HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 24 srp 2024, 10:30.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 29 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Sanski Most
PostPostano: 11 sij 2021, 21:18 
Offline

Pridružen/a: 28 svi 2020, 02:28
Postovi: 5729
Lokacija: planina
Stecak je napisao/la:
Izvor: https://croexpress.eu/mobile/aktualno/2 ... u-i-strah/

(BIH) VAPAJ HRVATA S PODRUČJA SANSKOG MOSTA

Naša djeca idu u školu i po pet kilometara pješice, moraju proći kroz šume iz kojih vrebaju vukovi, i to nam stvara brigu i strah
Sve je manje Hrvata na području Sanskog Mosta. Mnogi su otišli tragičnim događajima iz 90-tih, a neki i početkom novoga tisućljeća tražeći posao i bolji život. No, postoje primjeri koji govore i suprutno.
CroExpress/Anto Pranjkić

Naime, u obližnjem malenom Zagaju događa se svojevrsna demografska bomba. Od ukupno 20-tak mještana u Zagaju živi i osmoro učenika, a ako sve bude kako treba ove će godine u školske klupe i Tanja Zekić. Kaže nam da bi voljela ići u školu. Malo se družiti sa vršnjacima.

- Meni je, znate, ovdje jako lijepo. Imam koke, koze i ovce i svog ljubimca konjića, ali bi bilo lijepo razmijeniti koju i sa kolegama vršnjacima, kao velika, priča Tanja. Pitamo ju gdje je naučila tako lijepo govoriti a ona će kao iz topa:

– I ovdje imamo Internet. I vidimo svašta, pa tako i znamo, kaže 6-godišnja Tanja, koja sa bakom Ljubom, njezinim partnerom Danom i tetkama, učenicama srednje škole, živi u Zagaju, malom mjestu u blizini Sanskog Mosta, u živopisnoj prirodi punoj ljepota, ali i opasnosti:

– Ovdje imamo o veliki problem. Naime, iz planine se znaju spuštati vukovi u potražnji za hranom, pa se bojimo za djecu. Osnovni je problem što nam djeca odavde idu u školu i po sedam kilometara: od toga idu po pet pješice, jer autobus ne može doći. Moraju proći kroz šume i to nam daje nespokoj, kaže samohrana majka Sandra Šeić, čiji osnovci Valentina i Marko svakoga jutra pješače kilometre kako bi došli do škole, a poslije dolaska sa majkom i ujakom, koji je i osobom s posebnim potrebama, idu u šumu brati gljive kako bi nešto zaradili za život, a sretni su i zadovoljni. Još Marko zna i minstrirati na svetim misama nedjeljom i blagdanom.

– Nije nama problem ići, raditi. Nije problem niti za hranu. Sami si proizvedemo što nam je potrebno i odemo u šumu, pronađemo gljive a brat Željko iste prodaje na tržnici i nešto se pribavi, ali je problem kada djeca krenu u školu jer nemamo za knjige niti za odjeću i obuću. Kada bismo mogli riješiti taj problem bili bismo presretni, kaže Sandra i ističe kako ima vrlo vrijednu djecu, koja ju ponekad iznenade i cvijećem:

– Dobri su. Marljivi. Znaju iznenaditi lijepim gestama i ljudi ih vole. Skromni su. Sretni su i zadovoljni s ovo malo što imamo, kaže ponosna majka i ponavlja da je najveći problem dio ceste koji vodi od početka Zagaja do u unutrašnjost zaseoka:

– Autobus ne može dolaziti i problem je veliki. Bila bi nam velika pomoć kada bi nam netko mogao pomoći da saniramo cestu, onda ne bismo morali svako jutro ustajati i djecu voditi u školu. Autobus bi mogao dolaziti po njih i problem mračne i nepregledne šume u koju dolaze vukovi kad su gladni bio bi riješen, kaže Sandra.

Prema riječima sumještanina Ante Ljevara već je izrađen projekt i čeka se dobra volja određenih donatora kako bi se ova cesta mogla sanirati:

– Sve smo pripremili i spremni smo predati zahtjeve gdje god to treba. Važno je da riješimo ovaj problem i da nam djeca bezbrižno mogu u školu, kaže Ljevar i ističe kako su ljudi ovdje vrlo vrijedni i da im treba jako malo za zadovoljstvo.

– Valjao bi neki manji stroj, kojim bi mogli si pomoći u obradi zemlje. Neki mali motokultivator ili slično, što bismo svi u mjestu mogli koristiti, kaže sumještanin Dane, ali najveći je problem već spomenuta cesta.

– Rado bih maloj Tanji kupio bicikl, ali cesta nije povoljna za vožnju, pa mi ju nekako teško gledati kako pati, ali nije tužna, nego je uvijek raspoložena i sretna, ističe Ljevar.

Ovo malo selo u blizini Sanskoga Mosta, gdje ljudi beru gljive kako bi preživjeli, a sretni su i zadovoljni sa ono malo što imaju, svojevrsni je primjer svima nama kako treba živjeti.


