Slavensko rodnovjerje ili rodna vjera definira oblik življenja stare slavenske i hrvatske vjere, s punom sviješću za ovdje i sada, za moderno doba.
To je, preciznije rečeno, etnička mnogobožačka vjera slavenskoga naroda i to u svom specifičnom obliku, suvremenom, živućem i razvijajućem.



Rodnovjerje nije jedinstven sustav, ne postoji zajednički zbir izabranih svetih spisa koji je jednak za sve štovatelje u različitim slavenskim zemljama i kulturama kao što postoji u nekim drugim religijama i duhovnim pokretima. Ne postoji čak niti konačni i omeđeni broj božanstava koji se u njemu štuju od naroda do naroda. Svaki slavenski narod kroz jedan ili više oblika rodnovjerja štuje svoj zbor božanstava koji su u većem ili manjem omjeru proizašli iz vlastite tradicije.

Hrvatsko rodnovjerje, prema tumačenju Saveza hrvatskih rodnovjeraca, duhovno-magijski je koncept koji crpi svoje izvore iz pretkršćanskih oblika vjerovanja staroga hrvatskog duhovnog svijeta, dakle hrvatskoga starovjerja, no nije tek folklorni pokušaj rekonstrukcije ondašnjih vjerovanja i praksi već oblik življenja stare slavenske i hrvatske vjere.

Etički kodeks u hrvatskom rodnovjerju prema Savezu hrvatskih rodnovjeraca
Savez hrvatskih rodnovjeraca prije i iznad svega štuje svoj vlastiti hrvatski narod i njegovu zemlju, njezine posebnosti i ljepote, jezik, književnost, običaje i naslijeđe, staru hrvatsku duhovnost primijenjenu na današnje doba, ali jednako tako i poštuje bez zamjerki ili mržnje i druge narode, slavenske ili neslavenske, njihove kulturne i ljudske vrijednosti te umjetnička i duhovna dostignuća.

Bogovi hrvatskog rodnovjerja prema Savezu hrvatskih rodnovjeraca



U hrvatskome rodnovjerju prema obedijenciji i sustavu Saveza hrvatskih rodnovjeraca smatramo da su slavenski i hrvatski bogovi stvaralačke i uništavalačke energije prirode od kojih je stvoren sav vidljivi i nevidljivi svijet.

Trojstvo trojednoga svijeta tih energija na kojima počiva naša stvarnost jest ono koje nazivamo svjetovima Prava (svijeta bogova), Java (svijeta ljudi) i Nava (svijeta predaka) te su osnova vjerskoga hrvatskoga rodnovjernog promatranja svijeta prema Savezu hrvatskih rodnovjeraca.

U sustavu vjerovanja hrvatskoga rodnovjerja prema Savezu hrvatskih rodnovjeraca mi sve božanske, prirodne energije prepoznajemo kroz primarna tri božanstva i njihovu božansku djecu (božanski par). Nazivamo ih imenima Perun, Veles, Mokoš te Jarilo (Svarožić, Juraj, Ivan) i Morana (Mara) koji zajedno pokrivaju sve duhovno-energetske aspekte hrvatskoga rodnovjernog bogoštovlja prema Savezu hrvatskog rodnovjerja.

Temeljni mitski koncepti hrvatskoga rodnovjerja i njihova interpretacija prema Savezu hrvatskih rodnovjeraca
Prvi mitski ciklus je trajni sukob Peruna i Velesa koji opisuje prirodnu ravnotežu našeg trojednog svijeta – u jednom dijelu godine Veles zadržava vodu u zemlji te ga potom Perun tuče munjama kako bi ga pobijedio i oslobodio plodnost. Gdjekad se Perun i Veles bore i oko Mokoši, koja je u mitskoj priči pola godine s Perunom, a pola s ljubavnikom Velesom. Na taj način taj predodžbe mitskoga ciklusa predstavljaju ravnotežu prirodnih elemenata i njihovih mijena i suodnosa u kružnom poimanju godine u prirodi i ljudskim životima.

