Dopremijer FBiH i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković-Lijanović boravi u Istanbulu, Republika Turska, gdje se održava 6. ministarska konferencija Organizacije islamske suradnje (OIC) s glavnom temom sigurnost hrane i poljoprivredni razvoj.

U protekla dva dana, 03. i 04. listopada, u sklopu spomenutoga skupa, održan je sastanak visokih dužnosnika, dok je danas, 05. listopada, započela s radom i sama ministarska konferencija na kojoj se razmatraju pitanja sigurnosti hrane, poljoprivrednoga razvoja i pristup hrani i prehrani u zemljama Organizacije islamske suradnje.

Ivanković-Lijanović u Istanbulu je održao i niz bilateralnih susreta, prije svega, sastao se s domaćinom, turskim ministrom hrane, poljoprivrede i stočarstva dr. Mehmedom Mehdi Ekerom, na čiji poziv, kao gost, sudjeluju u radu Konferencije, te i s kolegama iz Iraka i Azerbejdžana, Ezzulddinom A. Aldolom i Ismetom Abbasovim. Razgovarano je o snažnijem otvaranju tržišta tih zemalja za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz BiH, te drugim vidovima suradnje.

„Složili smo se da naše odnose dalje razvijamo u smjeru snažnije ekonomske suradnje, te da zajednička nastojanja usmjerimo i na unapređenje razmjene u području poljoprivrednih proizvoda. Bez obzira na zemljopisne, demografske i ekonomske razlike među našim zemljama, poljoprivredni razvoj i pristup hrani i ishrana su naši zajednički izazovi i trebaju se rješavati u sklopu međusobne suradnje i razumijevanja“: kazao je Ivanković-Lijanović.

Samu Konferenciju ocijenio je iznimno uspješnom s obzirom da je razgovarano o temama kojima se, inače, ne daje dovoljno prostora koji zaslužuju, poput pitanja osiguranja hrane, pristupa hrani i izbalansiranoj ishrani. Za Organizaciju islamske suradnje - koja okuplja 57 država muslimanskoga svijeta, s dvije milijarde ljudi, i čija je država promatračica i Bosna i Hercegovina - ovo su izazovi na koje treba odgovoriti, a osiguranje pristupa zdravstveno ispravnim i hranjivim namirnicama svakoj osobi pojedinačno jednako je važno kao i samo osiguranje hrane na nacionalnoj razini.

Na ovom istanbulskom skupu pružena je i mogućnost ministrima i šefovima izaslanstava da podijele iskustva svojih zemalja vezano za strategije, postignuća i izazove u poticanju poljoprivrednoga razvoja i osiguranja hrane. Također će se utvrditi konkretna područja suradnje, te načini njihove provedbe.

Ohrabruje porast industrijske proizvodnje u BiH od 7,6 posto u prvih osam mjeseci ove u odnosu na prosjek za 2010. godinu, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić, no on je upozorio na novi val rasta uvoza, kao i na mogućnost ulaska u novu recesiju.

Po riječima predsjednika Gospodarske komore FBiH, u recesijskoj 2009. i 2010. godini, kada je u pitanju industrijska proizvodnja, BiH je imala nisku osnovicu pa to donekle objašnjava visoku stopu rasta u ovoj godini."Ipak, ove godine povećala se proizvodnja u određenim industrijskim granama, jer je dio naše proizvodnje direktno vezan za određene prerađivačke kapacitete u Europskoj uniji. Čim je došlo do rasta automobilske industrije u Europi povećao si i bh. izvoz aluminija i dijelova za automobile koji se proizvode u našoj zemlji", kazao je Lasić, dodavši kako je bh. gospodarstvo, koje je stagniralo i padalo zadnje dvije krizne godine, konačno dosegnulo razinu iz 2008. godine.No, nije sve tako ružičasto, upozorio je Lasić, istaknuvši da je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježen snažan rast uvoza i deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a tu je i opasnost od nove recesije."Da svijet slučajno zahvati druga recesija, na što upozoravaju svjetski ekonomisti, mi ćemo opet potonuti. Hoće li se to dogoditi ne ovisi od nas i mi na to ne možemo utjecati", kazao je Lasić.

