http://www.dw.de/dw/article/0,,16244299 ... 24-html-cb




Burzovnim špekulantima se ili dive ili ih preziru. Oni traže slabe točke država i napadaju ih. To načelo je na današnji dan prije dva desetljeća spektakularno primjenio George Soros napadom na britansku Nacionalnu banku.

Georga Sorosa danas jedni u svijetu slave kao propovjednika slobodnog tržišta, dok ga drugi napadaju kao bezobzirnog burzovnog žonglera. On sam sebe vidi kao filantropa koji se zalaže za slobodu na svim razinama društva – kako u ekonomiji tako i u politici. U čitavoj regiji jugoistočne i istočne Europe, Soros je najpoznatiji kao osnivač Zaklade Otvoreno društvo (Open Society Foundations), koja znatnim financijskim sredstvima pomaže rad brojnih nevladinih organizacija, prije svega onih koje se zalažu za uspostavu slobodnog i demokratskog društva. Što se financijskih sredstava tiče to mu nije problem – ekonomski magazin Forbes procjenjuje bogatstvo ovog 82-godišnjaka na oko 14 milijardi američkih dolara.

Trenutno je pod velikim pritiskom burza u Madridu

Taj novac Sorosu nije pao s neba. On ga je zaradio – burzovnom špekulacijom. Kako mu je to uspjelo? Vratimo se u 1992. godinu. Tada je Europska Unija, mjereno brojem zemalja članica – 12 - bila još mini-unija. Njemačka je upravo politički bila ponovno ujedinjena, što ju je koštalo ogromne sume novca. Njemačko ujedinjenje je tadašnji politički i ekonomski ustroj u Europi poprilično promijenilo, zemlja se ozbiljno zadužila što je dovelo do rasta inflacije. Kako bi spriječila daljnji rast cijena Njemačka savezna banka (Bundesbank) je povećala svoju osnovnu kamatu – iznos kamate za zajmove koje ta banka daje drugim bankama. Time je njemačka marka postala skuplja.

Cijena ujedinjenja Njemačke

To je tada bilo moguće, budući da još nije postojala zajednička valuta euro i nacionalne banke su bile samostalne u svojim odlukama. Ali zemlje Europske unije su ipak bile usko povezane i u monetarnom smislu i to u okviru Europskog deviznog sustava (EWS). Ključni element tog sustava je bilo stabiliziranje međusobnog tečaja pojedinih valuta unutar jednog unaprijed zadanog okvira.

Povećanje njemačke osnovne kamate prisililo je međutim i druge zemlje na sličan korak, kako bi spriječile prevelik pad vrijednosti vlastite nacionalne valute. U to vrijeme je prije svih britanska funta bila znatno precijenjena. U to vrijeme je i američki dolar počeo gubiti na vrijednosti, što je pritisak na Europu samo još povećalo. Tu slabost sustava je iskoristio George Soros.

Krimić u Londonu

Soros je rođen 1930. u Mađarskoj. Obitelj je usprkos židovskom porijeklu uspjela preživjeti nacistički režim. Nakon rata se obitelj seli u Veliku Britaniju, gdje Soros završava studij ekonomskih znanosti, a 1956. odlazi u Sjedinjene Američke Države. Soros tamo dolazi s 5000 dolara u džepu, ali se zahvaljujući uspješnim poslovima na burzi ubrzo pretvara u bogataša. Te 1992. godine on je vidio pod kakvim se pritiskom nalazi britanska vlada, djelomično i zbog vrlo lošeg stanja državne blagajne, te je došao do zaključka da će London ili morati

znatno smanjiti vrijednost funte, ili će morati istupiti iz EWS-a. On je zajedno s nekolicinom drugih investitora prikupio velike količine novca kako bi ciljano oslabio britansku funtu. U tu svrhu je velike količine funti s kojima je raspolagao počeo mijenjati u njemačku marku i francuski franak.

Britanska Nacionalna banka je reagirala i počela je u velikom stilu kupovati funte, kako bi stabilizirala kurs, ali bez uspjeha. Zbog toga je 16. rujna 1992. britanska osnovna kamata povećana s 10 na 12 posto, kako bi se privukli investitori da ulažu u funtu, a samo nekoliko sati kasnije je kamata povećana čak na 15 posto. Ali Soros i drugi spekulanti na tu ponudu nisu pristali i nastavili su čekati. U 19 sati tog dana je britanski ministar financija objavio da zemlja istupa iz sustava EWS-a. Taj dan je u povijest Velike Britanije ušao kao "crna srijeda". A Soros je u jednom danu zaradio milijardu dolara i postao legendom.