Drugo mitsko zbivanje obuhvaća još više pojedinosti u godišnjem kružnom poimanju prirodnih mijena. Perunu (nebeskom božanstvu) i Mokoš (sunčanom božanstvu) rađa se sin (mlado solarno božanstvo Svarožić, ali s aspektima Mjeseca) kojega kao novorođenče Velesovi ophodnici/koledari pod izlikom da ga žele vidjeti i pozdraviti kao novoga, mladoga boga, otimaju i odvode k Velesu u podzemni svijet, gdje odrasta ne znajući da je Perunov sin. Na proljeće, na Jarilovo ili Jurjevo, izlazi konjolik na površinu te donosi plodnost i zelenilo, stoga ga zovemo još i Zelenim Jurjem).

Kult predaka u hrvatskom rodnovjerju prema Savezu hrvatskih rodnovjeraca
Osim štovanja velikih energija prirode predstavljenih u oblicima božanstava, mi, hrvatski rodnovjerci Saveza hrvatskih rodnovjeraca, slavimo i častimo svoje pretke

Znam osnove nase stare religije. Perun VS Veles, Svantevid/Svevid, kao i temeljne motive (plodnost, godisnja doba, munje, Perun = suho, Veles = mokro). Kasnije je zamijenjeno s dvije semitske religije.

Medjutim ti novokomponirani rodnovjerci ne cine se iskreni i autenticni. Rodnovjerne denominacije u Ukrajini i Rusiji koriste u obredima krivotvorenu Velesovu knjigu.

Mislim da di svatko od nas morao znati neke osnove staroslavenske mitologije, ako vec sve znamo rimskim, grckim a u zadnje vrijeme cak i nordijskim bogovima (Thor u filmovima). Trebali bi uvesti u skolski program, a i snimiti poneki film.

Staroslavenska mitologija je vecinom rekonstruirana iz narodnih predaja, Slaveni nisu bili pismeni pa nista nije ostalo. Prakticki svi "krscanski" obicaji koji razlikuju istocnoeuropljane od zapadnih, su staroslavenski paganski rituali.

Uvijek sam se pitao zasto zupnicima smetaju maskare i zasto se crkva toliko bori protiv maskara.

Do dana danasnjeg nisu uspjeli iskorijeniti sve paganske obicaje.

Baba Roga - slavensko mitolosko bice

Badnjak (drvo), cisti staroslavenski ritual, moguce i ona simbolicna sadnja psenice u posudi pred bozic, i sami slavenski naziv naziv Bozic, umjesto Isusovo (Christmas) kao kod zapadnih naroda (vjeruje se da je Mali Bog, Bozic, je neki od nadimaka ili aspekata nekog od staroslavenskih bogova) je paganski, mada se lijepo unkorporiralo u krscanstvo (beba Isus je mali bog).

"Ne vidim nista pod bijelim bogom". - Bijelobog/Belobog, postoji i Cernobog.

Slavenski bogovi, kao i paganski bogovi ostalih naroda, nisu apsolutno dobri niti apsolutno zli (nasuprot dualizmu Bog-Sotona u krscanstvu, u judaizmu Sotona nije toliko negativan lik nego je bozji sluga koji testira ljude).

Biljka perunika, sjecam se da mi je jedna baba u Dalmaciji rekla da se ne smije brati jer je to "bozja biljka". Ona vjerojatno misli na krscanskog boga, ne Peruna.

SVeti Ilija je cisti Perun, nebiblijske lokalne legende o Iliji pune su ko sipak raznih staroslavenskih motiva o Perunu.

Jedni od najslavljenijih svetaca medju Slavenima, a koji su marginalni sveci na Zapadu, su Sveti Vid (bog Svantevid), Sveti Ilija (Perun), Sv. Blaz (ne znam koji mu je staroslavenski ekvivalent) itd.

Sto se tice svetog Vida, Saint Vitus, "Vid" je odabran za prijevod (a ne recimo Vito), cisto da bi se prevarilo i obrlatilo lokalne Slavene da je Sveti Vitus = Sveti Vid = Svantevid.

