Građani Tuzle i dalje nemaju mogućnost ostvarivanja prava da putem neposrednih izbora mogu birati i biti birani za članove vijeća mjesnih zajednica. Da se gradski statut krši potvrdilo je i Ministarstvo pravde Federacije BiH, koje nema mehanizam za rješavanje problema.

Nakon sedmogodišjeg čekanja, Tuzla je u maju 2021. konačno dobila Statut grada, koji je omogućio drugačiji način administrativnog djelovanja.

Tada su u fokus stavljeni mjesni izbori, koji do danas nisu provedeni, a oni bi građanima konačno pružili mogućnost da putem neposrednih izbora imaju pravo birati i biti birani za članove vijeća mjesnih zajednica.

Nakon što je iz vijećničke klupe prešao na poziciju zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Admir Čavalić uputio je pitanje Federalnom ministarstvu pravde o tome da li se neprovođenjem mjesnih izbora krši Statut Tuzle i Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH.

U odgovoru koji je potpisao federalni ministar pravde Mato Jozić, kršenje dokumenta je utvrđeno, ali i naglašeno da viši nivoi vlasti još uvijek nemaju mehanizme djelovanja u takvim situacijama.

"Iz navedenih odredaba Statuta vidljivo je da je Gradsko vijeće bilo dužno donijeti odluku o uređivanju izbornog procesa za savjete mjesnih zajednica. S obzirom na činjenicu, kako vi navodite u obrazloženju Vašeg pitanja, da je rok za realizaciju izbora za organe mjesnih zajednica bio novembar 2021. godine, a da izbori još uvijek nisu održani, očigledno je da je prekršen Statut Grada Tuzle te da je zbog toga potrebno obratiti se Komisiji za statutarna pitanja i propise Gradskog vijeća, koja je, između ostalog, nadležna i za praćenje ostvarivanja Statuta", navodi se u odgovoru.

U njemu se posebno ističe da je članom 13. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH propisano da članovi vijeća odgovaraju za ustavnost i zakonitost akata koje vijeće donosi u okviru svojih nadležnosti, a članom 15. propisano je to da načelnik, odnosno načelnica odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže vijeću.

"Osim gore navedenog, želimo istaći da pravni sistem Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije BiH, nije predvidio mehanizme kojima bi višim organima vlasti omogućio djelovanje u situacijama kada niži organi vlasti ne postupaju ili krše pravne propise viših organa vlasti, pa tako ni kada ne postupaju u skladu sa vlastitim propisima, kao što je slučaj sa neprovođenjem odredaba Statuta Grada Tuzle", navodi se u odgovoru.

Napominje se i to da je Vlada Federacije BiH usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o principima lokalne samouprave, kojim je regulisan postupak preispitivanja odluka općinskog/gradskog vijeća i općinskog načelnika/gradonačelnika u slučajevima kada jedan od ovih organa smatra da je odluka u suprotnosti sa ustavom i zakonom.

"Isti zakon je usvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH te je potrebno da ga usvoji i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH", zaključeno je u odgovoru.

Najveći broj tuzlanskih mjesnih zajednica svoje statute još uvijek nije prilagodio gradskom dokumentu, što je ujedno i preduslov za održavanje mjesnih izbora.

Na te probleme prvenstveno su ukazali iz lokalnog HDZ-a, navodeći da se i oni kao politička opcija godinama nalaze u nepravednom položaju.

Iz ove stranke za Klix.ba su potvrdili da je dokument koji je upućen Čavaliću zapravo treći po redu unazad 15 godina sa sličnim odgovorom, međutim, promjene se u praksi ne dešavaju.

"Mi kada smo donijeli odluku, automatski smo napisali da ćemo je sprovesti u roku od šest mjeseci, a sada nam je kristalno jasno da se to nije dogodilo. Slične odgovore kao i kolega Čavalić HDZ BiH je dobio u dva navrata. Da bi se stvari promijenile, potrebno je da postoji volja većine u Gradskom vijeću Tuzle, koju ja, u ovom trenutku ne vidim", kazao je za Klix.ba Nikica Vidović, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Tuzla i vijećnik u Gradskom vijeću.

U dva izborna mandata, odnosno unazad skoro deset godina, iz HDZ-a su četiri godine izbivali iz savjeta mjesnih zajednica, jer nije ispoštovana volja stanovništva u lokalnim zajednicama. To je najveći povod zbog kojeg insistiraju na usvajanju pravila o tome kako će se birati članovi savjeta.

Iz ove stranke, način na koji se trenutno vrši izbor članova savjeta mjesnih zajednica ocjenjuju paušalnim, a u pojedinim slučajevima i nezakonitim, zbog čega su odlučili odbiti mjesta koja su im nuđena.

Prema njihovom izračunu, shodno izbornom rezultatu na posljednjim lokalnim izborima, oni bi trebali imati 28 pozicija i to pet predsjedničkih i 23 članske, ali im je dodijeljeno svega 12.

"Mi sve vrijeme zastupamo to da se ispoštuje volja stanovništva sa lokalnog nivoa. U Gradskom vijeću Tuzle imamo gotovo 50 posto nezavisnih vijećnika, kojima u ovom slučaju ne godi promjena načina izbora u mjesnim zajednicama, jer ne znamo da li oni imaju strukturu za djelovanje u drugačijem konceptu. Promijenjeni koncep ozbiljnim političkim strankama odgovara i prema mom mišljenju tu niko ne bi gubio", dodaje Vidović.

U ovom trenutku niko ne može sa sigurnošću reći da li će i kada biti održani mjesni izbori u Tuzli. Iz HDZ-a su uvjerenja da bi se to moglo dogoditi tek u novom izbornom ciklusu, odnosno novom sazivu Gradskog vijeća, koje bi moglo biti formirano koncem 2024. godine.