HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 18:36.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 11 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Vjerski fanatizam bosanskih Muslimana
PostPostano: 15 srp 2019, 14:04 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 27105
Za bh muslimane se dosta puta govorilo da su sekularni, posebice u Titovo doba.
No jesu li oni to doista bili ili je to bila samo jedna faza. Zanimljivi su neki
putopisi stranaca iz 19. st., koji ih posmatraju u negativnom kontekstu.

Citat:
U toku ustanka u Bosni i Hercegovini od 1875. do 1878. godine bilo je prisutno mnogo stranih ratnika, novinskih reportera i putopisaca koji su biljeţili događaje kojima su svjedočili ili su dobijali informacije. Zbog značaja koji su u kasnijoj historiografiji dobili, posebno su važni putopisi. Tri putopisa koja ćemo predstaviti su jedni od rijetkih koji su izuzetno utjecali na pisanje historiografije o ustanku. Zatim to su djela koja su i u svome vremenu imala izuzetnog značaja u kreiranju javnog mnijenja (politički značaj) država iz kojih putopisci dolaze. Putopisci su se međusobno poznavali i djelili stavove drugih u svojim djelima. Takođe, u našoj publicistici im je dato na značaju publikovanjem prijevoda, što nije slučaj za većinu drugih. Sva tri putopisa su djela zapadnih autora kod kojih je primjetno antiosmansko raspoloženje koje je i dominantna odlika tih društava, pa se samim tim to društveno raspoloženje odražava u putopisima. Treba napomenuti i da sva tri autora pripadaju „visokom“ engleskom odnosno francuskom društvu i da zastupaju određene ideologije, što se reflektira i na promatranje bosansko-hercegovačkog i osmanskog društva u vremenu Velike istočne krize.

Izuzetnu važnost za izučavanje ustaničke krize u Bosni i Hercegovini dobio je u kasnijoj historiografiji putopis Artura Evansa „Pješke kroz Bosnu i Hercegovinu tokom ustanka avgusta i septembra 1875.“. Posebno će Evansove podatke koristiti Milorad Ekmečić prilikom pisanja djela u kojima se bavi ili samo dotiče teme ustanka. Takođe, Evansov putopis, a kasnije i „Ilirska pisma“, imaće velikog značaja u kreiranju stavova javnosti britanskog društva. Hannes Grandits Evansa naziva „vatrenim obožavaocem ustanka“.2

Evans rano upozorava u svom putopisu na bosanske muslimane kao slavensku komponentu, te da ne treba upadati u zamku izjednačavanja sa Turcima, iako se to često čini. Međutim, u putopisu Evans će često različito nominovati bosanske muslimane. Tako koristi sintagme i termine poput: slavenska grana muslimana, domaći muslimani, bogumilski renegati, Bošnjaci, Turci i Bosanci.

Ono što je odlika i Evansovog putopisa a i mnogih drugih, a takođe i određenih historičara, jeste da bosanskim muslimanima pripisuju „vjerski fanatizam“. Iako Evans smatra da se fanatizam primjećuje i kod pripadnika drugih religija onog vremena, fokus je na bosanskim muslimanima. Navodi da su muslimani kao „bogumilski renegati“ svoju mržnju prema hrišćanima naslijedili još iz srednjega vijeka, pa je tako „Bosna postala sjedište muslimanskog fanatizma“ i da je fanatizam „žalosna karakteristika domaćeg muslimana“.3 Vjerskoj mržnji daje ekskluzivni karakter i smatra da je to jedna od najvažnijih odlika4 bosanskohercegovačkog društva 19. stoljeća, koja je omogućila Osmanlijama zadržavanje u ovoj provinciji koristeći se „zavisnošću između religija“5. Da bi dokazao tezu o fanatizmu muslimana, Evans čak napominje da on „zrači kroz njegovu nošnju“.6 Za Sarajevo u kojem je Evans dobio podatke o pobuni hrišćanskog stanovništva kaţe: (...) čim smo stupili na ulice metropole fanatizma, obuzelo nas je osjećanje neodređenog straha.7 Sa početkom ustanka, Evans često napominje da se „očekuje pokolj hrišćana“, a zatim navodi primjere mučenja od strane zaptija i spahija8 prilikom ubiranja poreza, karakterizirajući ih kao „dostojna onih u podrumima inkvizicije“.9 Za sami početak ustanka Evans veli da je „muslimansko stanovništvo donje Bosne uzelo zakon u svoje ruke, a i vlasti su bile prisiljene da traže muslimanske dobrovoljce, te je tako i bašibozuk - nedavno potisnut zbog svog nasilničkog držanja koje nije mogla podnosti čak ni najgora vlada – ponovo iskočio na pozornicu“.10

Evansovo djelo prepuno je asocijacija na muslimanski fanatizam, navođenja primjera zločina zaptija koji su produkt tog fanatizma, i zaključuje da je „hercegovački ustanak više uperen protiv muslimanskih posjednika nego protiv sultana“ i da je to „uglavnom agrarni rat“11. Takođe, izrazite su Evansove simpatije prema ustanicima. On smatra da je aktuelan građanski
rat12 u Bosni i Hercegovini, i da „mržnja hercegovačke raje nije, uistinu, uperena toliko protiv muslimanskih seljaka, koliko protiv begova, izdanja Muslimani feudalnog plemstva“13.