Na slican nacin je Muhamed morao koristiti elemente krscanstva i judaizma, da pokusa pridobiti vec postojece vjernike abrahamskih religija. Krscanstvo je druga prica, krscanstvo je odmetnuta sekta judaizma. No vratimo se staroslavenskim obicajima.

Tema je opća ne vezano samo za religiju nego i organizaciju i djelovanje samih rodnovjernih zajednica kod nas ali i u okruženju.

Mislim da je rodnovjerac bio i onaj bošnjački gebels fašist Jasmin Hasanović s FTV koji je tvrdio da nema Hrvata.
Rodnovjerje koliko vidim u Hrvatskoj u povojima, u Srbiji je dosta masovnije ali je u Rusiji uzelo pravi danak.
Tamo većinom privlači desničare i neonacistički nastrojene Ruse, u Ukrajini je nedavno bila prava makljaža kad je lokalni pop poveo pravoslavne vjernike da spale idol Peruna koji su postavili lokalni rodnovjerci u šumi.

Kod južnih Slavena većinom se radi o štovanju tri božanstva a vrhovni bog je Perun zato se i očuvao u štovanju sv. Ilije Gromovnika.
Kod zapadnih Slavena se većinom štuje sv. Vid.

Sveti Vid je jako popularan i u Dalmaciji i priobalju, mnoge crkve su Sv. Vida. cesto male, stare crkvice (ili ostaci crkava) koje se odavno ne koriste, sto pokazuje da sto se ide dalje u proslost to popularnost Sv. Vida raste. .
No evo i danas, rijecka katedrala je Sv. Vida.

Znam jednu stariju od 1300.-e , sagradjenu na umjetnom humku. Ne koristi se, ali sve seoske legende su oko te crkve.

Pa i Hum iznad Mostara siguran sam da je bio bitan paganima. To je najvece brdo u Humskoj zemlji koje nosi taj toponim, Hum.
U Hercegovini nisu bili samo slavenski pagani nego i ilirski.

S druge strane rijeke je planina Veles.

Mene čudi da se JoeEnter još nije priključio svojim komentarima na temu.

Najvisi vrh dinare je Troglav, isto slavenski bog.
Svantevid je imao 4 glave, na sve 4 strane svijeta.
Njemacki krscanski misionari oko rijeke Labe gore na sjeveru dizu obrve nad viseglavim slavenskim bogovima.

Cini se i da su slavenski bogovi imali vise aspekata, odnosno jedan te isti bog nekad bi imao vise imena i pojavnosti, slicno metamorfozama i ciklusima godisnjih doba u prirodi.

1993 sam kopao rovove, i kasnije bio u njima na Perunu. Da smo znali koju duhovnu snagu potencijalno ima možda bi smo ga bolje branili.

Svetac zaštitnik Bosne i Hercegovine je upravo Sveti Ilija. Očito je da je i našim precima bilo jasno da s obzirom na okolnosti moraju imati nekog zahebanog lika za zaštitu, gospodara munja i oluja, balkanskog Thora. A to vjerojatno govori i važnosti kulta tog božanstva u vrijeme pokrštavanja naših predaka.

Prije 3 godine sam sjedio sa jednim našim forumašem i razgovarao na istu temu. I ovaj me upita
- Kako li je tekao taj prijelaz sa Peruna na Sv. Iliju.
Ja mu rekoh: - Vjerojatno kao sa Zagrebačkom bankom u BiH.
-Kako?
-Znaš, prvo si imao naziv Zagrebačka banka, pa onda Zagrebačka- Unicredit, pa onda Unicredit-Zagrebačka, pa na koncu ostade samo Unicredit.
-Misliš da je slično bilo?
- Dakako, svećenici su došli jedan dan našim divljim precima i rekli: - Znate ovaj bog Perun... on je OK, ali od sada se on zove malo drukčije, zove se "Perun - Sveti Ilija".
Iduće generacije su opet došli i rekli: - Znate ovaj bog "Perun-Sveti Ilija", sve će biti isto samo će mo ga zvati "Sveti Ilija - Perun", znači nebitna razlika.
Iduće generacije su došli opet i rekli - Od sada je samo Sveti Ilija...

