U nastavku vam donosim jedan uistinu zanimljiv podatak iz naslova u zanimljivom članku, koji je i mene samog iznenadio.
Malo sam pregledao internet izdanje jako dobrih novina koje imam priliku čitati svaki tjedan u kompaniji u kojoj obavljam praksu i pronašao ovaj članak. Riječ je o "Lider Press" tjedniku. Ako vam dođu "pod ruku" preporučio bih da ih malo prelistate zbog raznih zanimljivosti i statističkih podataka koje postavljaju.
Mada sam znao koliko BiH ima rijeka, potoka i jezera, odnosno čistih vodnih područja u kojima bi se mogla proizvoditi riba, nisam znao da su toliko uspješni, pa evo vidimo, čak i na europskom nivou.
Osobno volim riječnu pastrvu, ali nekada ju ne jedem zbog mnoštva kostiju koje moram odstranit. A kada postim(petkom i pred velike blagdane,odnosno kad je određeno od strane Katoličke crkve) kupujem i spremam morsku ribu, bilo da je riječ o osliću ili lignjama. Naravno, kvalitetna tunjevina isto dolazi u obzir, ali rijeđe zbog visoke cijene koju ima.
Moćni proizvođači
BiH među 10 vodećih uzgajivača ribe u EuropiUnatoč nemaru države, BiH je i dalje pri europskom vrhu u proizvodnji ribe. Čak 70 posto uzgojene ribe izvozi na europsko tržište, no stanje bi se uskoro moglo promijenitiProizvodnja ribe u BiH jedna je od rijetkih grana prehrambenog sektora koji je uspio ispuniti standarde i postavljene kriterije te osigurati izlazak na tržište zemalja Europske unije. Ipak i da nema posljedica ekonomske krize i smanjene isporuke, ova se grana gospodarstva nakon početnih uspjeha suočila s brojnim problemima zbog nemara države. Almir Bašanović, predsjednik Grupacije proizvođača ribe pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Almir Bašanović, predstavnik ribogojilišta RIZ Krajina iz Bihaća, upozorava da su riblje farme dovedene na sam rub egzistencije.
Sramotno i bezobrazno Bosanskohercegovačka riba je, podsjećaju proizvođači ribe, jedini prehrambeni proizvod životinjskog podrijetla koji je našao svoje mjesto na europskome stolu. To je, kažu, posljedica izuzetnog napora i velikih ulaganja vlasnika farmi te svih uposlenih na njima. No, sad kad im se tržište proširilo i kad su trebali krenuti dalje u razvoj BiH ribarstva, niz je događaja doveo riblje farme na rub propasti.- U Federaciji BiH smo izbrisani s liste proizvoda koji ostvaruju pravo na poticaje za 2009. godinu, poticaji za 2008. nam još nisu isplaćeni, u Republici Srpskoj stupa na snagu Zakon o obračunu vodoprivrednih naknada koji je u najmanju ruku sramotan i bezobrazan. Naime, iz te famozne formule proizlazi da bi TROPIC ribarstvo iz Banje Luke trebalo uplatiti na ime tih naknada oko 750.000 KM što je na njihovu proizvodnju od 1.000 tona opterećenje od 0,75 KM po kilogramu ribe - žali se Almir Bašanović.Proizvođači su već zaključili da je 2008. godina bila godina uništavanja ribarstva u BiH od Ministarstava poljoprivrede FBiH i RS te Državnog ministarstva vanjske trgovine u čijoj je nadležnosti BiH poljoprivreda.- Ako se u nekom slučaju ne popravi odnos BiH političara prema ribarstvu 2009. i 2010. godina bi se u povijesti ove države mogle pisati 'crnim' slovima kao godina u kojoj je uništeno BiH ribarstvo - ističe Bašanović.
Problematičan izvoz u RH
Kao iz Tarantinovih filmova Epizodu izvoza žive ribe iz BiH u Hrvatsku, slikovito priča Almir Bašanović, kao da je režirao i sâm Tarantino u sebi svojstvenom stilu. - Zabrana izvoza dolazi iznenadno, Ured za veterinarstvo BiH odgovara protumjerama, ministar iz Hrvatske dolazi u Sarajevo na pregovore, dogovaraju se neke sitnice u vezi s izvozom mesa i mlijeka, za ostalo će se navodno sastati za deset dana, a nisu do dana današnjeg. A od zabrane izvoza u Hrvatsku žive ribe do danas, vjerovali ili ne, nijedan farmer nije dobio obrazloženje zašto je došlo do zabrane, nitko ni u medijima nije obrazložio tu situaciju. Sve je zavijeno nekim velom državne tajne ,kao u starom dobrom komunizmu. Ja kao predsjednik Grupacije za takvo stanje neposredno okrivljujem Ured za Veterinarstvo BiH, ako ništa onda zbog tog što nije obavijestili Grupaciju, farmere i javnost o tom slučaju, dok se na naš poziv da razgovaramo o toj temi potkraj prošloga mjeseca nije udostojio poslati nikog - opisuje Bašanović i dodaje da su se na sastanku Grupacije BiH ribari osjećali poniženo i prevareno i mogu jedino reći: ‘Hvala vam gospodo iz Ureda’.
Prirodno bogatstvo
U bh. ribogojilištima uzgaja se kalifornijska, potočna i mekousna pastrva, te lipljan od salmonida, u začetku je i kontrolirani mrijest mladice, od ciprininidnih vrsta tu su šaran, smuđ, amur, tolstolobik i som, a od morske ribe dvije farme u Neumu koje uzgajaju oradu i lubin. U BiH postoje i četiri postrojenja za preradu ribe koja su i dobila izvoznu dozvolu za EU, Tropic Banja Luka, Laks Mostar, Norfish Mostar te Zuvela Stolac. BiH je unatoč takvom odnosu vlasti među prvih deset proizvođača ribe u Europi. - Prema nekim procjenama proizvede se oko 10.000 tona konzumne ribe, čemu još treba dodati ikru, riblju mlađ i 70 posto te proizvodnje se izvozi. BiH ima predivne rijeke za uzgoj ribe, taj potencijal rijetko tko ima, a mi ga po običaju ne umijemo iskoristiti. Veoma je bogat nezagađenom vodom i ima veliki potencijal za razvijanje industrije ribarstva. Naime, prirodne vode u BiH čine 20.000 km rijeka i potoka, 1.400 ha teritorijalne morske obale te 4000 ha jezera - kaže Bašanović.
Prije nesretnog rata, podsjeća, proizvodnja u BiH je iznosila 4,5 tisuća tona, a nakon rata iz posve uništenog ribljeg fonda proizvođači u BiH podižu proizvodnju bez pomoći vlasti. Uz adekvatnu pomoć državnog aparata, uz kvalitetnu i primjenjivu strategiju razvoja, olakšavanje postupka implementacije investicija u gradnji novih ribnjaka BiH, te kvalitetnim radom državnih službenika BiH farmeri bi, procjenjuje, mogli podići proizvodnju između 30.000 i 50.000 tona konzumne ribe u narednih 10 godina ili kraće, a to može imati niz posljedica kao što su gradnja isplative tvornice za proizvodnju hrane za ribe, otvaranje novih prerada, novih kompanija koje bi se bavile uslugama u ribarstvu, krenuvši od proizvodnje opreme do ambalaže, prijevoza i distribucije u EU.
Nema poticaja Svi veći ribnjaci izvoze u Srbiju, Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru, Žuvela i Tropic su u velikom zamahu izvoza u Sloveniju, Austriju i Njemačku. Bašanović predviđa naglo povećanje izvoza u EU do kraja ove i početkom sljedeće godine jer, veli, imamo najkvalitetniju pastrvu u Europi koja se uzgaja na klasičan način bez instalacija tekući kisika na ribnjacima. - Ovo nije prazna priča jer meso naše ribe na europskim institutima daje najbolje rezultate i prema izjavama uposlenih u tim institucijama u 50 godina rada instituta nisu imali kvalitetniji uzorak ribljeg mesa - tvrdi Bašanović.No, ključni problem uzgoja riba su, dodaje, ljudi koji vode dva entiteta ministarstva i državno. Ne može shvatiti politiku koja unatoč pruženoj prilici da se ublaži uvozno-izvozni deficit, ide putem uništenja isplative izvozne grane gospodarstva.
- Država ne potiče ribarstvo jer ne postoji državno ministarstvo poljoprivrede, što je doista apsurdno, a čisto sumnjam i da bi ribarstvo dobilo poticaje poznajući odnos pojedinih ljudi u politici prema nama. A nakon što entitetska ministarstva izvrše podjelu prema već spomenutoj formuli stričeva, susjeda i kumova, ribarima ne ostane ništa, jer smo mi uvijek nekako posljednji na redu. Pa mi izvozimo u EU, imamo ogromno tržište i trebali bismo biti na prvome mjestu, u nas se isplati ulagati, vi pomozite nama i mi ćemo pomoći vama i vašim proračunima - apelira Bašanović.
Bez proširenja kapaciteta, tj. gradnje novih ribnjaka, uz poticaje nalik na one Hrvatskoj, procjenjuje on, neće se moći osigurati kontinuirana proizvodnja i stalni izlov konzumne ribe koja bi se plasirala na tržište EU. BiH bi mogla dosegnuti proizvodnju negdje oko 15.000 tona na godinu.No, tvrde proizvođači, koči ih u tome i suradnja s Uredom za veterinarstvom BiH. Prema Bašanovićevim riječima, Ured za veterinarstvo ima jednu od vodećih uloga na području proizvodnje riba i dužan je predložiti niz zakona koji bi bh. proizvođače približili EU, krećući od laboratorija do farmi, od farme pa do stola u blagovaonici. Ti zakoni moraju proći proceduru do usvajanja i na kraju ih treba primijeniti na terenu. No, što se tiče suradnje, Grupacija je, veli Bašanvoić, imala dobru suradnju s tim Uredom do 2006. što je i rezultiralo dobivanjem izvozničkih brojeva za EU. Sad su pak došli u situaciju da ih se nisu udostojili ni obavijestiti zašto im je zabranjen izvoz žive ribe u Hrvatsku.
Izvor:
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=80536
