafite. Župni pastoralni centar oštetili su eksplozivnom napravom u svibnju 1995.

BANJA LUKA (župa Banja Luka), samostan časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove.

Samostan je sagrađen 1872., obnovljen 1975. Oštetili su ga u prosincu 1992. naoružani Srbi i srpske snage, a tijekom svibnja 1995. u samostanske prostorije ubacivali su ručne bombe.

BANJA LUKA (župa Banja Luka), samostan časnih sestara Milosrdnica sv. Vinka Paulskoga.

U više navrata je napadan i oštećivan, a napose 28.08.1995., od naoružanih Srba i srpskih snaga.

BANJA LUKA/DELIBAŠINO SELO (župa Marija Zvijezda), kapela i groblje sv. Ive.

Pripadnici srpskih snaga oskvrnuli su groblje u više navrata, a napose u noći 11./12.10.1992. i u noći 12./13.05.1993. godine kada je odnešeno više od 60 nadgrobnih spomenika.

BARLOVCI (župa Barlovci), župna crkva sv. Vida Mučenika i župna kuća.

Crkva je sagrađena u periodu od 1911. do 1912. Nakon potresa 1969. sanirana je 1972./73. Župna kuća izgrađena je 1884., a proširena u periodu od 1934. do 1948. Obnovljena je nakon potresa 1970/71. Crkva je teže oštećena tijekom lipnja 1993. Pripadnici srpskih snaga potpuno su devastirali i opljačkali crkva u kolovozu 1995. Župnu su kuću djelomično uništili u kolovozu 1995. u podmetnutom požaru.

BARLOVCI (župa Barlovci), grobljanska kapela na “Batkovića groblju”.

Pripadnici srpskih snaga znatno su oštetili kapelu i groblje.

BIJEDA (župa Barlovci), groblje

Groblje je opljačkano - odneseno je dvadesetak nadgrobnih spomenika, grobljanska ograda i ulazna vrata.

BILICE (župa Kotor Varoš), filijalna crkva i groblje.

Gradnja crkve je započela 1975. (vel. oko 80 m2) , a posvećena je 1980. godine. Teško su je oštetili granatiranjem u srpnju 1992. godine, pripadnici srpskih snaga.

BOSANSKA GRADIŠKA (župa Bosanska Gradiška), župna crkva sv. Roka i pastoralni centar.

Crkva je sagrađena 1913., a obnovljena 1989. godine. Oštetili su je u periodu od rujana do prosinaca 1991. pripadnici JNA i naoružani Srbi s područja općine Bosanska Gradiška. Tijekom 1995. u crkvu su se smjestile srpske snage. Pastoralni je centar sagrađen 1990., a oštetili su ga i opljačkali u istom vremenu kad i crkvu.

BOSANSKA KOSTAJNICA (župa Prijedor), filijalna crkva.

Crkva je obnovljena 1976. godine. Spalili su je u srpnju 1992. naoružani Srbi i srpske vlasti, a zatim i potpuno uništili. Željeznu su ogradu oko crkvenog dvorišta odnijeli.

BOSANSKA GRADIŠKA (župa Bosanska Gradiška), samostan časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove.

Pripadnici srpskih snaga su 1995 iz samostana istjerali časne sestre i u njega uselili svoje snage. Kasnije su ga devastirali i opljačkali.

BOSANSKA DUBICA (župa Bosanska Dubica), župna crkva Uzvišenja Svetog Križa i župna kuća.

Crkva je sagrađena 1925. goddine. Tijekom srpnja 1992. miniranjem su je razrušili naoružani Srbi i srpske vlasti. Župnu kuću su devastirali.

BOSANSKA KRUPA (župa Prijedor), filijalna crkva.

Crkva je sagrađena 1925. godine. Spalili su je i teško oštetili naoružani Srbi i srpske vlasti tijekom svibnja 1992. godine.

BOSANSKI ALEKSANDROVAC (župa Bosanski Aleksandrovac), groblje.

Veliki grobljanski križ u groblju su posjekli i srušili a korpus razbili naoružani Srbi.

BOSANSKI ALEKSANDROVAC (župa Bosanski Aleksandrovac), župna crkva sv. Ivana Krstitelja i samostan časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove.

Crkva je izgrađena 1889., a obnovljena 1988. godine. U više od deset navrata u siječanju, te od svibanja do rujna 1992. godine crkvu su oštećivali streljivom iz pješačkog naoružanja, strojnica i ručnih bacača pripadnici srpskih snaga koji su odlazili ili se vraćali iz okupiranog područja Republike Hrvatske (zapadna Slavonija). Samostan koji je sagrađen 1882., a obnavljan 1980. godine, oštećivali su od 1991. do 1995. godine strojnicama u više navrata. Svibnja 1995. časne sestre su protjerali, a samostan opljačkali.

BOSANSKI NOVI (župa Prijedor), filiijalna crkva Presvetog Trojstva.

Crkva je sagrađena 1886. godine. Teško su je oštetili i opustošili naoružai Srbi i srpske vlasti tijekom srpnja 1992. godine.

BRIŠEVO (župa Stara Rijeka), filijalna crkva, vjeronaučna dvorana i župna kuća.

Svi su objekti sagrađeni 1988. godine. Pripadnici srpskih snaga (VI. krajiška brigada) s područja općine Sanski Most spalili su sve objekte koncem srpnja 1992. godine. Župnu kuću i vjeronaučnu dvoranu uništili su.

BUDŽAK (župa Petrićevac), samostan časnih sestara Novi Nazaret.

Samostan časnih sestara sagrađen je 1972. Naoružani Srbi i pripadnici srpskih snaga nekoliko puta su ga oružano napadali da bi ga u rujnu 1992. i veljači 1993. teže oštetili zoljama.

BUKOVICA (župa Trn), kapela.

Kapela je izgrađena 1979. godine, a za vrijeme ovog rata je opustošena i oštećena.

BUKVIK (župa Bosanska Gradiška), kapela.

Kapelu su srušili, rujna 1992. godine pripadnici srpskih snaga.

CERICI (župa Ivanjska), kapela sv. Nikole Tavelića i groblje.

Naoružani lokalni Srbi kapelu su devastirali i opljačkali u jesen 1995.; više grobova su oštetili, a grobljansku ogradu odnijeli.

CEROVLJANI (župa Bosanska Gradiška), filijalna crkva i groblje.

Pripadnici srpskih snaga crkvu su miniranjem srušili 1992. godine.

