HercegBosna.org

Ministry of Sound

Evo jedne zbirne teme o tome koliko je BiH profitirala tijekom SFRJ. Probat ćemo kroz brojke a onda i kroz konkretne primjere (krenut ću ja s objašnjenjem fenomena Agrokomerc).

Uvid u taj razvoj BiH kroz to doba, financiran uglavnom od strane Slovenije, Hrvatske i uže Srbije, nam može dati dobru ideju što BiH može očekivati bez tih sredstava.

Druga, polutajna agenda i mamac je nada da će se pronaći Srbijanci i Hrvatijanci koji će ovo okrenuti na prepucavanje Srbija vs Hrvatska, pa da mogu podijeliti dosta banova na 30-ak dana, pa da malo prodiše forum kvalitetom.

Dozvoljene su anekdotalni upisi o raspodjeli tih sredstava u BiH. Iako je hrvatski konsenzus da su Srbi bili općenito favorizirani u YU, na primjeru BiH se ne može ignorirati masovno iseljavanje Srba iz BiH prema Srbiji, i da su u BiH ostali sa velikim brojem pasivnih općina.

novem je napisao/la:

Kako je BiH lijepo živila na grbači ostalih razvijenih republika.
Iz sredstava Fonda dobivala je neto godišnje (i sama je isto uplaćivala) u razdoblju od 1975. - 1985.
između 4,21% - 9,19%, prosječno 6,05% od BDP-a.
Dakle izravna sredstva bez još povoljnih kredita koji su se davali od 1981.

Koliko je 6% BDP-a puno, može se vidjeti na primjeru proračuna 2017. za Federaciju,
kojoj nedostaje 762,6 mil. KM, tj. zadužuje se za taj iznos.
A on bi na osnovu BDP-a Federacije (2015.) bio 4,08%.

novem je napisao/la:

Fond za nerazvijene republike i Kosovo.

Evo primjera koliko je za njih izdvajala Hrvatska iz svog BDP-a 1982. godine.

10,05%. Od toga 2,51% direktnih sredstava i 7,54% u obliku zajma/kredita.

2015. Hrvatska je imala BDP 43,870 mlrd eura (HNB, u tek.cijenama). Sad zamislimo
da izdvaja ovih 2,51%, što bi bilo 1,1 mlrd eura. A tek onda još krediti 3,31 mlrd eura,
po sigurno povoljnim uvjetima, umjesto u svoje gospodarstvo. Ne snošljivo!
Ili na drugi primjer, ovih 1,1 mlrd eura, bi odgovaralo okruglo 10% hrvatskog izvoza 2015.

novem je napisao/la:

Ministre, evo našao sam ti kompletne, jedino % od BDP nema.
Ovaj zadnji scan, publiciran je 1991., tj. prema novom tečaju od 1990,
(7 din = 1 DEM) za tu i godine unazad,da ne bude zabune.
Ali skužio bi ti to. ;-)

U zadnjoj godini pred raspad YU, 1990., BiH je dobila izravne pomoći bez kredita
od ostalih republika 131,4 mil. DEM, koja odgovara 210,3 mil DEM danas, tj,
cca. 108 mil eura. Tečaj dinar/DEM je bio cijelu godinu stabilan.

slika

Demistifikacija uspjeha Agrokomerca, sve izgrađeno na opskrbi JNA hranom:

Citat:

Treba naime znati da je Agrokomorec nastao primarno kao političko-privredni projekt i da se razvijao uz obilatu pomoć komunističke elite bivše Jugoslavije predvođena moćnom braćom Pozderac. Agrokomerc nije stvorio Fikret Abdić nego braća Hakija i Hamdija Pozderac koji su u socijalističkoj Jugoslaviji imali ogromnu političku moć - a to u socijalističkoj ekonomiji uvijek podrazumijeva i ekonomsku moć. Zahvaljujući upravo braći Pozderac, Agrokomerc je u dugom razdoblju uživao poseban, čak povlašteni ekonomski tretman. Dobivao je obilne i povoljne kredite a sklapao je i vrlo unosne poslovne ugovore s vojskom bivše Jugoslavije koja je bila jedan od najznačajnijih kupaca Agrokomercovih proizvoda. Armija nekadašnje Jugoslavije brojala je i do 200.000 vojnika a ishrana tolikog broja vojnika godišnje je koštala približno milijardu konvertibilnih maraka. Dio ovog golemog kolača pripadao je i Agrokomercu, kao jednom od pet najvećih snabdjevača armije bivše Jugoslavije.

Kupac takvog obima danas više ne postoji.