Zabrinjavajuće je i podatak o pada pokrivenosti uvoza izvozom, koji sada iznosi 54 posto na razini BiH.Lasić smatra kako država ne čini ništa da se riješi ovaj problem koji već godinama guši bh. ekonomiju, iako ima mehanizme za to."Svi naši međunarodni ugovori o vanjskoj trgovini potpadaju pod opći ugovor Svjetske trgovinske organizacije (WTO), koji omogućava niz zaštitnih mjera u slučaju prekomjernog uvoza ili nanošenja ozbiljne štete domaćoj proizvodnji. Ti mehanizmi zaštite ugrađeni su i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU, u Ugovor o slobodnoj trgovini zemalja središnje Europe (CEFTA), kao i u Ugovor o slobodnoj trgovini s Turskom. Međutim, mi ne primjenjujemo ono što smo usvojili.

Inače, najveći problem ove države je neprimjena zakona i nepoštivanje zakona. Preko 90 posto naših zakona su odlični zakoni, ali mi ih jednostavno izbjegavamo primjenjivati", tvrdi predsjednik Gospodarske komore FBiH.Po njegovim riječima, najveći problem je u oblasti poljoprivrede, gdje je u prvih osam mjeseci ove godine ostvaren minus od gotovo milijardu i pol maraka. Izvezeno je poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 467 milijuna maraka, a uvezeno čak 1,84 milijardi."

Najveći dio deficita državi donosi poljoprivreda, iako bi BiH, uz dobru ekonomsku politiku, mogla zadovoljiti sve svoje potrebe za hranom. Apsurdno je da se bez ikakvih ograničenja uvozimo krumpir, kupus, šljivu ili jabuku, kada imamo potencijale da proizvodimo dovoljnu količinu tog voća i povrća i za vlastite potrebe i za izvoz", kazao je Lasić.On se osvrnuo i na pokretanje inicijative Gospodarske komore FBiH da članstvo u Komori ponovno bude zakonski obavezno za sve gospodarske subjekte, s obzirom da je to, kako je rekao, europska praksa."

Želimo da Gospodarska komora FBiH bude legalni i legitimni predstavnik ukupnog gospodarstva pred institucijama vlasti i uprave. Mala i srednja poduzeća čine više od 90 posto ukupnog broja poduzeća u BiH i njih sada nema tko zastupati. Kada bi se ponovno uvelo obvezno članstvo došlo bi i do snižavanja izdvajanja za komorski sustav, za što sada članice plaćaju oko 8 promila od bruto plaće, a ako bi se prihvatila naša inicijativa plaćalo bi se oko 3 promila", zaključio je predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić. (Fena)

BiH će od 1.siječnja/januara 2013. biti na raspolaganju sredstva iz pete komponente IPA fondova namijenjenih ruralnom razvoju. Podsjetimo, do sada su nam kao zemlji potencijalnom kandidatu za članstvo u EU bila dostupna sredstva iz prve dvije komponente IPA-e, a to su prekogranična suradnja i pomoć u tranziciji i izgradnji institucija.

Novim izmjenama EU je zemljama potencijalnim kandidatima dala mogućnost povlačenja sredstava iz tzv. IPARD-a pete komponente koja je namijenjena za ruralni razvoj.

Naravno, sredstva će se moći povlačiti samo ako zemlja ima izgrađene administrativne strukture za njihovo korištenje što će biti veliki problem za BiH jer to podrazumjeva da do 2013. bude uspostavljeno Upravljačko tijelo i IPARD agencija, obučen kadar koji će raditi na ovome i dr., ali i doneseni novi zakoni, pravilnici i ostale stvari koje bi regulirale ovu oblast.

Problem koji koči pripremu u ovoj oblasti i već dvije godine blokira ovaj proces je nemogućnost dogovora entiteta oko modela uspostave ove strukture tj. hoće li vođenje i upravljanje IPARD-om biti na entitetskoj razini kako traži RS ili će ono biti na državnoj razini što je prijedlog Federacije, a na kojem su radili i stručnjaci iz projekta "Jačanje kapaciteta za programiranje ruralnog razvoja u BiH (3P–BHRD)" tako da je on usklađen sa onim što je praksa EU.