CRKVINE (župa Barlovci), kapela Uznesenja BDM i groblje.

Naoružani lokalni Srbi su kapelu lakše oštetili a veći dio nadgrobnih spomenika opljačkali ili uništili.

ČATRNJA (župa Bosanska Gradiška), filijalna crkva i groblje.

Crkva je sagrađena 1982. godine. Miniranjem su je porušile srpske snage tijekom studenoga 1992. godine, a prostor na kojem je bila crkva raščistili. Tada je nekoliko grobnica oštećeno.

ČELINAC (župa Presnače), filijalna crkva.

Crkva je sagrađena 1991. Spalili su je i djelomično srušili u kolovozu 1992. naoružani Srbi i srpske vlasti.

ČELINOVAC (župa Nova Topola), filijalna crkva.

Crkva je sagrađena 1991. godine. Oštetili su je tijekom studenoga 1991. naoružani Srbi.

ČEPAK (župa Kotor Varoš), grobljanska kapela na groblju.

Pripadnici srpskih snaga kapelu su oštetili pješačkim streljivom. Ukrali su zvono kao i jedan dio nadgrobnih spomenika.

ČESMA (župa Marija Zvijezda), filijalna crkva sv. Josipa.

Filijalnu crkvu su spalili srpnja 1995. naoružani Srbi i lokalne srpske vlasti.

ČIVČIJE (župa Motike), kapela sv. Leopolda Bogdana Mandića.

Kapelu su devastirali a krov opljačkali pripadnici srpskih snaga.

ĆELANOVAC (župa Motike), kapela sv. Roka.

Kapelu su opustošili naoružani Srbi.

DAMJANOVAC (župa Ivanjska), groblje i filijalna crkva sv. Ane.

Naoružani Srbi i lokalne srpske vlasti su s groblja odnijeli više nadgrobnih spomenika, a crkvu devastirali i opljačkali u jesen 1995., kad su ukrali i ogradu oko crkve.

DEBELJACI (župa Presnače), groblje sv. Jakova.

Pripadnici srpskih snaga s groblja su odnijeli više nadgrobnih spomenika, a veliki grobljanski križ su obeščastili i srušili.

DERVIŠI (župa Budžak), kapela Gospe Lurdske.

Pripadnici srpskih snaga su prosinca 1992. kapelu oštetili eksplozivnom napravom.

DERVIŠI (župa Budžak), prostor za bogoslužje i pastoralni centar.

Pripadnici srpskih snaga su u razdoblju od lipanja do prosinca 1992. pastoralni centar napadali protutenkovskim oružjem u devet navrata i teže ga oštetili.

DOLINA (župa Dolina), župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i pastoralni centar.

Nova je crkva sagrađena 1991. pokraj stare iz 1963. godine. Oštetili su je, tijekom prosinca 1991. godine JNA i naoružani Srbi s ovog područja, a tijekom proljeća 1997. crkvu su opljačkali i devastirali. Pastoralni centar je sagrađen 1984. Njega su oštetili tijekom prosinca 1991. i svibnja 1992., a opljačkali i devastirali tijekom 1996. godine.

DOLINE (župa Prnjavor), filijalna crkva, pastoralni centar i groblje.

Srpske snage miniranjem su srušile crkvu 14.III.1993. godine, a pastoralni centar (sagrađen 1984.) teško oštetili. Groblje su oskvrnuli u noći, 05.II.1992. godine. Kasnije su teren potpuno raščistili.

DONJA RAVSKA (župa Ravska), filijalna crkva.

Naoružani Srbi i srpske vlasti su crkvu spalili koncem srpnja 1992. godine.

DRAGALOVCI, (župa Dragalovci), grobljanska kapela i groblje.

Srpske snage su kapelu pogodile protutenkovskim projektilima i uništile unutrašnjost. Pokrale su dio nadgrobnih spomenika.

DRAGALOVCI, (župa Dragalovci), župna crkva i pastoralni centar.

Crkva je sagrađena 1987. godine. Naoružani Srbi i srpske vlasti ovoga područja teško su je oštetili tijekom lipnja 1992. godine. Kasnije su je obeščastili, opljačkali i devastirali. Pastoralni su centar u isto vrijeme opljačkali i opustošili.

DRENOVA (župa Prnjavor), filijalna crkva.

Crkvu su oštetili tijekom kolovoza 1993. godine pripadnici srpskih snaga ubacivši u nju eksplozivnu napravu.

DUCIPOLJE (župa Banja Luka), kapela i groblje.

Kapelu su travnja 1993. srušili pripadnici srpskih snaga.

DUJSKI POTOK (župa Ivanjska), groblje i kapela sv Duje.

Pripadnici srpskih snaga su tijekom jeseni 1995. oštetili više grobova.

DURATOVCI (župa Kotor Varoš), grobljanska kapela sv. Ilije Proroka i groblje.

Groblje su većim dijelom devastirali pripadnici srpskih snaga.

DURBIĆA BRDO (župa Motike), kapela sv. Ilije.

Naoružani Srbi i srpske vlasti oštetili su kapelu 27.09.1992. godine pucanjem iz pješačkog naoružanja, potom su je devastirali, a krov opljačkali.

GAJIĆ (župa Barlovci), mrtvačnica, groblje i kapela sv. Petra.

Pripadnici srpskih snaga kapelu su oštetili, a s mrtvačnice odnijeli krov u jesen 1995.

GIG (župa Ivanjska), groblje i kapela sv. Luke.

Pripadnici srpskih snaga kapelu su devastirali i opljačkali u jesen 1995.

GORNJA RAVSKA (župa Ravska), župna kuća.

Župnu su kuću devastirali i opljačkali tijekom zime 1995./96. godine naoružane osobe. Prema kazivanju nekoliko očevidaca bili su to Muslimani koji su došli s područja općine Sanski Most.

GORNJE ČIVČIJE (župa Motike), kapela.

Crkvu su oštetili naoružanih Srba i srpske vlasti toga područja, 30.08.1991.

GORNJI VOLAR (župa Šurkovac), grobljanska kapela sv. Ante Padovanskoga i groblje.

Naoružani Srbi su kapelu potpuno opljačkali, a interijer uništili, ogradu oko groblja ukrali.

GORNJI VOLAR (župa Šurkovac), grobljanska kapela sv. Roka i groblje.

Kapelu su potpuno opljačkali i oštetili naoružani Srbi.

GRADINA (župa Dolina), grobljanska kapela.