Bitno je promijenjen i ukupni privredni ambijent u Bosni i Hercegovini, kao i u cijeloj regiji. Bivša Jugoslavija rigorozno je štitila svoju proizvodnju preko visokih carina pa su na velikom jugoslavenskom tržištu uspijevale i opstajale i one kompanije koje nisu bile konkurentne na evropskom tržištu.

Doduše, ipak sam fer, ne skrivam podatke koji mi ne idu u prilog. Ova tabela bi sugerirala da je BiH nazadovala u relativnom smislu za vrijeme SFRJ, što je teško vjerovati. Puno toga ovisi o ovom ulaznom parametru gdje bi trebali vjerovati da je BiH 1952. imala 95% prosječnog YU BDP-a kao polazna točka.

slika

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 21:58 **Postovi:** 20627

Ova zadnja tablica je vjerojatno točna. Taj pad BDP-a vjerojatno je u relativnom odnosu odnosno, BiH je enormno rasla u 40 godina SFRJ ali su drube republike rasle puno brže, stoga nastaje zaostatak.

IvanIS · **Pridružen/a:** 21 svi 2021, 13:58 **Postovi:** 540

BiH je jedino nornalno mogla funkcionisati u SFRJ i to je cinjenica.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27344

Ako se ne varam, ta sredstva su išla do 1990.

Evo tablice do 1987. i protuvrijednost.
Realno se tu radi o današnoj vrijednosti od 7,5 mlrd dolara!
za ilustraciju:

Citat:

Stanje javne zaduženosti Bosne i Hercegovine 31. decembra 2020. godine iznosilo je 12 milijardi 154,56 miliona konvertabilnih maraka (6,19 milijardi eura), od čega se na vanjski dug odnosi osam milijardi i 662,66 miliona KM (4,41 milijarde eura), ili 71,27 posto, a na unutrašnji dug tri milijarde i 491,90 miliona KM (1,78 milijardi eura), ili 28,73 posto.

Dakle. Svu pomoć koju je BiH dobila odgovara danas vrijednosti
cijelokupnog vanjskog i unutarnjeg duga. (unutarnji i vanjski dug 6,19 mlrd eur
/ pomoć 7,5 mlrd dolara).

slika

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27344

Sve u svemu u taj fond se slilo do 1987. po protuvrijednosti dolara 2019., ukupno 30,488 mlrd $ (9,821 mlrd $ tada).

Od toga je Hrvatska sudjelovala s 8,248 mlrd dolara ili 27%!

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27344

Ministry of Sound je napisao/la:

Doduše, ipak sam fer, ne skrivam podatke koji mi ne idu u prilog. Ova tabela bi sugerirala da je BiH nazadovala u relativnom smislu za vrijeme SFRJ, što je teško vjerovati. Puno toga ovisi o ovom ulaznom parametru gdje bi trebali vjerovati da je BiH 1952. imala 95% prosječnog YU BDP-a kao polazna točka.

Ulazni parametar vjerojatno je upitan.
Ali i pored sve pomoći, BiH jeste nazadovala.

Prosječan god. društveni proizvod od 1956.-1989. u %
YU - 4,9
HR - 4,6
Srbija s pok. - 5,1
BiH 4,6

Prosječan god. društveni proizvod po stanovniku od 1956.-1989. u %

YU - 3,9
HR - 4
Srbija s pok. - 4,1
BiH 3,2

Društveni proizvod od 1953. / 1989. (tekuće cijene) u %

HR 25,9 / 26,7
Srbija s pok. 34,1/ 34,8
BiH 13,3 / 13,2

itd.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27344

Evo jedna tablica od par godina unazad gdje se to dobro vidi. Ne samo za BiH,
nego i za Hrvatsku i Srbiju. Hrvatsku je 45 godina itekako skupo sve koštalo.
Na svim segmentima loši brojevi.

slika

Ministry of Sound

Vratite se na temu, BiH. Dijelim banove za HRV vs SRB na ovoj temi.

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 21:58 **Postovi:** 20627

Ima li nekakvih podataka koliko je od tih Hrvatskih novaca dospjelo u ruke BiH Hrvata?

Ministry of Sound

Nadopunio sam uvodni post za uplaćivanja uže Srbije, samo da ne bi otišlo u predvidljivo HRV vs SRB.

A sad, natrag na BiH, ako može i anekdotalno, koji su krajevi najviše prosperirali. Srbi i Hrvati su masovno napuštali BiH prema Srbiji i Hrvatskoj.

