Obračunavanje zatezne kamate

Članak 2.

Stopa zatezne kamate kada dužnik kasni sa ispunjenjem novčane obveze ne može biti viša od stope zatezne kamate koje na preporuku Odbora za utvrđivanje kamatnih stopa uredbom propiše Vlada Republike Hrvatske.

Članak 4.

Ne može se ugovarati kamata po dospijeću po stopi višoj od stope zatezne kamate propisane uredbom iz članka 2. ovoga Zakona.

Najviša dopuštena ugovorna kamatna stopa

Članak 5.

Stopa ugovorne kamate u novčanim obvezama između pravnih, te pravnih i fizičkih osoba koji stupaju u vjerovničko-
-dužničke odnose ne može biti viša od najviše dopuštene ugovorne kamatne stope koju na preporuku Odbora za utvrđi­vanje kamatnih stopa uredbom propiše Vlada Republike Hrvat­ske.

Kaznene odredbe

Članak 9.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vjerovnik pravna ili fizička osoba:

1. ako ugovori ili obračuna ili naplati zateznu kamatu protivno odredbama članka 2. ovoga Zakona,

2. ako obračuna zateznu kamatu na način suprotan članku 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je počinila prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 10.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vjerovnik pravna ili fizička osoba:

1. ako ugovori ili obračuna ili naplati kamatu protivno odred­bama iz članka 5. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je počinila prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Pa čim si se "uzdao" u tuđu valutu a ne svoju, ti si po automatizmu ušao u neki investicijski aranžman, a ne isključivo kreditni potrošački.

Recimo, da je švicarski franak gubio vrijednost u odnosu na euro i kunu koja je već dotad bila povezana s eurom, svi koji su podigli tako kredit bi profitirali.

Jedini način za zaštiti kreditna ulaganja bio je intervencionizam na drugi način, a to je zabrana da se krediti u tuđim valutama daju povoljnije, ili barem ograničavanje kreditne stope u domaćoj valuti, tada kuni.

Zamisli, banka je strana, posluje ti u državi, ali ne vjeruje tvojoj državi nego ti udari lihvarsku stopu ako hoćeš kredit u plaći koju zarađuješ!
Ako su i htjeli već tako jer nisu vjerovali u kune, onda se je moralo tražiti da u ugovor ubace stopu da potrošač, u svakom trenutku, može to pretvoriti u kredit u domaćoj valuti, bez potrebe odobrenja banke ili pojašnjenja zašto, uz fixno povećanje kamate koje ne može biti ogromno. Takav neki mehanizam, ugrađen odmah, bio bio zakonit.

Svi su problemi proizašli jer se tom nije stalo u kraj pa su ljudi dizali kredite u stranim valutama, a to je već, kao što sam rekao, investicijski rizik kojeg poduzimaju krajnji korisnici kredita, neupućeni u rizike poslovanja.

Inače nemam ništa protiv investicijskih ulaganja i takvog biznisa, ali ga se mora jasno odvojiti od potrošačkog kredita.

Pa zapravo nije baš bilo tako (boldano). Imao sam kredit u "švicarcima" i na početku moje otplate CHF je padao, a ja u nekoliko navrata dobivam dopise iz banke u kojima piše - kako zbog toga što CHF pada, oni meni podižu kamatu. Dakle nije bilo mog - "profitiranja". A onda se priča okrenula, CHF je počeo naglo rasti, ali više nije bilo dopisa, u kojima bi pisalo kako zbog rasta CHF-a, oni meni spuštaju kamatu (po istom principu po kojem su mi dizali kamatu).

Nije se radilo o mojem izboru (CHF) i investicijskom riziku, nego su mi za auto koji sam kupovao rekli u koju se banku moram javiti, čak točno koju poslovnicu i tamo mi je ponuđen samo jedan kredit - onaj u CHF. Jedino što sam mogao, bilo je odustati od kupnje, a bilo je to u vrijeme kada nije bilo naznaka u što će se sve to pretvoriti.

Od većine tih organizacija u koje se jadni guramo imamo samo štete, ponekad i astronomske štete.
Sada se pak guramo u OECD od kojega ne vidim koristi (dobro, uhljebiti će se tamo nekoliko uhljeba), stranci će nas lakše kupovati, a štete su izvjesne.
Neka buduća domoljubno desna vlast trebati će razmisliti o napuštanju kojekakvih organizacija. Ne baš svih, npr. da ostanemo u FIFA-i UEFA-i.

Ulazak u euro-zonu nam je pomogao što se tiče valute, i kredita. Sada ga možeš vezati uz euro i nitko ti nemože reći da ti "domaća valuta nevalja".

Nije se radilo o mojem izboru (CHF) i investicijskom riziku, nego su mi za auto koji sam kupovao rekli u koju se banku moram javiti, čak točno koju poslovnicu i tamo mi je ponuđen samo jedan kredit - onaj u CHF. Jedino što sam mogao, bilo je odustati od kupnje, a bilo je to u vrijeme kada nije bilo naznaka u što će se sve to pretvoriti.

Također, nakon uvođenja €, što nam je to "procvalo" više, industrija, stočarstvo ili poljoprivreda?

"Nije se radilo o mom izboru", "oni su mi rekli"? Mogao si uzeti kredit za auto u eurima ili francima, možda čak i kunama, samo je trebalo sam otići u banku (bilo koju, skoro sve su nudile auto kredite) i sam proći kroz proces odobrenja kredita. I sad netko tko u startu laže treba davati savjete o bankama ili kreditima?

Svi ste tražili kredit u francima jer je rata bila najmanja, kad bih nekome u to doba spomenuo valutni rizik, samo što me ne bi ismijavao.

Što se tiče "laganja u startu", to dobacujete svojim partnerima botovima u središnjici. Ionako ste tamo angažirani na tom poslu i sendvičarite za parizer. Niste Vi bili sa mnom niti u autosalonu, niti u banci.

U to doba, 2006., trgovci su imali natpise "IMAMO KREDIT" i imali su neke dogovore sa bankama. Birao sam između 2 auta i da sam uzeo prvi - morao bi ići u jednu banku, no uzeo sam drugi i morao ići u drugu banku, čak ne bilo gdje, nego u rečenu poslovnicu. I nije bilo biranja (kuna, CHF, €), nego uzmi ili ostavi. S tim da u tome i nisam vidio neki problem, jer nisam znao što slijedi. Uzeo bi onda kredit i u turskim lirama. Možda bi uzeo kredit u CHF i da sam mogao birati, no nisam mogao birati.
Osobno mi je smetalo što su mi zbog pada CHF - dizali kamatu, no kada je CHF krenuo rasti, e onda nije bilo smanjivanja kamata. No putem suda, preplaćeno mi je vraćeno ~ 15 godina kasnije.

Ja stvarno nemam nimalo želje savjetovati Vas, u koju banku da idete i koji kredit da podignete.

Opet laž, kao da nitko drugi nije kupovao auto tih godina. Trgovci su kao i uvijek gurali kredit za koji dobiju najbolju proviziju. U čemu je bio problem, odnijeti platne liste u neku drugu banku i dobiti kredit?