Rješenje za ove različite pristupe pokušalo se naći na prošlotjednom sastanku u Bruxellesu sa predstavnicima EK-a.

Pejo Janjić, pomoćnik federalnog ministra poljoprivrede, vodoprovrede i šumarstva i jedan od sudionika sastanka kaže da sada čekaju odgovor EK u kojem će biti njihove preporuke po kojima će morati raditi, a koji će, pretpostavlja, sadržavati funkcije koje će moći eventualno biti delegirane na entitete, ali i one koji će morati biti na razini države.

Janjić naglašava da EK ima svoja pravila koja važe za sve države tako da se, ističe, čak i ono što eventualno bude delegirano na entitete može se reći da će biti uvjetno.

Tako da ako netko bude radio, recimo Federaciji na tom projektu, neće moći biti zaposlenik federalnog ministarstva nego mora biti zaposlenik IPARD agencije sa državne razine (koja će morati biti uspostavljena), jer je to navedeno u svim regulativama o zapošljavanju kadrova i u okviru drugih regulativa koji se odnose na ovu oblast. "U tim regulativama stoji da Unija zapravo nema obvezu plaćanja ničega što ne ide preko IPARD agencije. Tako da projekt može biti odličan, ali ako ne bude išao preko IPARD agencije koja je prihvaćena od EU kao osposobljena neće biti njihove participacije u tom projektu", kaže Janjić.

Bez dogovora nema bespovratnih sredstava za poljoprivredu

Ono što je bitno je to da se tu radi o fondu preko kojeg bi BiH bilo dostupno nekoliko desetaka milijuna eura bespovratnih sredstava koji bi direktno išli u poljoprivredu. Podsjetimo, samo da je Hrvatskoj kroz ovaj fond bilo dostupno oko 25 milijuna eura sredstava.

Hoćemo li ta sredstva za ključnu oblast neke zemlje kao što je poljoprivreda propustiti povući samo zbog toga što predstavnici vlasti ne mogu dogovoriti kompromisno rješenje ostaje da se vidi.

I dok vrijeme ističe ono što je sada evidentno je da dosadašnja iskustva u uspostavi IPARD struktura pokazuju da je za njihovu uspostavu potrebno najmanje tri godine.

Sve ovo znači da smo već sada u zaostatku dvije godine, upozorava Janjić, navodeći da sve treba uraditi kako bi se počelo sa konkretnim aktivnostima jer ono što bi trebalo biti bitno je da će poljoprivrednici i u Federaciji, RS- u i Brčko Distriktu zbog svega navedenog godišnje gubiti nekoliko milijuna eura bespovratnih sredstava koje bi mogli ići direktno u njihove poljoprivredne projekte.

"Nažalost, dok se ne složimo, svi zajedno ćemo biti blokirani i nećemo moći koristiti sredstva. Do sada smo imali opciju za korištenje ovih sredstava kada postanemo zemlja kandidat, a sada je to 1.1. 2013. Znači imamo naš dan D od kojeg kreće povlačenje sredstava i sada je sve do nas", naglašava Janjić.

Hrana proizvedena u BiH mogla bi dobiti svoje mjesto na tržištu Republike Slovenije, zaključak je Dejana Židana, ministra poljoprivrede, šumarstva i prehrane Republike Slovenije, nakon što je s federalniM ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Jerkom Ivankovićem-Lijanovićem, posjetio kompaniju Klas d.d. Sarajevo, najvećeg prehrambenog proizvođača u BiH koji posluje po međunarodno priznatim standardima upravljanja kvalitetom.

U razgovoru s direktorom "Klasa" Harisom Kuskunovićem i njegovim saradnicima, ministar Židan je istaknuo da je u posjet BiH doputovao kako bi s ministrom Ivankovićem Lijanovićem istražio mogućnosti za poboljšanje "dvosmjernog izvoza".