Samir Begović

_________________
- Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Vjerski fanatizam bosanskih Muslimana
PostPostano: 15 srp 2019, 14:18 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 27105
Citat:
Slijedeći za nas značajan putopis, na kojeg se poziva i Arthur Evans,15 je djelo francuskog putopisca Šarla Irijarta „Putopis iz vremena ustanka 1876 - 1876.“. U predgovoru jugoslavenskom izdanju ovog putopisa Rade Petrović upozorava da „i Ilijart rijetko razlikuje domaćeg Muslimana od Turčina, pa su mu tako, na primjer, muslimanski dijelovi Banja Luke „turski djelovi“ a Muslimani obično „bosanski Turci“.16

Putopis je prepun asocijacija na Orijent (sa poetskim opisima: začuje se mujezinov glas ... dok dugo izvija svoju žalosnu pjesmu),17 a za bosanske muslimane kaže da su „veći Turci od Turaka“. I Ilijart, kao i Evans, je naklonjen ustanicima. I on potencira pitanje muslimanskog fanatizma, pa veli: „Svake se noći očekuje pokolj, oči srpskog stanovništva su uperene u zastavu konzulata. Oni Turci koji su se sprijateljili sa srpskim porodicama i ne dijele fanatizam svojih inovjeraca, s vremena na vrijeme šalju konzulu obavijesti o zavjerama koje se kuju protiv hrišćanskih života“.18 Takođe, kod Ilijarta je prisutno potenciranje nasilja nad nemuslimanskim stanovništvom19 i konstantnog straha od potencijalnog nasilja od strane muslimana. Kao i Evans, i Ilijart piše o zaptijama za koje smatra da „otjelovljuju osmansku otimačinu i surovost, a često su izvršioci porezničkih naloga“ i da su „zaptije omrznule u narodu“.20

Posebno su zanimljive Irijartove komparacije bosanskih muslimana sa Arapima i drugim muslimanima. Navodeći da je Kur'an liberalan prema inovjercima, a i sama osmanska historija pokazuje primjere tolerancije, Ilijart se pita: „otkud ova anomalija, i dok Arapin hladnokrvno posmatra vjerske manifestacije hrišćana u Jerusalemu (...) kako to da musliman iz Bosne i Hercegovine, nepokoran čak i sultanovoj volji i valijinim naredbama, progoni raju svojom mržnoj i odbija joj mogućnosti da se koristi liberalnim odredbama darovanih reformi“23, a zatim daje svoj odgovor kako su „reforme mogli prihvatiti samo oni koji su obdareni prirodnom blagonaklonošću, izvjesnim duhom tolerancije ili indiferentnošću u vjerskom pogledu, koja nikad nije bila osobina Slavena muslimana iz Bosne i Hercegovine“24.

Ilijart je dosta radikalniji u svojim stavovima od Evansa, i dosta je manje analitičan i polemičan što je povremena odlika prehodnog putopisa. Francuski putopisac nema rezervu i svoje stavove iznosi pravolinijski. Za njega su muslimani oličenje negativnosti, a u skladu s tim 10 poseban je akcent na bosanskim muslimanima („gori od Arapa“). Bosanski muslimani su za Ilijarta regresivna populacija u kulturnom, društvenom, a posebno političkom aspektu. Religija im je politička platforma za antireformsko raspoloženje i sukobljavanje sa ustanicima („suština muhamedanstva“) i iz nje proističu i zločinački akti ponašanja.

Samir Begović

_________________
- Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Vjerski fanatizam bosanskih Muslimana
PostPostano: 15 srp 2019, 14:26 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 27105
Citat:
Vjerovatno najutjecajniji putopis u vremenu u kojem je objavljen je djelo Adeline Pauline Irbi „Putovanje po slovenskim zemljama Turske u Evropi“, posebno drugo izdanje iz 1877. godine, kojem su dodata tri poglavlja o Bosni i Hercegovini u toku ustanka. Prvo izdanje je napisano i objavljeno u koautorstvu sa Gregorinom Mjur Mekenzi, dok je za drugo Irbi sama napisala tri nova poglavlja. Jako je značajno da je za ovo izdanje predgovor napisao Gledston koji za osmansku državu kaže da je surov aparat koji koristi silu za ugnjetavanje stanovništva.25 Irbi je bila bogata i obrazovana djevojka iz engleske plemićke obitelji koja je prvi put 1866. godine došla u Sarajevo. Posvetila se obrazovanju u Bosni i Hercegovini, a kada je počeo ustanak radila je na pomaganju izbjeglica.26