Kapelu su tijekom 1992. oštetili naoružani Srbi.

GRADINA (župa Barlovci), kapela i groblje.

Grobljansku ogradu i vrata te nekoliko nadgrobnih spomenika pokrale srpske snage.

IVANJSKA (župa Ivanjska), župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i župna kuća.

Crkva je sagrađena 1884., nadograđena 1905., obnovljena 1954./55. i nakon potresa - 1972./73. godine. Župna kuća je podignuta 1895., a nadograđena 1939. Obnovljena je 1970. (nakon potresa), i 1980. godine. Pripadnici srpskih snaga crkvu su devastirali, dio inventara opljačkali, a dio uništili u jesen 1995. kao i župnu kuću i gospodarske zgrade. Gospinu špilju u crkvenom dvorištu su devastirali, a kipove polomili.

JAKOTINA (župa Sokoline), filijalna crkva sv. Ilije Proroka.

Crkva je sagrađena u periodu od 1981. do 1984. godine. Srpske snage su je tijekom 1992. godine u više navrata pogađale minobacačkim granatama i tenkovskim projektilima. Crkva su teško oštetili a njenu unutrašnjost u potpunosti unišitili.

JURKIĆI (župa Šimići), filijalna crkva i groblje.

Pripadnici srpskih snaga crkvu su demolirali, inventar uništili a krov skinuli i odnijeli. Groblje su dijelom porušili i obeščastili.

KIJEVO (župa Sanski Most), grobljanska kapela sv. Ivana Krstitelja na groblju.

Crkva je izgrađena 1972. godine. Naoružani Srbi i srpske vlasti su tijekom rujna 1992. godine projektilima teško oštetili, a potom opljačkali grobljansku kapelu.

KLJEVCI (župa Sanski Most), filijalna crkva sv. Mihovila.

Prvotna filijalna crkva je sagrađena 1960. na mjesnom groblju, a 1975. je porušena da bi nova crkva (vel. 18,00 x 8,00 m) bila sagrađena izvan groblja. Naoružani Srbi miniranjem su je teško oštetili tijekom rujna 1992. godine.

KOTOR VAROŠ (župa kotor Varoš), župna crkva Rođenja Marijina i pastoralni centar.

Stara župna crkva je izgrađena 1891/92., srušena 1987. godine i potom započeta gradnja nove koja je završena početkom 1992. (lađa 608 m2, kor 229 m2, ulazni prostor i sakristija 80 m2, ukupno 923 m2). Crkvu su 2.VII.1992. spalili Srbi i srpske vlasti ovoga područja. Tijekom kolovoza 1993. minirali su oba zvonika od kojih je jedan pao. Pastoralni centar oštetili su tijekom siječnja 1993., a kasnije su ga opustošili i opljačkali.

KOZARAC (župa Prijedor), filijalna crkva.

Crkva je sagrađena 1972. godine. Naoružani Srbi su crkvu teško oštetili tijekom lipnja 1992. godine.

KULAŠI (župa Kulaši), župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije i pastoralni centar.

Crkva je sagrađena 1986. na mjestu stare iz 1849. godine. Naoružani Srbi i srpske vlasti teško su je oštetili miniranjem, u kolovozu 1992. godine, tako da je neupotrebljiva. Pastoralni centar sagrađen je 1987., a u kolovozu i prosincu 1992. godine oštećen i opljačkan.

KULJANI (župa Barlovci), kapela sv. Ilije.

Kapelu su oštetili u lipnju 1993. naoružani Srbi i srpske vlasti a kasnije su je potpuno demolirali.

LJUBIJA (župa Ljubija), župna crkva sv. Ilije Proroka.

Crkva je sagrađena 1991. Opljačkali su je, opustošili, oštetili a unutrašnjost djelomično spalili, tijekom srpnja 1992. godine, naoružani Srb i mjesne srpske vlasti. Pastoralni centar su oštetili i opljačkali u srpnju i kolovozu 1992. godine.

MAČINO BRDO (župa Prnjavor), filijalna crkva.

Crkva je sagrađena 1972. godine. Oštetili su je 7.XI.1992. godine naoružani Srbi, pucanjem iz strojnica.

MAČKOVAC (župa Bosanska Gradiška), filijalna crkva.

Crkva je sagrađena 1980. godine. Pripadnici JNA i naoružani Srbi s ovog područja oštećivali su je od prosinca 1991. do kolovoza 1992. godine. Pogodili su je protutenkovskim projektilima.

MAHOVLJANI (župa Mahovljani), groblje.

Groblje je obeščašćeno, a pojedini nadgrobni spomenici opljačkani ili razbijeni.

MAHOVLJANI (župa Mahovljani), župna crkva sv. Franje Asiškog i župna kuća.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 16 ruj 2009, 00:02 
Offline

Pridružen/a: 10 ruj 2009, 00:56
Postovi: 193
2. dio


Crkva je izgrađena 1902., spaljena 1942., temeljito obnovljena 1965. Crkvu su koristili uglavnom katolici Talijani te je u narodu nazivana i kao “talijanska crkva”. Tijekom rujna 1991. godine, te ponovo od srpnja do listopada 1992. godine teško su je oštećivali, pustošili i pljačkali pripadnici JNA i naoružani Srbi s ovoga područja. Župnu kuću, obnovljenu 1990./91. godine, te biskupijske gospodarske zgrade, mladi voćnjak, vinograd i šume teško su oštetili i opljačkali u razdoblju od srpnja do listopada 1992.godine, a kasnije potpuno uništili naoružani Srbi i srpske vlasti ovoga područja.

MAMENICE (župa Ivanjska), kapela sv. Marka na “Fratarskom groblju”.

Kapelu su devastirali i opljačkali, a više grobova oštetili, tijekom 1995. i proljeća 1996. godine, pripadnici srpskih snaga.

MARTINOVIĆI (župa Motike), kapela Pohoda Blažene Djevice Marije.

Kapelu su devastirali pripadnici srpskih snaga.

MIČIJE (župa Šimići), filijalna crkva sv. Antuna Padovanskog, kapela i groblje.

Crkva je sagrađena 1987. godine. Miniranjem su je teško oštetili naoružani Srbi i srpske vlasti tijekom veljače 1993. godine. Tijekom jeseni 1995. i u proljeće 1996. potpuno su je demolirali, a grobljansku kapelu razorili.

MOTIKE (župa Motike), groblje i kapela sv. Stjepana.

Kapelu su opustošili u proljeće 1996. godine pripadnici srpskih snaga.