Burekspinat je napisao/la:
Jel zna netko kako im se moze pomoc ili je mozda voljan da se organiziramo pa da se nesto napravi



Da smo normalni kao država i kao narod bio bi nacionalni interes broj 1 pomoć ovakvim obiteljima, fertilni mladi Hrvati u ključnom geostrateškom području za Hrvate i Hrvatsku. Umjesto toga plaća se smještaj Sirijcima...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Sanski Most
PostPostano: 11 sij 2021, 21:38 
Offline

Pridružen/a: 28 svi 2020, 02:28
Postovi: 5729
Lokacija: planina
Hrvati oko Sanskog Mosta, popis 1910:

slika

Hrvati oko Sanskog Mosta (bez Ljubije i okolice gore), popis 1971:

slika

Tu se mogla složiti hrvatska općina oko Sasine, kao što je i nekad bila oko Ljubije.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Sanski Most
PostPostano: 25 sij 2021, 21:37 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19
Postovi: 5844
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
pozitivac je napisao/la:
Bila je negdje na forumu statistika hrvatskih civilnih žrtava, mislim da je općina Prijedor među prvim, ako ne i baš prva po broju stradalih. A spomenuti prostori su stradali i krajem 2.svjetskog rata, pa onda i masovnim odseljavanjem. Sasina je izgubila trećinu ljudi odseljavanjem u zadnjim desetljećima bivše države, mada mnogi od takvih, uključujući masu moje rodbine ustvari mogu biti sretni što su otišli prije nego je rat počeo.


Općina Prijedor je prva po broju hrvatskih civilnih žrtava, ukoliko se ne zbroje sarajevske gradske općine.

Hrvatske civilne žrtve

Prijedor = 166
Bugojno = 95
Mostar = 88
Vitez = 83
Konjic = 78

Sanski Most = 69
Brčko = 69
Travnik = 66
Derventa = 64
Odžak = 59

Orašje = 57
Zenica = 53

Ukupno = 2152

Izvor: http://www.hkv.hr/images/stories/Docume ... _zrtve.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Sanski Most
PostPostano: 01 stu 2022, 15:04 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 kol 2009, 17:38
Postovi: 1538
Izvor: https://croativ.net/domovinski-rat-srps ... ost-40637/

Domovinski rat: Srpski zločini u općini Sanski Most

U općini Sanski Most je 1991. godine živjelo 3.227 osoba hrvatske nacionalnosti, a 2013. godine samo 722 osobe. Broj Hrvata u općini Sanski Most smanjio se za 77,63%.

Ratni zločin u općini Sanski Most izvršen je nad 96 osoba hrvatske nacionalnosti. U knjizi Davora Marijana i suradnika navedena su imena 85 žrtava ratnog zločina u općini Sanski Most.

U općini Sanski Most ubijena je 41 osoba u mjestima: Ovanjska (1), Podvidača (2), Sanski Most (5), Garevica (2), Škrljevita (15) i Stara Rijeka (16).

Prema Istraživačko-dokumentacijskom centru (Sarajevo) u Sanskom Mostu je tijekom rata (1991. – 1995.) ukupno ubijeno 77 osoba hrvatske nacionalnosti (69 civila i 8 vojnika).

Kronologija zločina nad Hrvatima

U selu Škrljevita 2. studenoga 1992. Srbi su ubili 9 civila.
Tijekom 1992. u naselju Škrljevita još je ubijeno 6 civila.
U naselju Kljevci tijekom 1992. ubijeno je 8 osoba.
U selu Tomašica ubijeno je 6 osoba (civili).
U ostalom dijelu općine Sanski Most ubijeno je 18 civila.
U Stratinskoj su ubijena 4 civila.
U Šurkovcu (naselja: Gornji Volari, Kalajevo, Šurkovac) ubijeno je 5 osoba.
U općini Sanski Most od 1992. do 1997. ubijeno je još 27 civila.
Pokolj u Muštanici (župa Stara Rijeka) – 24. srpnja 1992. na okrutan način Srbi su ubili 13 civila te uhitili 40 civila Hrvata i odveli ih u logor Krings u Sanskom Mostu. Pokolj su počinile brigade iz sastava “Banjalučkog korpusa Srpske vojske”, prijedorska 5. kozarska brigada i sanskomošćanska 6. krajiška brigada, uz pomoć Srba iz susjednih sela. Prvotno poznata lokacija masovne grobnice (jedne ili više njih) je mjesno katoličko “Grošića groblje”, gdje su pokopana tijela 16 civila Hrvata ubijenih 24. i 25. srpnja 1992. godine. Župna crkva i kuća u Staroj Rijeci su opustošene i minirane. Hrvatsko stanovništvo je protjerano.

Srbi su napravili više zločina nad Muslimanima. Oko 800 ubijenih stanovnika Sanskog Mosta pronađeno je u preko 30 masovnih i pojedinačnih grobnica (prema istraživanju Muje Begića, knjiga Čuvanje zločina od zaborava).

Na području općine bilo je preko 20 logora u kojima su nezakonito bili zatočeni civili i koji su psihički i fizički maltretirani, a neki su ubijeni.

Za počinjene zločine osuđeni su Goran Mrđa na 11 godina, a Milorad Mrđa i Mileta Kokot na po sedam godina zatvora.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 29 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1, 2

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 7 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO