Na temelju poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, Predani miru, pravdi, toleranciji i pomirenju, Uvjereni da demokratske ustanove vlasti i pravični postupci najbolje uspostavljaju miroljubive odnose u pluralističkom društvu, U želji da promičemo opće blagostanje i gospodarski razvitak kroz zaštitu privatnog vlasništva i promicanje tržišnog gospodarstva, Rukovođeni ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda, Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost Bosne i Hercegovine sukladno međunarodnom pravu,

Nadahnuti Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Međunarodnim paktovima o civilnim i političkim pravima, odnosno o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama, kao i drugim instrumentima o ljudskim pravima, Smatrajući da su lokalne jedinice jedan od glavnih temelja svakog demokratskog sustava, Uvjereni da postojanje lokalnih jedinica koje su stvarno odgovorne omogućuje upravu koja je i učinkovita i bliska građanima, Svjesni da je obrana i snaženje lokalne samouprave u različitim europskim zemaljama važan doprinos izgradnji Europe utemeljene na načelima demokracije i decentralizacije vlasti, Odlučni, Podsjećajući na našu slavnu povijest, Pokrećemo inicijativu za formiranje ekonomske općine Soli.

Kako vidimo, demokratska načela - pravo i dužnost građana da sudjeluju u odlučivanju koje izravno utječe na njihov svakodnevni život i odgovornost za dobrobit cjelokupne zajednice, ugrađena su i u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine i u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi.

Općina Soli - legitiman i opravdan zahtjev Hrvata

Osnivanje nove općine Soli je legitimni i opravdan zahtjev lokalnog stanovništva koji je u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, Ustavu Bosne i Hercegovine i po Zakonu o jedinicama lokalne samouprave. Nove općine se osnivaju u skladu s "Odlukom o jedinstvenim kriterijima za uspostavu novih općina". Postoji procedura, zakonom utvrđena koja se valja ispoštovati, a na osnovu koje se mora donijeti odluka o osnivanju nove općine (na sličan način je 1998. godine osnovana općina Sapna, Usora, Doboj Istok, Domaljevac itd.). Ono što trenutno nedostaje jest inicijativa i organizirana društvena snaga (stranka, pokret, udruga) koja će taj projekt iznijeti. Ovim tekstom želimo potaknuti te snage. Od kuknjave i zapomaganja "gledajte što nam rade" nema nikakve koristi. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost za prosperitet vlastitih krajeva.

Zašto općina Soli?

Povijest „tuzlanskih“ Hrvata je povijest ugnjetavanja, nepravde, marginalizacije i u konačnici iseljavanja. Stoljeća turskog zuluma su višestruko smanjili njihov broj. Ratovi okupatora su uzeli njihove kćeri i sinove. Komunističke "podijeli pa vladaj" reforme oduzele su im zemlju. Od bogataša su postali siromasi, od većine – manjina. Povijest ih nije mazila, dušmani još manje. Stoljećima su im uzimali živote, djecu i zemlju, ali ponos i želju za ostankom i opstankom na stoljetnim ognjištima im nisu mogli oduzeti.

Po popisu stanovništva iz 1991. godine na prostoru općina Tuzla, Lukavac, Lopare, Srebrenik i Živinice živjelo je oko 35 000 Hrvata. Zahvaljujući komunističkoj vlasti koja je administrativno podijelila hrvatska naselja u čak pet općina: Tuzla, Lukavac, Lopare, Srebrenik i Živinice, Hrvati su u svim ovim općinama bili manjina. Urbane sredine - općinska središta su bili većinski srpska ili muslimanska, dok su Hrvati naseljavali ruralna naselja oko općinskih središta, tvoreći tako jedan kompaktni teritorij koji se proteže od sela Drijenča, u općini Lopare, do Živinica.

Većina hrvatskih naselja su ruralnog tipa bez značajnije infrastrukture. Godinama su Vlasti u korist općinskih središta, sustavno zapostavljali hrvatska naselja, a taj proces je nastavljen i nakon demokratskih promjena. Provodeći zakašnjelu industrijalizaciju, komunističke vlasti su na zemlji oduzetoj od Hrvata gradile različite industrijske pogone u kojima su zapošljavani radnici pristigli iz drugih dijelova bivše države. Na taj način je nepovratno promijenjena etnička struktura stanovništva, a Hrvati, vrijedni radnici i rudari, su natjerani da u potrazi za poslom odlaze na Zapad u rudnike Rurske oblasti i Slovenije.

Nakon demokratskih promjena i početka ratnih sukoba u BiH, raste svijest Hrvata ovih općina o potrebi organiziranja i obrane Domovine. U formiranoj 115. brigadi HVO „Zrinski“, tisuće Hrvata aktivno sudjeluju u borbama na bojištima od Kalesije do Posavine. 48 bojovnika 115. HVO brigade „Zrinski“ polaže živote na oltar Domovine. Kasnije će, 1994. godine, po nalogu sarajevskih vlasti, ova brigada biti rasformirana. Ipak većina bojovnika 115. brigade „Zrinski“ prelazi u 108. HVO brigadu Ravne-Brčko i 107. HVO brigadu Gradačac dajući veliki doprinos obrani hrvatskih prostora ovih općina. Osim bojovnika HVO-a, 20ak Hrvata tuzlanske regije stradava u ratu boreći se u redovima TO, Armije BiH i MUP-a BiH.

Kraj sukoba Hrvata i Muslimana u Središnjoj Bosni značio je i kraj izolacije tuzlanskih Hrvata. Potpisivanjem Daytonskog sporazuma i obustavom neprijateljstava na teritorij Bosne i Hercegovine, počinje i povratak prognanih Hrvata s područja ovih Općina. No, zbog nemogućnosti zapošljavanja, marginalizacije i pritisaka vladajućih struktura, većina povratnika je ponovo prisiljena napustiti ognjišta.

Općina Soli - Ideja

Ideja o formiranju općine Soli koju bi činila hrvatska naselja pet prijeratnih općina rođena je već početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. No, nažalost, što zbog nesposobnosti lokalnih političara, opstrukcije državnih vlasti i pritisaka međunarodne zajednice, ideja o formiranju općine Soli nije ostvarena.

Predstojećim teritorijalno- administrativnim ustrojem Bosne i Hercegovine, a u skaldu s iskustvima iz zemalja EU i Europske povelje o lokalnoj samoupravi, stječu se uvjeti i za oživljavanje ove ideje.

Prednosti osnivanja općine Soli:

Izgradnja novog općinskog središta

Izgradnja prometnica i druge infrastrukture

Izgradnja i unaprjeđenje seoskih gospodarstava

Izgradnja poslovnih zona i obustavljanje iseljavanja stanovništva

Izgradnja i osnivanje ustanova osnovnog i srednjeg obrazovanja

Izgradnaj i unapredjenje zdravstva i socijalne zaštite

Unaprjeđenje i promicanje kulture i sporta

Ekonomska opravdanost:

Od 65 naselja u općini Tuzla, uključujući i samo gradsko naselje, 32 naselja ili 49.24% naselja imaju apsolutnu hrvatsku većinu, isto tako postoji i veći broj zaselaka s hrvatskim stanovništvom u većinskim muslimanskim naseljima. Ova naselja tvore jednu teritorijalno povezanu cjelinu na kojoj živi oko 25 do 30 tisuća Hrvata. Hrvatski teritorij je uglavnom kompaktan i izgradnjom novih cestovnih pravaca tvori, zajedno s općinom Ravne, jednu teritorijalnu cjelinu koja se proteže sve do Save.

Sama činjenica osnivanja općine Soli i izgradnja novog općinskog središta i općinskih institucija bi dovela do gospodarskog razvoja ovih krajeva. Izgradnjom općinskog centra i gospodarskih zona stekli bi se povoljni uvjeti za procvat privatnog poduzetništva.

U komunizmu, na konfisciranoj hrvatskoj zemlji mještana Miladije, Hudeč, Bukinje, Husino i Poljana izgrađena je i čitava industrijska zona. Katastarski gledano, na hrvatskoj zemlji nalazi se kapitalna industrija - TE Tuzla, Dita i Hak izgrađeni su na zemlji oduzetoj od Hrvata iz hrvatskih sela Husina i Bukinja. Također, novi rudnik soli je u hrvatskom naselju Tetima, kao što su i aktivni rudnici uglja Dubrave i Bukinje djelomično ili potpuno na hrvatskoj zemlji. Formiranjem općine Soli, postojeći pogoni bi plaćali komunalnu naknadu novoosnovanoj općini, od koje bi se financirali strateški projekti za dalji razvoj općine.

Usprkos svim povijesnim nedaćama, Hrvati još uvijek posjeduju daleko najviše zemlje u općini Tuzla što otvara mogućnost izgradnje gospodarskih zona na teritoriju općine.

Hrvati posjeduju i ogromne površine obradivog zemljišta i šuma. Hrvatski prostori se prostiru na blagim uzvisinama i brežuljcima što ih čini idealnim za razvoj stočarstva, voćarstva i povrtlarstva. Osnivanjem razvojne agencije sa školovanim i stručnim ljudima s prostora općine premostili bi se znanjem i organizacijom svi prvotni nedostaci. Agencija bi pronalazila partnere lokalnim poduzetnicima, pronalazila izvore za financijsku potporu te educirala obrtnike i poduzetnike o prednostima udruživanja u klastere i zadruge. Planskom eksploatacijom šumskog bogatstva, stekli bi se uvjeti i za razvoj drvne industrije itd.

Ovo su samo neke od mogućnosti općine Soli iz kojih je vidljivo da bi ova općina bila jedna od bogatijih općina u BiH. Ako može, a može, što nas sprječava da je ostvarimo??

Vijećnici Općinskog vijeća Tuzla odlučili su preimenovati naziv teme tematske sjednice OV u “Implementacija izbornih rezultata u savjetima mjesnih zajednica nakon lokalnih izbora 2012″.

Sjednica je kulminirala na samom početku, kada je Mirnes Ajanović za govornicom otkrio razloge zahtjeva HDZ-a da dobije 33 mjesta u mjesnim zajednicama. Naime, Ajanović je za govornicom vijeća prisutnima predstavio dokaze o namjeri formiranja hrvatske općine Soli i nove kampanje HDZ-a koja se vodi po tom pitanju. Vijećnici su ostali zatečeni prezentiranim kartama podjele Tuzle, te je rasprava nastavljena. O detaljima nastavka sjednice izvještavat ćemo vas konstantno.

Mirnes Ajanović: "HDZ želi podijeliti Tuzlu, mi to ne damo"!
Ponedjeljak, 08 Juli 2013 15:29 | Autor Ramo Abidović
Raspodjela mjesta u Savjetima MZ u Tuzli posvađala je, ali i podijelila vijećnike u Općisnkom vijeću Tuzla. Dok su jedni zadovoljni raspodjelom mjesta ima i onih koji su nezadovoljni kako brojem tako i mjesnim zajednicama koje su dobili. Prvenstveno raspodjelom mjesta nisu zadovoljni Hrvatska demokratska zajednica kao i Stranka demokratske akcije.

„Moj osobni stav je da svi žitelji u MZ trebaju odabrati svoje predstavnike u MZ bez obzira na politiku“, kazala je Jasminka Mijatović – vijećnica HDZ-a u OV Tuzla.

Mijatović smatra da sadašnje stranke koje su u vlasti to žele ukinuti te na osnovu političkih rezultata na nivou općine nametnuti predstavnike u pojedinim sredinama gdje nemaju podršku. Sličnog mišljenja je i predsjendik Kluba vijećnika Stranke demokratske akcije Sabahudin Imamović koji je i glasao protiv takve odluke, smatrajući da je njegova stranka pokradena za nekoliko mjesta u Savjetima MZ.

„SDA je oštećena u 15 mjesnih zajednica, tamo gdje smo ostvarili pobjedu nemamo svoje predstavnike, a imamo ih tamo gdje nemamo izbornog tijela poput Par Sela“, rekao je Imamović za RTV Slon.

No, bez obzira na ukazivanje na kršenje Statuta općine Tuzla stranke koje imaju većinu pristupile su glasanju na način kako je i planirano, ističući da sve rade u skladu sa zakonom, te da Statut nije prekšen ni u jednom segmentu.

„Jedna politička stranka zagovara da mi ne trebamo drugoj političkoj stranci dati ni jedno mjesto, na što SDP nikada neće pristati“, istakla je Azra Gazibegović – predsjednica Kluba vijećnika SDP-a u OV Tuzla.

Da li Gazibegović na ovaj način aludira na Hrvatsku demokratsku zajednicu koja je u pregovorima koji su bili zatvoreni za javnost tražila da se uskrati mjesto Stranci za Bosnu i Hercegovinu. Predsjednik Bosanske stranke Mirnes Ajanović bio je najglasniji za očuvanje ranije dogovorenog sa Socijaldemokratskom partijom.

„Oni su isticali na sjednicama da će se probuditi radiklani Hrvati ako im se ne udovolji i ako njihovi prijedlozi ne dobiju podršku“ , istako je Ajanović.

Ajanović je na sjednicu donio i karte Općine Tuzla na kojima su iscrtane MZ sa većinskim Hrvatskim stanovništvom te dokumente u kojima žele Hrvatsku Općinu Soli u Tuzli. Nezadovoljstvo neprovođenjem ranijih dogovora sa Socijaldemokratskom partijom nije krio ni vijećnik Tuzlanske alternative Ekrem Topić, čija stranka je još prije osam mjeseci trebala dobiti mjesta u pojedinim MZ, međutim zbog, kako navodi, pregovora i opstrukcija to do sada nije realizirano.

„Postoje razni aršini i razne želje i ambicije i želiu se uzeti nešto što im ne pripada, ali im je prošli put napravljen ustupak“, rekao je Topić.

Ova tačka vijeća je zasjenila sve ostale koje su danas razmatrane, a najznačajnije su bile usvajanje Regulacionog plana centralnog gradskog groblja „Drežnik“, kao i usvajanje izvještaja o radu nekih javnih preduzeća u Tuzli.