IvanIS · **Pridružen/a:** 21 svi 2021, 13:58 **Postovi:** 540

Uvijek su BG i ZG bili privlacniji Srbima i Hrvatima kao SA sandzaklijama.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27344

Zvuči nevjerojatno ali hrvatski društveni proizvod se od 1979.
do 1983. u dolarskoj vrijednosti prepolovio!

slika

Ministry of Sound

BiH molim. Imaš onu svoju temu o statističkim podacima za to.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27344

Sveobuhvatna za taj Fond.

slika

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27344

BIH je dobila ukupno od svega 23,97%.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27344

Interesantno je kako se teško može pronaći gdje je završio sav taj silni
novac. Većinom je išao u velika poduzeća i projekte. Pretpostavljam da
je od toga nešto završilo ili skroz napravljeno nekoliko HE u slivu Neretve,
blokovi u TE Tuzla, poljoprivredni kombinati (Hepok, Agrokrajina, PTK,
Semberija, Agrokomerc), Unisove tvornice, Energoinvest, program
"Tisuću škola", Feroelektro, Rafinerija u BB,...

Citat:

Veliki ulagač u TE Tuzla je hrvatski HEP.[9][10] Ulaganje je bilo zbog situacije u kojoj su razvijenije republike bivše SFRJ bile stavljene pred zid. Početkom osamdesetih godina bile su obvezane protiv svoje volje bespovratno ulagati sredstva u Fond za razvoj nerazvijenih, u koje je spadala Bosna i Hercegovina. Hrvatskoj se dopustila mogućnost uložiti sredstva u elektrane umjesto u Fond, Stoga je 1986. s Elektroprivredom BiH zaključila "Samoupravni sporazum o udruživanju sredstava radi zajedničke izgradnje Rudnika i TE Gacko". Slično je uložila i u termoelektrane Kakanj i Tuzla. [11]
https://hr.wikipedia.org/wiki/Termoelektrana_Tuzla

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27344

Ovaj naknadni problem s ulaganjem u TE Ugljevik imala je Slovenija,
jer nije dobila struju, zbog rata i poslije.

https://www.poslovni.hr/regija/slovenij ... je-4250881

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27344

Ministry of Sound je napisao/la:

Dozvoljene su anekdotalni upisi o raspodjeli tih sredstava u BiH. Iako je hrvatski konsenzus da su Srbi bili općenito favorizirani u YU, na primjeru BiH se ne može ignorirati masovno iseljavanje Srba iz BiH prema Srbiji, i da su u BiH ostali sa velikim brojem pasivnih općina.

To su strašne, strašne brojke bile kod Srba i Hrvata.

Evo izvukao sam službene brojke samo za 20 godina (1961-1981),
jer one poslije rata se mogu na različite načine intepretirati.
Radi se o bh Hrvatima, bh Srbima i Muslimanima.

Migracije iz BIH:
Hrvata --> Hrvatsku 106.928
Srba --> (Srbiju s pok.) 370.700

Muslimana --> Hrvatsku 11.591
Muslimana --> (Srbiju s pok.) 15.872
Muslimana u HR i SRB ukupno 27.463

I onda su se oni idioti "čudili" kad su vidjeli rezultate popisa iz 1971.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27344

novem je napisao/la:

Interesantno je kako se teško može pronaći gdje je završio sav taj silni
novac. Većinom je išao u velika poduzeća i projekte. Pretpostavljam da
je od toga nešto završilo ili skroz napravljeno nekoliko HE u slivu Neretve,
blokovi u TE Tuzla, poljoprivredni kombinati (Hepok, Agrokrajina, PTK,
Semberija, Agrokomerc), Unisove tvornice, Energoinvest, program
"Tisuću škola", Feroelektro, Rafinerija u BB,...

Citat:

Veliki ulagač u TE Tuzla je hrvatski HEP.[9][10] Ulaganje je bilo zbog situacije u kojoj su razvijenije republike bivše SFRJ bile stavljene pred zid. Početkom osamdesetih godina bile su obvezane protiv svoje volje bespovratno ulagati sredstva u Fond za razvoj nerazvijenih, u koje je spadala Bosna i Hercegovina. Hrvatskoj se dopustila mogućnost uložiti sredstva u elektrane umjesto u Fond, Stoga je 1986. s Elektroprivredom BiH zaključila "Samoupravni sporazum o udruživanju sredstava radi zajedničke izgradnje Rudnika i TE Gacko". Slično je uložila i u termoelektrane Kakanj i Tuzla. [11]
https://hr.wikipedia.org/wiki/Termoelektrana_Tuzla

https://srpskainfo.com/gacko-i-republik ... elektrane/

HercegBosna.org

Financiranje SR BiH kroz fond za nerazvijene i plansku ekonomiju

Online