MOTIKE (župa Motike), župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i župna kuća.

Izgradnja župne kuće započela je 1986., useljena je 1989., a u njezinom prizemlju je otvorena kapelica, koja je služila u bogoslužne svrhe do završetka gradnje crkve. Devastirali su je i opljačkali od kolovoza do prosinca 1995. pripadnici srpskih snaga.

NOVA TOPOLA (župa Nova Topola), župna crkva sv. Josipa, pastoralni centar i samostan Klanjateljica Krvi Kristove.

Crkva je sagrađena 1891., teško oštećena 1944., temeljito obnovljena 1969. godine. Pripadnici JNA i naoružani Srbi s ovoga područja oštetili su je u rujnu 1991. i lipnju 1992. godine. Pastoralni centar sagrađen 1885., obnovljen 1990. godine su više puta oštećivali i pljačkali od rujna 1991. do lipnja 1992., da bi ga tijekom srpnja 1993. godine i teško oštetili. Samostan su napadali više puta i oštetili, a časne sestre maltretirali, da bi ih svibnja 1995. protjerali a samostan opljačkali.

NOVAKOVIĆI (župa Petrićevac), filijalna crkva Srca Isusova i Marijina.

Naoružani Srbi i srpske vlasti crkvu su spalili tijekom svibnja i lipnja 1993.

NOVO SELO (župa Dolina), grobljanska kapela.

Oštetili su je tijekom 1992. godine naoružani Srbi.

OJDANIĆI/BRDO (župa Barlovci), kapela sv. Križa.

Kapelu su demolirali tijekom rata srpske snage.

ORAHOVA (župa Vrbnjaci), filijalna crkva.

Crkva je sagrađena 1991. godine. Teško su je oštetili naoružani Srbi i srpske vlasti tijekom kolovoza 1992. god.

OVANJSKA (župa Ravska), filijalna crkva.

Tijekom srpnja 1992. crkvu su srušili naoružani Srbi i srpske vlasti.

PETRIĆEVAC (župa Petrićevac), kapela na “Fratarskom groblju”.

Kapelu su oštetili u proljeće 1996. pripadnici srpskih snaga.

PETRIĆEVAC (župa Petrićevac), župna crkva sv. Ante Padovanskog i franjevački samostan Presvetog Trojstva.

Nazočnost franjevaca u banjalučkom kraju dadtira još od srednjeg vijeka. Turskim osvajanjem samostani su ‘iščezli’, tako da nijedan nije preživio XVI. stoljeće, a većina ih je porušena u prvoj polovici tog stoljeća. Kako se mogućnost za ponovni osnutak samostana ukazala tek sredinom XIX. stoljeća, bosanski su franjevci za mjesto prvog odabrali lokaciju Petrićevac (predgrađe Banja Luke). Temelji su postavljeni 1873. Prilikom borbi 1878. zgrada je izgorjela. Godine 1880. započela je izgradnja nove zgrade, koja je 1884. proširena. Godine 1928. franjevci grade novi samostan koji biva teško oštećen u potresu 1969. Na njegovom mjestu 1975. godine izgrađen je novi samostan. Prvotna crkva je izgrađena 1884., a 1930/31. izgrađena je nova koja je stradala u potresu 1969. Nova župna crkva (34,65 x 22,60 m) je izgrađena 1973/74.

Naoružani Srbi i srpske vlasti samostan su oštećivali u više navrata: u travanju 1992. i devet puta od siječnja do travnja 1993. U zoru 7. svibnja 1995. godine i samostan i crkvu miniranjem su potpuno razorili. Naknadno su opljačkali gospodarske zgrade, potom ih spalili, a nakon nekog vremena dodatno nagrdili grafitima (“SMRT HRVATA”, “SRBIMA NE TREBA ISUS ŽIDOV”, i “HRVATI SU USTAŠE, SVI, NEKA BOG UNIŠTI HRVATE”)

PLITSKA (župa Vrbanjci), filijalna crkva.

Crkvu su uništile srpske snage.

PRESNAČE (župa Presnače), župna crkva (biskupijsko svetište) sv. Terezije od Dijeteta Isusa i župna kuća.

Crkva je sagrađena 1981. Naoružani Srbi i srpske vlasti oštetili su fasadu mecima iz strojnice u rujnu 1992., a 12.05.1995. spalili su i u potpunosti srušili crkvu velikom količinom eksploziva. Župnu kuću, sagrađenu 1975., oštetili su noću 24./25. travnja 1993. godine, a konačno i spalili 12.V.1995. godine. Iste noći su u župnoj kući ubili, a zatim zajedno s kućom spalili župnika i čuvara svetišta vlč. Filipa Lukendu i časnu sestru Ceciliju Grgić. Sve neoštećeno su opljačkali.

PRIJEČANI (župa Marija Zvijezda), filijalna crkva sv. Ilije.

Demolirali su je i opljačkali tijekom jeseni 1995. godine, pripadnici srpskih snaga.

PRIJEDOR (župa Prijedor), župna crkva sv. Josipa, pastoralni centar i župna kuća.

Crkva je izgrađena 1896., temeljito obnovljena i dograđena (toranj) 1970. Dana 1.IX.1992., u 0,45 sati, pripadnici srpskih snaga među kojima i Predrag Radetić, miniranjem su je razrušili. Tada su oštetili i župni pastoralni centar i kuću sagrađenu 1943. Kolovoza 1995. miniranjem su potpuno razrušili pastoralni centar, župnu kuću opljačkali a župnika, vlč. Tomislava Matanovića odveli u nepoznato.

PRNJAVOR (župa Prnjavor), župna crkva sv. Ante Padovanskog i pastoralni centar.

Crkva je sagrađena 1909., obnovljena 1991. godine. Naoružani Srbi i srpske vlasti oštetili su je pucnjima iz strojnica i unakazili pogrdnim grafitima u noći 28./29.XI.1992. te u noći 1./2.II.1993. godine. Pastoralni centar oštetili su eksplozivnom napravom u noći 13./14.I.1993. godine.

RALUTINAC (župa Prnjavor), filijalna crkva.

Crkva je sagrađena 1980. godine. Oštetili su je naoružani Srbi i srpske vlasti u noći 25./26.VII.1992. god.

RASKRŠĆE (župa Motike), kapela sv. Križa.

Kapelu su opustošili naoružani Srbi.

RAVNICE (župa Ivanjska), kapela sv. Mihovila Arkanđela.