"Slovenija želi da osigura dovoljne količine hrane, ako bi došlo do krize. To je naša nova strategija, a ono što nemamo želimo uvoziti iz blizine i tako, ujedno, očuvati i okoliš. Nama je BiH mnogo bliža od mnogih zemalja iz kojih uvozimo hranu i zato smo nas dva ministra tu da istražimo te mogućnosti", rekao je ministar Židan.

Direktor "Klasa" Haris Kuskunović naglasio je da je ta kompanija zainteresirana za izvoz na slovensko tržište, jer ga dosad nije bilo, napomenuvši da "Klas" trenutno izvozi u 20-ak država i da je to vodeći bh. proizvođač u mlinsko-pekarskoj djelatnosti te jedan od vodećih proizvođača konditorskih proizvoda i tjestenine, kao i kooperantskih proizvođača maline u BiH i regionu.

"Mnogo Slovenaca voli tradicionalnu orijentalnu kuhinju, a takvu hranu ne može pronaći u slovenskim trgovinama. Nadam se da će ovi poslovni razgovori uroditi plodom, te da Slovenci više neće morati po baklavu dolaziti u Sarajevo", rekao je Kuskunović.

Kuskunović je na kraju razgovora konstatovao da BiH treba slijediti primjer Republike Slovenije, posebno u proizvodnji pšenice i eliminaciji sivog tržišta, te predložio da slovenski ministar prenese iskustva o tome svom kolegi iz Federacije BiH.

Delegacija je obišla proizvodne pogone Velepekare, gdje je posebnu pažnju gostiju plijenila proizvodnja somuna i jufki

Istaknuto je da "Klas" godišnje proizvodi oko 160 hiljada tone gotovih proizvoda i da, uz veleprodaju, ima 130 maloprodajnih objekata i 90 mini pekara u BiH te da je vlasnik mlina u Ljubačama, kao i da trenutno upošljava 1.036 radnika.

Ministar Ivanković Lijanović kazao je da izvoz "Klas" proizvoda u Sloveniju, kao i još nekih bh. kompanija, nije bilo isključivo zbog pogrešno vođene poljoprivredne politike u posljednjih 15 godina.

Izrazio je zadovoljstvo posjetom slovenskog ministra i naglasio da će Ministarstvo nastojati da u idućoj godini osigura veća sredstva za poticaje kako bi bh. proizvodi bili što konkurentniji na inozemnom tržištu, pa samim tim i u Sloveniji.

Nakon kraćeg razgovora, ministri Židan i Ivanković Lijanović su s menadžmentom "Klasa" obišli proizvodne pogone te kompanije.

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković-Lijanović održao je danas u Bihaću sastanak s proizvođačima i prerađivačima mlijeka s područja Unsko-sanske županije.

Razgovarano je trenutačnom stanju u oblasti mljekarstva, očekivanjima i predviđanjima u mljekarskom sektoru, s posebnim osvrtom na otkup i cijene mlijeka, priopćeno je iz federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

"Nećemo dopustiti da bilo tko ucjenjuje proizvođače mlijeka kada su u pitanju otkup mlijeka i otkupne cijene mlijeka. Cilj nam je pomoći i osigurati da se to pitanje rješava na tržišnim osnovama, između proizvođača i prerađivača mlijeka, na obostrano zadovoljstvo", izjavio je nakon sastanka Ivanković-Lijanović.

Naglasio je i kako je Ministarstvo u ovoj godini osiguralo kontinuiranu isplatu poticaja za proizvodnju mlijeka. Isplaćeni su poticaji za proizvodnju mlijeka za II. kvartal ove godine, a počela je dostava i prikupljanje zahtjeva za III. kvartal. Rok za dostavljanje zahtjeva od strane resornih županijskih ministarstava je 15. studenoga ove godine.

Na zahtjev poljoprivrednih proizvođača da se ispoštuje usvojena Strategija poljoprivrede, koja predviđa izdvajanje minimalnih 6 posto federalnoga proračuna za poticaje u poljoprivredi, Ivanković-Lijanović je kazao kako će učiniti sve da se iduće godine izdvoji više sredstava za poticaje nego dosada.

Inače, idućih dana sastanci s proizvođačima i prerađivačima mlijeka bit će održati i u Tuzlanskoj i Sarajevskoj županiji.