Špekuliranje bez granica

Do svog odlaska u mirovinu prošle godine, dakle kao 81-godišnjak, Soroš je cijelo vrijeme bio aktivan u traženju slabih točaka pojedinih država i u špekuliranju protiv njih. A istovremeno je postao i uzor brojnim "učenicima".

Danas se u sekundama pokreću milijarde eura širom svijeta

Pogotovo u vrijeme financijske i dužničke krize špekulante se često proglašava glavnim krivcima. Političari rado upiru prstom u njih i navode ih kao glavne krivce za lihvarske kamate koje prezadužene države moraju plaćati na financijskom tržištu. Ti političari međutim pritom rado zaboravljaju da nisu špekulanti uzročnici krize, već samo tu krizu koriste za ostvarivanje profita. A zadatak je politike da žonglerima na burzama, koji u sekundi "okreću" milijarde eura, postave jasna pravila igre.

U posljednja dva desetljeća se ukupan obim burzovnih špekulacija umnogostručio – uz pomoć specijalnih financijskih konstrukata je moguće klađenje kako na rastuće tako i na padajuće tečajeve pojedinih valuta, ili cijena sirovina, prehrambenih proizvoda ili državnih obveznica. Jednako kao i prije 20 godina tako ni danas ne postoje efikasni mehanizmi koji bi to spriječili. I tako državama preostaje samo da dovedu u red svoj državni proračun – inače će se na kraju veseliti samo burzovni špekulanti i mešetari.

Autori: Nicolas Martin / Z. Arbutina

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić

Ja nisam vidio da ove njegove udruge promiču išta drugo osim izjednačavanja gay zajednica sa brakom muškarca i žene (pogledajte malo tko donira najviše, poslije samog EV, najvećoj gay udruzi u Europi-Stonewall) i ekstremnu verziju neoliberalnog kapitalizma.

Ukratko ja kao što vidite na drugim temama nisam sklon teorijama zavjere niti mržnji.
Al ovog tipa ne znam tko voli, a i ne znam što je dobroga na svijetu napravio.
Sva sreća ne će još dugo, a i razgovarao sam sa određenim visokopozicioniranim Englezima koji su mi imali priopćiti jednu radosnu vijest: Utjecaj i moć mu naglo opada.

Možete misliti kako je taj Englez bio nasmiješen kada mi je ovo poručio, oči su mu se sjajile.
A vjerujem i moje nakon što sam čuo tu informaciju, nažalost nisam imao ogledalo sa sobom.

Meni je fascinantno da mu te fondacije nisu zatvorene po svijetu. I Švedskoj je ovo isto uradio, Šveđani mu to nikad zaboraviti neće.

Inače me uvijek asocira na Matiju Babića, pa mi se dodatno gadi.

Te fundacije i zaklade žive dokle i on živi, a on ne će još dugo, mada se obično kaže da ovakva đubrad živi vječno.

Putin je pametan, šutnuo ga iz Rusije. Bilo je cvilenje ali se brzo ušutio.

Htio da sa svojom fondacijom ruskoj djeci piše povijesne knjige u školama. Ma marš u pizdu materinu.
Ali Račan i Mesić su primili 2 milijuna $$ za hrvatske školske knjige od njega. Nemam detalja koliko je uvjeta postavljao i koliko je utjecaja imao na ono što će stajati u tim knjigama.

Ali da se dobro zabrineš kad takvi tipovi pokazuju interes da "uče djecu" u osnovnim školama.

Negdje sam pokupio podatak da Amerika je zabranila svojim ustavom osnivanje stranih nevladinih organizacija na svom tlu. Sad, da li je to tacno neznam, ali ako jeste onda je to zanimljivo, jer konacno mogli bismo nesto normalno od Amerike za promjenu da pokupimo i daj boze da to jednog dana i primjenimo, jer meni licno, pun mi je kufer razno-raznih stranih nevladinih organizacija koje na ovim prostorima vrsljaju i djeluju vise kao nekakvi agenti stranih sluzbi ili velikih korporacija negoli kao borci za toboze ljudska prava, slobodno trziste i neznam ti vise sta sve vise ne.

Upravo tako.
Vidjet ću se s ovim Englezom krajem ovoga ili početkom sljedećeg mjeseca.
Pitat ću ga ima li još lijepih vijesti u vezi ovoga starog gmaza .

Ne znam da je takvošto u američkom ustavu. Trebao bih provjeriti.
Mada nije loša ideja.

Sreo sam jednog studenta iz Splita kojem je njegova fondacija plaćala ekskurzije po Europi, najviše Skandinaviji.
Studirao management, neka informatika ako se sjećam dobro.

Moja greska, pobrkao sam Ameriku sa Rusijom.

http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Moskva-protiv-neprijatelja-naroda.lt.html