Je li općine imaju snagu eksproprijacije, za projekte od javnog interesa ?

Da, ako neka općina utvrdi da postoji javni interes za eksproprijaciju nekog privatnog zemljišta ona to može uraditi. Da li je to javni interes to utvrđuje općinsko vijeće svojom Odlukom. Onda postupak eksproprijacije vrši mjerodavna općinska služba/odjel, za imovinsko-pravne poslove.

Interesantno,

Znači lokalna zajednica teoretski može nekoga ekskomunicirati, i oduzeti mu imovinu ako hoće.

Ovo pitanje se javilo kod teme urbanizma u Širokom, kao, ne može se raditi jer je sve privatno i neriješeno vlasništvo.

Pa, ja bih dao rok tim vlasnicima od 5 godina, ako ne riješe vlasništvo s rođacima, ide eksproprijacija, uz odštetu koju odredi općina. I odšteta neće biti ni plaćena, dok se ne zna kome treba biti plaćena.

A dobro, u pravilu bi sud trebao riješiti to pitanje vlasništva/suvlasništva po zahtjevu zaintersirane strane, npr općinskog Pravobranitelja.
Druga je stvar što su sudovi spori u pm. Umjesto da zaposle još trostruko pravnika oni štede na ljudstvu. :)
Glede nadoknade, postoji mogućnost i nadoknade u nekretnini, tj da se da zemljište iste vrijednosti na kojoj će biti isti vlasnički odnosi pa nek se oni hebu na toj nekretnini.

Onda imaš i mogućnost sudskog depozita, gdje korisnik eksproprijacije položi novac za nekretninu i uđe u posjed iste i gradi, a taj novac leži i čeka one koji će na kraju postupka biti proglašeni vlasnicima/suvlasnicima. Pa nek se svađaju do sudnjeg dana.

Npr općina nacrta kuda ide nova gradska ulica, i preko parcela privatnih vlasnika pocipa stare parcele. Tj. katastarski se povuku margine kuda ide potencijalni budući javni put. Međutim kad se takav regulacijski plan usvoji u OV-u. Te nove dobivene katastarske parcele dobiju samo novi broj koji je i dalje na starom (privatnom) vlasniku. Onda ide dalje dogovor starog vlasnika i općine kako će se starom vlasniku nadoknadit šteta, u novim kvadratima zemljišta (na nekoj drugoj lokaciji gdje općina ima svoje zemljište ili u novcu). Ako se ne mogu dogovoriti, ide na sud, ali ako je OV proglasilo javni interes, a privatni vlasnik kasnije tu nešto gradio, vlasnik ugl. neće dobro proći. A ako je privatni vlasnik imao građevinsku od prije (iz ex Yu), a općina proglasi javni interes naknado preko njegove građevinske parcele za koju ima dozvolu onda je na sudu druga priča. Znači sve je stvar argumenata.
Zato treba GUP ažurirati najkasnije 10 godina od zadnjeg GUPa, jer se gradovi mijenjaju.ć i šire, pa postoje iznimke za središta grada kojim postaje pješačka zona, i ne bi trebalo biti uvjeta parking mjesta, ili ako grad ima "stari grad", povijesni dio itd. A za svaki GUP treba angažirati renomirane arhitektonske tvrtke koje treba masno platiti da sve zo fino nacrtaju: gdje su zelene površine, kako se grad djeli po urbanim zonama, gdje su različite xijene taksi, gdje se mogu graditi obiteljske kuće, a gdje zgrade, gdje poslovni prostori, kolika može biti katnost, kakve idu fasade itd.. Ne može dvoje ljudi iz ureda urbanizma koji su zaposleni u našim općinama donijeti GUP, mogu samo crtati segmente i pogodovati kako kome. Zato svaki ured urbanizma treba imati desetke osoba u svome uredu, sa vrhunskim arhitektom kao voditeljem ureda, par inženjera građevine, urbanih dizajnera, dizajnera okoliša itd. jer je to ozbiljna stvar koja se tiče svih nas

Vlasništvo je najveći institut kod građanskog prava, jači i od posjeda. Općina ne može preko noći uzeti nečije vlasništvo. Vlasnik je tu jači, nitko mu ne može uzet parcelu ako postoji u gruntovnici. Međutim općina može uvjetovat praktički ucjenivati: "Ok, ne želiš nam prodati nekretninu, mi ćemo tu donijeti uredbu da se na tom mjestu mogu graditi samo Hoteli spa centri s 5 zvjezdica". Kako je to uvjet općine za tu lokaciju, vlasnik nikada neće dobiti građevinsku za projekt obiteljske kuće. Malo karikiram ali to je tako u nekim idealnim uvjetima.

Dakle ukratko, i sam Urbanistički plan nekog mjesta se smatra aktom kojim Općinsko vijeće utvrđuje javni interes. Onda dalje temeljem tog akta općinska služba vrši eksproprijaciju.