I tko je,na kraju,ta mito-ekipa?

I što veli prorok Jeremija na sve to,gdje to sve vodi...?

Perun je bio zaštitnih ratničkih slavenskih skupina, razlog zašto kršćanski misionari uzimaju svetog Iliju kao motiv preko kojeg pokrštavaju ratnički nastrojene Slavene je jasan, sv. Ilija im je daleko prihvatljiviji za štovanje.

Štovanje Peruna je posebno izraženo kod Hrvata od spomenute perunike koja se veže uz štovanje Peruna, indikativno je da se u Dubrovniku naziva bogiša.
Onda imamo brdo Perun kraj Splita, vrh Perun na Učkoj.
29. travnja se u Dubrovniku slavi sv. Petar bogišar a u crkvi sv. Dominika blagisivaju taj cvijet koji vjernici nose kući kao zaštitu od groma.

Sve ovo navedi na to da su Južni Slaveni štovali Peruna kao i stari Rusi.

Zanimljivo je da kod Srba nema nikakvih tragova niti spomena Peruna kao niti Velesa.

Hrvatski nacionalni cvijet - perunika

Hercegovina

Perun na Prenju, Veles na Veležu

Proučavanje stare vjere naroda slavenskoga jezika, ergo i hrvatske pravjere, naša je društvena i znanstvena obveza, jer bez toga dobili bismo svjedodžbu duhovna siromaštva.
Riječ je o sveslavenskoj sagi o dramatičnom sukobu između Reda i Nereda. Red u slavenskoj predaji personificira gromovnik Perun, a Nered zmija Veles. Zmija želi narušiti red, a gromovnik ga pokušava ponovno uspostaviti.

Postoji također scena u kojoj se Zmija penje na vrh, koji je sjedište sama Gromovnika, pa stoga on tuče zmiju svojim gromovima u hrastovoj šumi (Dubrava) i tjera ju natrag u njezin svijet uz vodu ili prekovode. Motiv nosi jasnu poruku da je gromovnik gore na vrhu gore (svjetskoga stabla ili gore), a zmija ili zmaj dolje ispod (u vodi ili špilji).

Ovo su tvoje riječi ili?

Radoslav Dodig, časopis Status.
Zanimljiv članak, postam kasnije ostatak, stvarno zanimljivo da u Hercegovini imamo tolike planine posvećene slavenskim božanstvima.

I to s jasnom simbolikom, Prenj je na sjeveru i viši je.
Velež je južnije i bogat podzemnim jamama snjeznicama koje je narod koristio za napajanje stoke.

Onda kod Livna imamo Troglav, jasno zašto se dolina Hercegovine često nazivala Paganijom i da do jače kristijanizacije Hercegovine dolazi tek u 10. iz bizantskog Dubrovnika.

oprostite na kratkom komentaru, ali riječi su suvišne.

Oplakah

Ma dobro, nema što vrlo živopisno pojašnjenje sa promidžbom Unikredit banke i njene metamorfoze.
Zanimljiv pristup...mada niđe veze, ali vedar, onako sočan i baš nam treba ovako vedrih postova da se nasmijemo i razveselimo, naravno, sve ovo treba zabraniti za čitanje mladeži ispod 18 godina, da djeci ne krenu padati na pamet gluposti...

Prenji i Velež
Motiv nosi jasnu poruku da je gromovnik gore na vrhu gore (svjetskoga stabla ili gore), a zmija ili zmaj dolje ispod (u vodi ili špilji).

Na Sjeveru i Istoku proces kristijanizacije tekao je dulje i sporije, izvora o tome imamo više, dok se u južnim stranama, posebice u Hrvata, proces pokrštenja odigrao znatno brže i djelotvornije.
Usto, folklorna baština u Rusa, Bugara i Srba pokazuje više konzervativnih crta i žilav kontinuitet iz daleke prošlosti.