Kapelu su opljačkali, a potom srušili u studenom 1995. pripadnici srpskih snaga.

REBROVAC (župa Presnače), filijalna crkva.

Crkva je sagrađena 1990. god. Tijekom siječnja 1993. oštetili su je puščanim mecima i išarali pogrdnim grafitima naoružani Srbi i pripadnici srpskih vlasti. Kasnije su opljačkali i crkvu i nadgrobne spomenike na groblju.

RUJEVICA (župa Vrbanjci), filijalna crkva.

Crkvu su teško oštetili tijekom 1992. naoružani Srbi.

SANSKI MOST (župa Sanski Most), župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i župna kuća.

Crkva je sagrađena u periodu od 1894. do 1886. godine, a temeljito preuređena u periodu od 1981. do 1984. gpdone. Višestruko su je oštećivali, pucanjem iz strojnica, od srpnja 1992. godine, pripadnici srpskih snaga, a miniranjem su je srušili 19.VIII.1995. godine, te nastale ruševine raščistili. Župna kuća je sagrađena 1932. godine. Oštetili su je pripadnici srpskih snaga pucanjem iz strojnica, od srpnja 1992. godine, a djelomično miniranjem 19.VIII.1995. godine.

SASINA (župa Sasina), župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije i župni pastoralni centar.

Crkva je sagrađena 1938., a župna kuća 1978. Crkvu su oštetili iz strojnica tijekom srpnja 1992., a 28.VI.1993. miniranjem su je razorili pripadnici srpskih snaga; pastoralni su centar paljenjem teško oštetili.

SOKOLINE (župa Sokoline), župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i pastoralni centar.

Prvotna crkva je izgrađena u periodu od 1873. do 1874. godine, dočim je nova sagrađena 1901., te obnavljana osamdesetih godina ovog stoljeća. Na mjestu bivše crkve podignuta je 1922. župna kuća, a novija župna kuća izgrađena je 1980./81. U njenom se sklopu nalazila i vjeronaučna dvorana. Srpske snage su granatama, u vremenu od kolovoza do listopada 1992., teško oštetili, opustošili i onesposobili za uporabu crkvu i pastoralni centar sagrađen 1981. god.

STARA RIJEKA (župa Stara Rijeka), župna crkva sv. Ante Pustinjaka, pastoralni centar i župna kuća.

Župna crkva je sagrađena u periodu od 1970. do 1972. godine. Crkvu su u dva navrata, tijekom srpanja i studenog 1992. godine, minirali i porušili pripadnici srpskih snaga. Pastoralni centar sagrađen 1974. godine teško su oštetili i opljačkali, kao i župnu kuću sagrađenu 1969. godine. Nova oštećenja pastoralnom centru i župnoj kući nanjeli su tijekom kolovoza i rujna 1997. godine skidajući krovove s njih.

STRANA (župa Motike), kapela Našašća Sv. Križa.

Kapelu su opustošili pripadnici srpskih snaga.

STRANJANI (župa Barlovci), filijalna crkva sv. Franje Asiškog.

Crkva je sagrađena 1974. godine (vel. 12 x 6 m). Totalno su je opustošili tijekom veljače 1996. godine naoružani Srbi.

STRATINSKA (župa Stratinska), župna crkva sv. Ante Padovanskog i župna kuća.

Crkva je sagrađena 1926. (vel. 26,00 x 9,00 m), župna kuća 1949., a vjeronaučna dvorana 1986. godine. Župnu crkvu, župnu kuću i vjeronaučnu dvoranu su devastirali i djelomično opljačkali tijekom kolovoza i rujna 1995. godine naoružani Srbi.

ŠARGOVAC (župa Petrićevac), filijalna crkva.

Tijekom svibnja 1995. godine crkvu su miniranjem porušili pripadnici srpskih snaga.

ŠIBOVI (župa Kotor Varoš), grobljanska kapela sv. Ante Padovanskoga i groblje.

Crkvu su devastirale srpske snage, porušili su kape s tornjeva zvonika i poskidali pokrov s krovišta. Nekoliko nadgrobnih spomenika su odnijeli.

ŠIMIĆI (župa Šimići), župna crkva sv. Petra i Pavla.

Naoružani Srbi potpuno su opustošili i opljačkali novosagrađenu crkvu u jesen 1995. i proljeće 1996., a inventar uništili.

ŠTIVOR (župa Prnjavor), filijalna crkva.

Crkva je sagrađena 1990. godine. Teško su je oštetile srpske snage u više navrata, 9.X.1992., u noći 29./30.XI.1992. te siječnja 1993. godine.

ŠURKOVAC (župa Šurkovac), župna crkva Presvetog Srca Isusova, pastoralni centar i župna kuća.

Nakon burne povjesti pod turskom vlašću, sjedište župe i crkva su 1788. iz Vodičeva prenešeni su u Volar, na lokalitet Grabovac, nedaleko današnjeg groblja i kapele sv. Ante; godine 1800. sjedište župe je u susjednom Šurkovacu, na lokalitetu Kapelište kod Malog groblja, 1825. godine na Kosi, te 1932. opet u Šurkovacu. Nova je crkva građena u periodu od 1936. do 1942. godine (vel. 30,00 x 14,00 m), obnovljena i umjetnički obogaćena u periodu od 1972. do 1980. Crkvu su u srijedu, 3.III.1993. godine, u rano jutro (4,10 sati) miniranjem porušili pripadnici lokalnih srpskih vlasti i snaga. Župnu kuću s pastoralnim centrom pljačkali su čak jedanaest puta i odnijeli doslovno sve. Opljačkali su je i teško oštetili u razdoblju od srpnja 1992. do kraja 1995. (gospodarske zgrade također).

ŠURKOVAC (župa Šurkovac), grobljanska kapela sv. Marka i groblje.

Naoružani Srbi su s groblja opljačkali više nadgrobnih spomenika, a pojedine uništili.

TOMAŠICA (župa Sasina), filijalna crkva.

Crkva je sagrađena 1984. Tijekom studenoga 1992. godine porušili su je naoružani Srbi.

TRN (župa Trn), župna crkva sv. Josipa i pastoralni centar.

Crkva je sagrađena u periodu od 1983. do 1988. (vel. 28 x 20 m). Naoružani Srbi i srpske vlasti crkvu su više puta oružano napadali, napose prosinca 1992., te siječnja i svibnja 1993. godine, i teško oštetili. U noći 17./18.V.1995. godine, naoružani Srbi i srpske vlasti miniranjem su crkvu razorili. Pastoralni centar sagrađen je 1985. godine. U nj su provaljivali i oštećivali ga u travnju 1992., prosincu 1992. i siječnju 1993. godine. U srpnju 1993. djelomično su ga spalili skupa sa gospodarskim zgradama. Župljani su ga u dva navrata obnavljali, a naoružani Srbi pljačkali i spaljivali: 28./29.IX.1993. i 17./18.05.1995.

TUNJICE (župa Barlovci), Gospina kapela.

Kapelicu su srpske snage najprije oštetile eksplozivom, a u rujnu 1995. porušile.

UŽARI (župa Šimići), kapela sv. Ive i groblje.

Kapelu su srušili naoružani Srbi.

VALENTIĆI (župa Ivanjska), kapela Rođenja Blažene Djevice Marije i groblje.

Kapelu su opljačkali u jesen 1995. g. naoružani Srbi.

VISOKA GLAVICA - KOZARA (župa Ivanjska), groblje i filijalna crkva sv. Roka.

Naoružani Srbi su crkvu najprije opustošili i opljačkali, a potom teško oštetili u proljeće 1996. Grobljansku ogradu su odnijeli, a više nadgrobnih spomenika na groblju su oštetili i opljačkali.

VRBANJCI (župa Vrbanjci), grobljanska kapela i groblje.

Naoružani Srbi su kapelu opljačkali, groblje većim dijelom uništili, a više nadgrobnih spomenika pokrali.

VRBANJCI (župa Vrbanjci), župna crkva sv. Franje Asiškog i pastoralni centar.

Crkva i pastoralni centar sagrađeni su 1985. Oba objekta oštetili su naoružani Srbi i lokalne srpske vlasti u razdoblju od srpnja do rujna 1992. godine.

VUČIĆA GAJ (župa Ivanjska), kapela Kristova Uzašašća i groblje.

Naoružani Srbi su kapelu opustošili tijekom zime 1995./96. Više nadgrobnih spomenika na groblju su oštetili i opljačkali.

VUJNOVIĆI (župa Petrićevac), filijalna crkva.

Tijekom svibnja 1995. crkvu su opustošili, opljačkali i spalili naoružani Srbi.

ZABRĐE (župa Kotor Varoš), filijalna crkva sv. Leopolda Mandića i vjeronaučna dvorana.

Crkva je sagrađena 1983./84. (vel. oko 250 m2). U sklopu crkve podignuta je i vjeronaučna dvorana veličine 50 m2. Crkvu i dvoranu su djelomično devatsirale srpske snage.

ZABRĐE (župa Kotor Varoš), grobljanska kapela na groblju “Spasovo”.

Kapelu su provalili, a više nadgrobnih spomenika odnijeli ili uništili pripadnici srpskih snaga.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 16 ruj 2009, 11:54 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 12:56
Postovi: 9973
Vrlo zanimljivo i poducavajuce za one koji neznaju puno o tim krajevima. ali volio bih da se ova tema prebaci na podforum Banja Luka...

_________________
Serbian are nationalists. It is impossible to argue with Serbians because they are without understanding. Since they respect only force, the same method should be used when dealing with them."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 20 srp 2013, 17:54 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 kol 2009, 16:38
Postovi: 1513
Izvor: http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJA ... ATSKOM.pdf

u svibnju 1942. četnici su napali selo Novi Martinec, u Prnjavorskom kotaru te zapalili 50 kuća Hrvata, zaklali nekoliko osoba i opljačkali svu hranu; rimokatolička župa Novi Martinac imala je 1939. ukupno 3570 vjernika i jedna je od sedam rimokatoličkih župa Prnjavorskog dekanata Banjalučke biskupije, koja je zbog stradanja vjernika nestala u Drugom svjetskom ratu. Ostale župe jesu: Rakovac, Devetina, Stara Dubrava, Gumjera, Šibovska i Kunova.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 13 srp 2018, 15:12 
Offline

Pridružen/a: 03 sij 2012, 23:08
Postovi: 4974
Citat:
Banjolučki biuskup Franjo Komarica upozorio je u petak kako katolicima u Bosni i Hercegovini, a posebice u njezinom dijelu koji pripada Republici Srpskoj, prijeti potpuno iskorjenjivanje i sudbina poput one iz razdoblja Otomanskog carstva, okrivivši za to ne samo one koji su organizirali progone i prisilna preseljenja stanovništva, nego kao sukrivce označivši i izabrane hrvatske dužnosnike u tijelima vlasti.

Biskup Komarica je ovo izjavio tijekom otvaranja redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH, čiji su se članovi okupili u Banjoj Luci kako bi razmatrali stanje u kojemu se nalazi Crkva i njeni vjernici.

“Katolicima ovog dijela naše zemlje a i šire skrojena je slična sudbina potpunog iskorjenjivanja pristankom nekih današnjih međunarodnih centara moći. To se iskorjenjivanje uslijed nemogućnosti održivog povratka, u poratnom vremenu, nažalost ozakonilo također i uz pristanak legalnih i legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, što brojni naši vjernici doživljavaju osobito bolno”, kazao je biskup Komarica kako ga citira Katolilka tiskovna agencija BK BiH (KTA).

Upozorio je pritom na naznake kako bi se uskoro moglo dogoditi da u tijelima vlasti u BiH bude donesena odluka o tome da je zaključena provedba Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma koji je svim izbjeglicama i prognanicima jamčio pravo slobodnog povratka u prijeratne domove. To bi u praksi značilo kako se prestaju provoditi posebne mjere s ciljem poticanja povratka izbjeglih i prognanih i kako je zapravo priznata nova etnička struktura BiH koja je ishod protekloga rata.

“To znači da se unatoč mnogobrojnim intervencijama posljednjih trojice papa, svetog Ivana Pavla II, Benedikta XVI i Franje, te još mnogobrojnih apela, molbi i traženja, za područje jedne polovice BiH iz koje je nasilno protjerano više od 90 posto katoličke populacije a nije omogućeno da doživi održivi povratak niti tri posto od protjeranih, nakana uništavača Katoličke crkve u ovoj zemlji i ostvaruje”, bio je izravan biskup Komarica u svojim upozorenjima.

Kazao je kako je uvjeren da se s tom teškom nepravdom nikako ne bi smjelo pomiriti pa valja nastaviti zajedno raditi da se ova povijesna dalekosežna nepravda barem donekle smanji.

Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski najavio je kako će biskupi na dvodnevnom zasjedanju, iako se ne kane posebice baviti društveno-političkom stvarnošću, pozvati narod da ostvari svoje demokratsko pravo i dužnost izlazeći na izbore zakazane za 7. listopada.

Otvoreno je pritom kritizirao postojeće stanje i način djelovanja ključnih političkih stranaka u BiH optužujući ih da su nametnule troumlje koje je tek tehnički zamijenilo ranije jednoumlje.

“Svi mi stojimo pred pitanjem kako ozdravljati javno mnijenje koje ubija svojim beznađem. Na žalost, gotovo sve se ispolitiziralo pa ako nećeš misliti i govoriti kao stranka na vlasti možeš dobiti čak i SMS poruku da će te progutati noć. Nije i ne smije biti stranka važnija od naroda i od čovjeka. Nedopustivo je da se nakon izlaska iz jednoumlja uporno nameće troumlje, umjesto da se sve pozitivne snage u svakom narodu i u cijelom našem društvu, sa svim bogatstvom u različitosti ujedine na putu dobra doprinoseći svaka na svom planu i u slobodnoj suradnji i boljitku svakog čovjeka, svakog naroda i svih ljudi na svim prostorima u ovoj zemlji Bosni i Hercegovini”, kazao je kardinal Puljić.

Tračak vedrine, kakao je kazao, pojavio se tek zahvaljujući činjenici da je proteklih dana “sport napokon skinuo s dnevnog reda sumorne političke teme pa je nastala jedna pozitivna klima zahvaljujući uspjesima reprezentacije Hrvatske na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji”.
Biskup Komarica drži kako bi takvo što bilo pogubno za polovicu države iz koje su protjerani gotovo svi katolici, jer ih je s područja Banjolučke biskupije od prijeratnih 220 tisuća sada tamo svega osam tisuća.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 13 srp 2018, 16:04 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 srp 2017, 10:10
Postovi: 37650
s one strane dinare je napisao/la:
Citat:
Banjolučki biuskup Franjo Komarica upozorio je u petak kako katolicima u Bosni i Hercegovini, a posebice u njezinom dijelu koji pripada Republici Srpskoj, prijeti potpuno iskorjenjivanje i sudbina poput one iz razdoblja Otomanskog carstva, okrivivši za to ne samo one koji su organizirali progone i prisilna preseljenja stanovništva, nego kao sukrivce označivši i izabrane hrvatske dužnosnike u tijelima vlasti.

Biskup Komarica je ovo izjavio tijekom otvaranja redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH, čiji su se članovi okupili u Banjoj Luci kako bi razmatrali stanje u kojemu se nalazi Crkva i njeni vjernici.

“Katolicima ovog dijela naše zemlje a i šire skrojena je slična sudbina potpunog iskorjenjivanja pristankom nekih današnjih međunarodnih centara moći. To se iskorjenjivanje uslijed nemogućnosti održivog povratka, u poratnom vremenu, nažalost ozakonilo također i uz pristanak legalnih i legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, što brojni naši vjernici doživljavaju osobito bolno”, kazao je biskup Komarica kako ga citira Katolilka tiskovna agencija BK BiH (KTA).

Upozorio je pritom na naznake kako bi se uskoro moglo dogoditi da u tijelima vlasti u BiH bude donesena odluka o tome da je zaključena provedba Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma koji je svim izbjeglicama i prognanicima jamčio pravo slobodnog povratka u prijeratne domove. To bi u praksi značilo kako se prestaju provoditi posebne mjere s ciljem poticanja povratka izbjeglih i prognanih i kako je zapravo priznata nova etnička struktura BiH koja je ishod protekloga rata.

“To znači da se unatoč mnogobrojnim intervencijama posljednjih trojice papa, svetog Ivana Pavla II, Benedikta XVI i Franje, te još mnogobrojnih apela, molbi i traženja, za područje jedne polovice BiH iz koje je nasilno protjerano više od 90 posto katoličke populacije a nije omogućeno da doživi održivi povratak niti tri posto od protjeranih, nakana uništavača Katoličke crkve u ovoj zemlji i ostvaruje”, bio je izravan biskup Komarica u svojim upozorenjima.

Kazao je kako je uvjeren da se s tom teškom nepravdom nikako ne bi smjelo pomiriti pa valja nastaviti zajedno raditi da se ova povijesna dalekosežna nepravda barem donekle smanji.

Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski najavio je kako će biskupi na dvodnevnom zasjedanju, iako se ne kane posebice baviti društveno-političkom stvarnošću, pozvati narod da ostvari svoje demokratsko pravo i dužnost izlazeći na izbore zakazane za 7. listopada.

Otvoreno je pritom kritizirao postojeće stanje i način djelovanja ključnih političkih stranaka u BiH optužujući ih da su nametnule troumlje koje je tek tehnički zamijenilo ranije jednoumlje.

“Svi mi stojimo pred pitanjem kako ozdravljati javno mnijenje koje ubija svojim beznađem. Na žalost, gotovo sve se ispolitiziralo pa ako nećeš misliti i govoriti kao stranka na vlasti možeš dobiti čak i SMS poruku da će te progutati noć. Nije i ne smije biti stranka važnija od naroda i od čovjeka. Nedopustivo je da se nakon izlaska iz jednoumlja uporno nameće troumlje, umjesto da se sve pozitivne snage u svakom narodu i u cijelom našem društvu, sa svim bogatstvom u različitosti ujedine na putu dobra doprinoseći svaka na svom planu i u slobodnoj suradnji i boljitku svakog čovjeka, svakog naroda i svih ljudi na svim prostorima u ovoj zemlji Bosni i Hercegovini”, kazao je kardinal Puljić.

Tračak vedrine, kakao je kazao, pojavio se tek zahvaljujući činjenici da je proteklih dana “sport napokon skinuo s dnevnog reda sumorne političke teme pa je nastala jedna pozitivna klima zahvaljujući uspjesima reprezentacije Hrvatske na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji”.
Biskup Komarica drži kako bi takvo što bilo pogubno za polovicu države iz koje su protjerani gotovo svi katolici, jer ih je s područja Banjolučke biskupije od prijeratnih 220 tisuća sada tamo svega osam tisuća.


Pa super, bolje je i njima i nama.
Ista stvar i sa Srbima iz RSK.
Razdvajanje Srba i Hrvata je bio recept za dugotrajan mir.
Da danas imamo 200.000 Hrvata u RS i 700.000 Srba u HR pitanje bi bilo dana kada ce se zaratiti.

