znam da saudijska arabije nema klasicne banke,bar ne one koje daju kamate pa me zanima kako ostali arapski svijet?

Islamsko bankarstvo je legitiman pokusak alternativnog bankarstva u kontekstu zemlje koja je sluzbeno i samoinicijativno zatucana. Interesantno i od akademske intrige je pogledati kako financijski sustav izgleda u nekom "alternativnom svemiru", medjutim razocarenje nastupa kada se ubrzo uvidi da 99% samo imitiraju financijske proizvode zapadnih banaka. Vecinu vremena provode smisljajuci kako napraviti isti proizvod kao na zapadu ali na zaobilazan nacin, da dobiju halal certifikat, a ostatak vremena provode podmicujuci islamske ucenjake koji izdaju halal certifikate i od toga rade biznis.

Ovo nije tema za podforum BiH Politika, nego za Gospodarstvo ili Svijet.

U islamskom bankarstvu banka ti ne daje kredit za auto, nego ide u trgovinu i kupuje auto za tebe i preprodaje ti po ga duplo vecoj cijeni. (Trgovina tj. preprodaja artikla, u islamu su dozvoljeni). Ti potpisujes ugovor da ti je ok da ti banka proda taj auto po duplo vecoj cijeni nego sto kosta u trgovini. Takodjer potpisete da joj ne trebas platiti odmah, nego za 30 godina. Dapace, mozes placati malo po malo, u ratama.

Kako god na kraju dođe kao i u nas.

aham a jel to u novije vrime ili su imali to recimo pedesetih godina,men fascinantno sto kod njih svugdi ima nafte pa im banke i netrebaju,bar saudijcima zato pitam o tome


zanimljivo kako ta antilihvarska religija di god dojde bude nafte

Pa kod nas i u Turskoj su par stotina godina i jos uvijek nema nafte, mora da je dobro skrivena pod zemljom.

Svakoj ekonomiji u kojoj se koristi novac trebaju banke, kako investicijske tako i komercijalne. I onaj tko nema dugove i ima previse kesha, opet treba banke jer mora taj kesh negdje depozitirati. Bankarenje je oduvijek postojalo i sastavni je dio ljudske ekonomije otkad se novac poceo koristiti.

I nije nista manje "posteno" od trgovine same. Trgovina znaci naplatiti vise nekome predmet koji si kupio po manjoj cijeni. Trgovina = preprodaja. Sto je trgovina nego "lihvarenje" s materijalnim predmetima. Novac je isto predmet koji nekome moze zatrebati u vecoj kolicini, a osim toga ima i "vremensku" vrijednost, 100 maraka danas vrijednije je od 100 maraka sutra, pored toga postoji i rizik ne vracanja, kao i operativni troskovi bankarenja. Iz ta dva razloga postoje kamate.

A ako netko misli da su banke "nepostene", neka skupi 100 istomisljenika i neka otvori vlastitu banku koja ce imati znatno manje kamate. Svi ce uzeti novac od takve banke, ali da vidimo hoce li ta firma pozitivno poslovati ili propasti.

Sto se tice ovog islamskog ili srednjevijekovno-krscanskog moraliziranja oko kamata, temeljno nerazumijevanje dolazi iz pogresne pretpostavke da je "posteno" vratiti samo tocno ono sto si posudio, i nimalo vise od toga.

Poanta je upravo u tome da nije posteno vracati identican predmet koji je posudjen. Recimo, onda bi mogao od banke posuditi i njen poslovni prostor na godinu dana, koristiti ga, i vratiti joj ga nakon godinu dana u istom stanju, bez naknade. Jer, vratio si tocno ono sto si posudio.

Znaci islam bi trebao biti i protiv rentanja nekretnina.

To je ono sto se u financijama zove "time value of money" (vremenska vrijednost novca).
Isto kao sto poklanjanje nekome stana u prosincu 2018 nema istu vrijednost kao i poklanjanje tog stana u srpnju 2017, jer osoba kojoj je poklonjeno gubi mogucnost rentanja u periodu od srpnja 2017 do prosinca 2018, isto tako i 1000 maraka danas nije jednako vrijedno kao 1000 maraka u prosincu 2018. 1000 maraka danas je vrijednije. A ako je vrijednije, onda se mora skuplje platiti.

Inace da arapske banke "ne daju kamate" cijeli svijet bi posudjivao od njih, koliko god su spremni emitirati, od Kine do Amerike, i brzo bi propale. Da nemaju kamate, radilo bi se o poklanjanju i gubljenju novca. Jednako kao i davanju stana besplatno bez naplacivanja rente dok god ti vrate stan u istom stanju.