Stožerno je obredno pitanje Čiji to dvor stoji na gori? Pisac nudi odgovor: “To je onaj koji nadmoćno suzbija zmaja što od korijena drveta i vode pod njim nasrće na njegove ptiće u gnijezdu. To je nebeski bog gromovnik, nitko manji, bog koji se u Slavena zove Perunъ. Može se dakle uspostaviti praslavenski obredni dijalog koji se sastoji od pitanja i odgovora: Čьjь to dvorъ na gorě stojitь?- Perunovъ dvorъ na gorě stojitь! Iza pitanja slijedi opis dvora na gori u smislu kako se razabire iz predaje istočnoslavenske usmene književnosti,koja tu potječe iz praslavenske obredne predaje, a iza odgovora opis onoga što se događa u dvoru”.

Velik broj proučavatelja mitologije slaže se da je Perun sveslavensko božanstvo visoka ranga i o njemu postoji najviše pisanih izvora. Ime (osnova Per- i sufiks -unъ) povezuje se s indoeuropskim korijenom *per-, udarati. Što se tiče litavskoga oblika Perkúnas i latvijskoga Perkôns, oni se dovode u vezu s latinskim quercus, hrast, što je iz korijena *perk-.

U prilog štovanju Peruna topografski i onomastički ističe se predio iznad rijeke Žrnovnice.
Tamo se dižu tri brdska vrha Perunsko, Perunić i Perun. Na Perunskom je pretpovijesna gradina i na njoj crkva sv. Jure. U blizini je lokalitet Zmijin kamen.

K tomu, pridodao je i brdo Perun s obližnjim toponimom Trebišće iznad Mošćenice, Perunčevac u Istri, te biljku peruniku, u Dubrovniku zvanu bogiša. Perunika (Iris germanica) biljka je iz mitske i magijske sfere. Čajkanović napominje da je u izrazu sv. Petar Bogišar sačuvana epikleza boga kojega je naslijedio sv. Petar, dakle Peruna. Usto, peruniku narod je raznosio po kućama da bi ga ona sačuvala od groma.

U Bosni se nekad za bogišu govorilo “čuvarkuća, bolja na krovu nego dva psa pred kućom”
U svezi s Perunom, perunikom i proporušama (ophodarima koji su od Jurjeva do Petrova zazivali kišu) javlja se i mnoštvo toponima na prostoru bivše Jugoslavije čak 85.

Posebna je zanimljivost što se u Poljicima oko Peruna, Perunskoga i Perunića podiglo 85 kršćanskih crkava kao da je Katolička crkva htjela debelo prekriti poljički bastion poganstva.

Možda se u ostatak Perunove kultne onomastike mogu uvrstiti i Perunovac u Ilićima kod Mostara i brda Perunovci i Mali Perunovac iznad Cima kod Mostara.

Meni je stara slovenska "religija" jako zanimljiva najviše zbog toga što je još uvek ostala nepoznata tj.možemo samo da na osnovu folklora imamo pojedine informacije o čemu se tu zapravo radi.

Pa su mi zbog toga smešni ovi "rodnoverci" jer zapravo to je čisto izmišljanje , nešto slično kaokadoni tzv.druidi kad odu da čekaju ranodnevnicu kod Stonehangdea.

Ovo mi je jako zanimljivo tumačenje stare deseteračke pesme "Ženidba Milića Barjaktara" , inače zabeležene prvi put u okolini Imotskog.


http://www.starisloveni.com/MilicBarjaktar.html

Zgodan prastari lančić - Perunova sjekira.



https://en.wikipedia.org/wiki/Axe_of_Perun

Ims toga i kof Bonjska usljeli se orenijeti i nekako opravdati Islamom.
Kako se mogu sjetit stap id stare osobe ako se stavi na sljeme tad ce napredovati kuca ,onda srp se stavlja na mrtvu osobu ps ogledala ne smije biti ima tih praznovjerjs tona. Inreresantno nema pregradjivanja svatova jod Srba i Hrvata ima kod Bosnjaka i Poljaka.

A vidi pogacu ovu na stolici ste zapakovali u krscanstvo, ovaj drveni kip.

Jehenem u provaliju po Tori.