Komarici ako je dosadno nek se druzi sa Karleusom i sl. multikulti dinosaurusima.

_________________
Srbi su mali narod sa karakterom super sile.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 13 srp 2018, 19:41 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 12:12
Postovi: 21288
novovrijeme je napisao/la:
s one strane dinare je napisao/la:

Pa super, bolje je i njima i nama.
Ista stvar i sa Srbima iz RSK.
Razdvajanje Srba i Hrvata je bio recept za dugotrajan mir.
Da danas imamo 200.000 Hrvata u RS i 700.000 Srba u HR pitanje bi bilo dana kada ce se zaratiti.
Komarici ako je dosadno nek se druzi sa Karleusom i sl. multikulti dinosaurusima.

U RH je bilo 580 tisuća Srba prije rata.
I to tako da su činili 30% administracije i 50% policije, a bilo ih je samo 12%.
Da i nije bilo rata, imao bi oko 300 Srba max.
S obzirom na iseljavanja sad, i manje.
Inače pola od tog broja su bili Srbi doseljeni iz drugih republika (pogotovo zapadne Bosne), iako je iseljavanje Srba bilo veće nego useljavanje (funkcionerski položaji po Beogradu i Vojvodini), pa je možda dijelom riječ i o povratnim migracijama.

Jedino ako nisi računao da bi RH anektirala dio sa 120 tisuća Srba iz BiH, recimo istočnu Hercegovinu i pola zapadne Bosne...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 14 srp 2018, 00:25 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 srp 2017, 10:10
Postovi: 37650
Nebitno. Nije u tom poenta.
Vi tamo, mi vamo i miran Balkan.

_________________
Srbi su mali narod sa karakterom super sile.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 14 srp 2018, 14:40 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 12:12
Postovi: 21288
novovrijeme je napisao/la:
Nebitno. Nije u tom poenta.
Vi tamo, mi vamo i miran Balkan.

I to je ok.
Čist račun, duga ljubav.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 26 srp 2018, 11:36 
Offline

Pridružen/a: 03 sij 2012, 23:08
Postovi: 4974
Citat:
Podsjetimo, 27. srpnja 1941. u mjestu Trubar kod Drvara četnički ustanici izveli su iz vlaka u mjestu Trubar kod Drvara drvarskoga župnika Waldemara Maksimilijana Nestora sa skupinom vjernika koji su se vraćali s hodočašća sv. Ani u Kosovu kraj Knina, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču. Taj dan napadnut je i drugi vlak s civilima koji su se vraćali u Drvar s hodočašća sv. Ani na Oštrelju. Do kraja rata iz Drvara su protjerani ili pobijeni gotovo svi Hrvati katolici, a katolička crkva u Drvaru srušena je i uklonjena 1949.

Istog dana kad je izvršen zločin nad drvarskim župnikom i katolicima, ustanici su i u susjednoj Lici izvršili zločine nad hrvatskim civilima na području Srba, Boričevca i Donjeg Lapca, a nedugo zatim i nad muslimanskim civilima u Kulen Vakufu.

U sljedećih 10-ak dana isti scenarij ponovio se u Bos. Grahovu i Krnjeuši. Najprije je početkom kolovoza zvjerski ubijen grahovski župnik don Juraj Gospodnetić s više od 200 grahovskih katolika, a potom u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca i župnik Krešimir Barišić zajedno s više od 250 svojih vjernika.


sve počelo sa jasenovcem je li mamicu vam lažljivu četničku


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 21 lis 2018, 22:05 
Offline

Pridružen/a: 03 sij 2012, 23:08
Postovi: 4974
Citat:
Od prije ratnih 10.700 Hrvata koliko ih je živjelo na području Općine Kotor Varoš, danas živi oko 213 osoba, uglavnom starijih i nemoćnih.


strašno


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 16 tra 2019, 17:52 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 09 vel 2010, 19:22
Postovi: 5990
UGLEDNI TURISTIČKI VODIČ BRUTALNO O BANJOJ LUCI: “Nakon što su srpski nacionalisti porušili džamije i katoličke crkve, sada je to bezdušno mjesto”

https://www.zasrebrenicu.ba/ugledni-tur ... 6fTicX6wI8

_________________
Neki Fadil


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 01 svi 2019, 20:20 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 14 tra 2016, 00:13
Postovi: 6668
s one strane dinare je napisao/la:
Citat:
Podsjetimo, 27. srpnja 1941. u mjestu Trubar kod Drvara četnički ustanici izveli su iz vlaka u mjestu Trubar kod Drvara drvarskoga župnika Waldemara Maksimilijana Nestora sa skupinom vjernika koji su se vraćali s hodočašća sv. Ani u Kosovu kraj Knina, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču. Taj dan napadnut je i drugi vlak s civilima koji su se vraćali u Drvar s hodočašća sv. Ani na Oštrelju. Do kraja rata iz Drvara su protjerani ili pobijeni gotovo svi Hrvati katolici, a katolička crkva u Drvaru srušena je i uklonjena 1949.

Istog dana kad je izvršen zločin nad drvarskim župnikom i katolicima, ustanici su i u susjednoj Lici izvršili zločine nad hrvatskim civilima na području Srba, Boričevca i Donjeg Lapca, a nedugo zatim i nad muslimanskim civilima u Kulen Vakufu.

U sljedećih 10-ak dana isti scenarij ponovio se u Bos. Grahovu i Krnjeuši. Najprije je početkom kolovoza zvjerski ubijen grahovski župnik don Juraj Gospodnetić s više od 200 grahovskih katolika, a potom u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca i župnik Krešimir Barišić zajedno s više od 250 svojih vjernika.


sve počelo sa jasenovcem je li mamicu vam lažljivu četničku
Sve je počelo osnutkom NDH i rešenjem srpskog pitanja kroz,trećine.
Kome psuješ četničku majku?

_________________
Na nama koplja se lome i vatra se gasi jer mi smo jaki,rodjeni sa vukovima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Progon Hrvata iz Banjalučke biskupije
PostPostano: 01 svi 2019, 20:21 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 14 tra 2016, 00:13
Postovi: 6668
novovrijeme je napisao/la:
Nebitno. Nije u tom poenta.
Vi tamo, mi vamo i miran Balkan.
Upravo tako.

_________________
Na nama koplja se lome i vatra se gasi jer mi smo jaki,rodjeni sa vukovima.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 16 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 20 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO