Adil Bushnak, osnivač Bushnak group iz Saudijske Arabije
"Pomoći ćemo izvoz bh. proizvoda u Saudijsku Arabiju i zapošljavanje mladih iz BiH u inostranstvu."



Adil Bošnjak, osnivač Bushnak group, biznismen bosanskog porijekla koji živi i radi u Saudijskoj Arabiji u izjavi za agenciju „Anadolija“ podržao rad Sarajevo Business Foruma (SBF) i najavio izvoz bosanskih proizvoda u Saudijsku Arabiju i zapošljavanje mladih iz BiH u inostranstvu.

“Ponosan sam što vidim da SBF privlači sve poslovne ljude iz raznih zemalja.

Ovaj bogati biznismen dodao je kako je veoma ponosan na osnivanje nevladine organizacije koja će biti most saradnje izmedju dijaspore i BiH. Bushnak je naveo da i on pripada bosanskoj dijaspori i da će pomoći da se proizvodi iz BiH plasiraju u razne zemlje svijeta. "Nevladina organizacija koju smo osnovali „Mostovi nade“ ,osim plasmana bh. proizvoda u inostranstvo, pomoći će i zapošljavanje mladih ljudi iz BiH".



Tokom posjete BiH obišao sam pojedine fabrike i razgovarao sa vlasnicima. Odlučili smo da im pomognemo da izvoze svoje proizvode u Saudijsku Arabiju'', istakao je Bushnak. Osnovana je i Investicijska kompanija jugoistočne Evrope, koja će imati za cilj da proučava i procjenjuje prilike u BiH, te da dovodi investitore", naglasio je Bushnak.

Aferim brate Adile!

Evo jos o potomcima Bosnjaka koji su za vrijeme okupacije austrougarske napustili BiH.

Bušnak (arapski: بشناق) je arabizacija naziva "Bošnjak" i uobičajeno prezime u malom skupu Palestinaca koji su potomci Bošnjaka, vojnika koje je osmanska vlada opravila u Palestinu krajem 19. vijeka za ukrijepljenje vojničkih snaga u tom kraju, te iseljenika koji su se zbog bojazni nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine bježali u druge krajeve osmanskog carstva, među kojima je i Palestina. Ovi iseljenici su se naselili na više mjesta po zemlji, kao što su Kesarija, Janun, Nablus i Tulkarem. Iako nisu svi bili od jednog koljena, većina ih je preuzela prezime "Bushnak", "Bushnaq" ili "Bouchnak". Doseljenje bošnjačkih imigranata na područje Palestine ostavilo je snažnu asocijaciju na evropsku kompleksiju među domaćim stanovništvom, tako da se danas riječ "Bušnak" u Palestini koristi označavajući "lijepog" ili "čovjeka svjetle puti".
Sadržaj [sakrij]
1 Jezik
2 Bosanska džamija Kesariji
3 Prezime Bušnak
4 Poznati Bušnaci
5 Također pogledajte
6 Reference
7 Reference
Jezik [uredi]



Lotfi Bouchnak na Andaluzijskom muzičkom festivalu 2009. godine
Po samom dolasku u Palestinu Bošnjaci su ostali vezani za svoj jezik, te su međusobno komunicirali na bosanskom jeziku. Mnogi autori tog doba dodali su svom imenu odrednicu "Bosnavi" ili "Bosnali" koja signalizira njihovu veliku i trajnu vezanost za maticu Bosnu. Međutim njihovi današnji potomci su izgubili bosanski jezik i smatraju se Palestincima. Mnogi od njih danas žive u arapskim selima na sjeveru današnjeg Izraela.
Bosanska džamija Kesariji [uredi]

Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, Bošnjaci iz jednog bosanskog sela odlučili su napustiti Bosnu i Hercegovinu i naseliti se u neki dio Osmanskog carstva. Put ih je odveo u Kesariju u Palestinu u malo primorsko mjesto između Tel Aviva i Haife. Novi doseljenici su tu izgradili dvije džamije koje arhitekturom podsjećaju na hercegovačke džamije. Cijelo selo i džamija su uništeni prilikom stvaranja Izrealske države 1948. godine, a Bošnjaci, stanovnici tog sela, morali su tražiti novi dom. Kao spomenik tom periodu, novi osvajači su ostavili munaru, a dio te jedne male bosanske džamije danas služi kao restoran i prodavnica.
Prezime Bušnak [uredi]

Prezime Bušnak postoji i u drugim dijelovima arapskog svijeta. Takav je slučaj sa Adilom Bushnakom, osnivačem Bushnak Group, koji je državljanin Saudijske Arabije.[1]
Poznati Bušnaci [uredi]

Adil Bushnak, osnivač Bushnak Group
Ali Bushnaq
Lotfi Bouchnak


Bosanska džamija u Kesariji

Blago se onima koji vjeruju u ovoliku kolicinu naduvanih rijeci bez imalo pokrica, posto je vec bilo dosta investitora koji su pricali da ce nafta da siklja kao luda, kao i politicara koji su zajedno sa tim investitorima prodavali narodu prazne price, tako da zasto mislis da je ova prica nesto drugacija od drugih prica dosad ispricanih. Ovo je, grubo receno, psi laju, karavani prolaze, posto prodavanje prica najisplativiji je biznis, jer potrebno malo ili nikakvog truda, a rezultati su fantasticni, a to potvrdjuje narod, koji se jos uvijek vrlo brzo upeca na price o velikim megalomanskim projektima koje ga ocekuju, ali nikako da ga zadese.

Jedine investicije koje od Arapa dolaze u Bosnu su krediti sa kamatama. Bar do sada. I džamiije, medrese naravno.

U 2. Sarajevo business forum ove godine su potpisani 10 velika ugovora i prijavljeno 140 projekata i investicija

Od bezkamatnog finansiranja autoputeva vrijednosti 100 milliona BAM do namprimjer investicije u rekonstrukiju biblioteke i studentskog servise Tuzle u vrijednosti od 290 hiljada BAM

Prvi Sarajevo Business Forum potpisano pravljeno ovog, sto se trenutno u jos pravi






Poznati mogul Adil Bushnak je jedan tih inicjatora kojih su ovaj i zadnje Sarajevo bisuness forum privukli hiljadu gostiju, 650 stranih i domaćih privrednika, 250 predstavnika medija, više od 100 zvaničnika.

I koliko je ljudi dosad zaposleno na osnovu te saradnje i tih ugovora? Ugovor kao ugovor ako je rijec o potpisivanju ugovora o eventualnoj namjeri da se jednog dana mozda napravi neka fabrika ili takvo nesto slicno, onda taj ugovor ne vrijedi nista, jer to je samo pusto obecanje da ce se jednoga dana mozda doci do nekakve vrste saradnje, s tim da to mozda u vecini slucajeva na kraju ispadne kao nista drugo no pusto neispunjeno obecanje.

Ništa Arapi nisu uradili dosad po pitanju investicija, prije svega u nova radna mjesta. Bilo je donacija, darovanja, bolnica, škola i dzamija.

Ali ovdje trebaju radna mjesta i proizvodnja.

Ocekivas sad od mene da pogledam u buducnost i da znam koliko ce biti zaposlenih u tim projektima? Ugovori su potpisani... Neznam jel poznajes sta znaci ugovor? Samo kao primjer Zenice. Osnovan je najveci projekat historiji Zenice i finansiran je iz Saudi Arabije. U tom projektu su skoro sve infrastrukturen kompanije BiH ukljucene. Jedno 1000 radnika su oko tog infrastrukturnog projekta zaposljeni. I ovo je osnovano i dogovoreno u prvom SBF.































Ovu su samo par primjeri, Zenica je jedno cjelo gradiliste.

Sad imaju projekti koje su dogovorini u prvom Sarajevo Business Forumu, koji u ponom krecanju. Na to dolazi ovi projekti iz 2. SBF.

Ja vise mislim da ti neznas sta je SBF.

Ja sam u travnju bio u Zenici i slabo sam sta od tih silnih gradilista vidio.Jedino vece gradiliste koje sam vidio je na trasi auto-ceste negdje u visini Janjica i most koji se gradi preko Bosne.Ako se izuzme Kamberovica polje i mozda natkrivena trznica onda se moze reci da Zenica izgleda jadnije nego u 80-ima!U to vrijeme su se na sve strane vidjeli "Izgradnjini" kranovi i gradilo se naselje za naseljem(Babina Rijeka,Radakovo,Klopce itd.)

Ali gledam kako prave onaj autoput-to je sramota. Na svakih 100 metara kamion, bager, mašina, par radnika puše cigaru, drugi pričaju na mobitele, treći bulje u tebe u autu dok se ne izgubiš iz vidika, oni što i rade opušteno skroz.