U samom putopisu se očituje izričito negativan stav autorice putopisa prema osmanskoj drţavi (Turcima), a posebno prema bosanskim muslimanima, koje ponekad nominuje i kao Turke. Takođe, očituje se izrazita sklonost prema ustanicima, pa i ustaničke aktiviste poput Vase Vidovića i Petra Uzelca smatra povjerljivim.27 Irbi iznosi jedan interesantan stav za tadašnju evropsku javnost kada kaţe da se „po inerciji Tusko carstvo u Evropi dobrano mjerilo po muslimanima u Bosni“.28 Potencira fanatičnost muslimana, kao i drugi putopisci, kao njihovu karakternu crtu.29 Naglašava muslimansku sklonost surovim zločinima i konstantnu težnju (i u vrijeme potpunog mira) ubijanju hrišćana.30 U tom kontekstu posebno insitira na vijestima o „nabijanju na kolac“ pozivajući se na pismo Vase Vidovića, trgovca i aktivnog radnika na ustanku.31
Za Sarajevo kaže da je u njemu „bilo tri puta više fanatičnih muslimana nego hrišćana“.

Autorica smatra da Osmanska država nastoji uvesti promjene i poboljšati položaj seljaštva, a prepreku čine bosanski muslimani, ali navodi da su i turski zvaničnici i regularne trupe činile zločine nad hrišćanima, te da je „seljacima bilo lakše pod muslimanskim vlasnikom nego s vladinim činovnicima“.33

Činjenica da je Irbi dugo boravila i bila jako angažovana u Bosni i Hercegovini daje još više na značaju njenom putopisu.

Samir Begović


_________________
- Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Vjerski fanatizam bosanskih Muslimana
PostPostano: 15 srp 2019, 14:40 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 27105
Citat:
Bosanske muslimane Ekmečić promatra i kroz prizmu osmanskih reformi. Smatra da je protivljenje bosanskih muslimana reformama proces u kontinuitetu, da ima duboke korijene,108 i da je taj proces kulminirao 1876. godine. Begovi su najizrazitiji neprijatelji reformi. Do reformi (sredina 1876. godine), Ekmečić muslimane promatra kroz prizmu zaštitnika svog zemljoposjedničkog statusa, a nadalje će jedan od ključnih faktora biti „muslimanski fanatizam“ koji do tada nije pominjan, i koji će biti jedan od ključnih faktora zašto je ustanak nastavio svoje trajanje109 (obnovio ţestinu). U taj kontekst se vezuje niz događaja poput vijesti da su „derviši podizali fanatizam toga stanovništva“110 zatim zločini bašibozuka te konačno donošenje „u Sarajevo pokrivača sa prorokovog groba, koji je trebao da podigne ratno raspoloženje kod stanovništva“111.

Od metodološkog načela, da ţeli ispitati unutrašnji tok ustanka iz svog prvog djela „Ustanak u Bosni 1875 – 1878.“, u ovom djelu zadržao se samo na jednom – zločini fanatičnih muslimana. On tvrdi da je „doba 1875 – 1878. ispunjeno verskim ratovima i pokoljima“.121 Po pitanju reformi i podrške koje su hercegovački muslimani dali hrišćanskom stanovništvu pred početak ustanka Ekmečić kaže da je „za razliku od Bosne, gde su muslimani pod utjecajem mnogih derviša, u Hercegovini su u pitanju narodnih stvari muslimani često staju na stranu hrišćana – razume se u onim slučajevima, kada se ne dovode u pitanje njihovi sopstveni, muslimanski interesi“.122 Česte su asocijacije i na konfesionalnu osobinu muslimanskog stanovništva i stereotipnu sliku (konzerviranost i vjerska fundamentalnost) koja ih prati, pa tako Ekmečić veli za bosanske muslimane da je među njima „blizina evropske granice doživljavana kao prokletstvo što narušava mir koji su propisale svete knjige“.123

Ekmečić tvrdi da su se „sve ustaničke starešine u Bosni, jednako kao i oni na frontu u istočnoj Srbiji, žalili da pred sobom nailaze na fanatizovano muslimansko stanovništvo“ a zatim i da „ta provala verskog besa ne dozvoljava da turska država propadne“.128 Ponovo pominje donošenje pokrivača sa groba Poslanika novim obogaćenijim stilom. Smatra daje „njegovo pronošenje istorijski trenutak poslednjeg uspona muslimanskog masovnog fanatizma“ i da taj fanatizam „ima dve strane – satire ispred sebe nezaštićena hrišćanska naselja, pokoljem svega živog što se uhvati, a zatim sve vernike pretvara u vojsku“. Dalje dodaje da u ovim uslovima „duh postaje sila“ te da „nijedna država ne može organizovati takvu osvetu“, a u kontekstu konfesionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini veli da „slično zlo može da učini samo sused susedu“.129
Samir Begović

_________________
- Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Vjerski fanatizam bosanskih Muslimana
PostPostano: 15 srp 2019, 14:44 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 lis 2010, 11:48
Postovi: 109215
Lokacija: Županija Herceg-Bosna
novem je napisao/la:
Posebno su zanimljive Irijartove komparacije bosanskih muslimana sa Arapima i drugim muslimanima. Navodeći da je Kur'an liberalan prema inovjercima, a i sama osmanska historija pokazuje primjere tolerancije, Ilijart se pita: „otkud ova anomalija, i dok Arapin hladnokrvno posmatra vjerske manifestacije hrišćana u Jerusalemu (...) kako to da musliman iz Bosne i Hercegovine, nepokoran čak i sultanovoj volji i valijinim naredbama, progoni raju svojom mržnoj i odbija joj mogućnosti da se koristi liberalnim odredbama darovanih reformi“ 23, a zatim daje svoj odgovor kako su „reforme mogli prihvatiti samo oni koji su obdareni prirodnom blagonaklonošću, izvjesnim duhom tolerancije ili indiferentnošću u vjerskom pogledu, koja nikad nije bila osobina Slavena muslimana iz Bosne i Hercegovine“


Jedna rečenica koja definira današnje muslimane iz Bosne.

_________________
Spetsnaz, a force for good.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Vjerski fanatizam bosanskih Muslimana
PostPostano: 15 srp 2019, 14:45 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 27105
Citat:
Posebno pažnju privlači rad Andrije Nikića „Hercegovački ustanak u svijetlu novih izvora“155 u kojem je autor ponudio odgovore na neka od ključnih pitanja hercegovačkog ustanka kroz arhivsku građu u Rimu (Arhiv kongregacije za raširenje vjere i Arhiv franjevačkog reda), u Mostaru (Arhiv Hercegovačke franjevačke provincije i Biskupskog ordinarijata), te arhivsku građu franjevačkog samostana u Fojnici, Kraljevoj Sutjeski, Kreševu, Imotskom i Gučoj Gori.156 Dakle, izvori su dominanto katoličke svešteničke provenijencije.

I u ovom radu se ističe nasilje i samovolja muslimanskih zemljoposjednika. Tako Nikić navodi da kršćani nisu imali nikakve sigurnosti u sferi života, časti i imetka te da se „turski fanatizam prema raji iskaljivao na slijedeći način: tlačiti je, ponižavati je i oduzeti joj svako građansko pravo i sve to s neuporedivom zloćom, u ime vjerskog i političkog prvenstva“.157 Posebno se u ovom radu insitira na sintagmi „turski zulum“.

Za definiranje odnosa između muslimana i kršćana autor se najviše poziva na djelo Paškvala Buconjića koji smatra da bi za rješenje socijalnog sukoba između seljaka i Turske vlasti „trebalo mijenjati prirodu muslimana“ i da bi „trebalo paralizirati slijepi fanatizam i grubu osornost koja sve remeti“.158

Samir Begović

_________________
- Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Vjerski fanatizam bosanskih Muslimana
PostPostano: 15 srp 2019, 14:51 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 27105
Citat:
Od izuzetnog značaja za Veliku istočnu krizu su konzulski izvještaji evropskih sila iz Bosne i Hercegovine. Historičar Rade Petrović je izučavanjem građe italijanskih arhiva naučnom skupu doprinio radom „Pokret otpora u Bosni i Hercegovini protiv austrougarske okupacije 1878. godine (Prema izvještajima Talijanskog konzulata u Sarajevu)“. Rade Petrovića se bavio problemom okupacije koja se u dosadašnjoj historiografiji s razlogom izdvajala i obrađivala zasebno159 iako jeste dio cjeline nazvane Velika istočna kriza, zbog niza jako zanimljivih podataka, ali i samog pristupa autora, važno je da analiziramo ovaj rad.

Takođe, historičar Petrović je jako važan za temu ovog rada jer je u nekoliko navrata nastupio protiv trendova koji su bili aktuelni u ovdašnjoj historiografiji. Napisao je predgovor jugoslavenskom izdanju putopisa Šarla Ilijarta i tu upozorio da „Ilijart rijetko razlikuje domaćeg Muslimana od 38 Turčina“,160 a zatim i u ovom radu upozorio da se „i savremena literatura ponekad toga teško oslobađa“161. Ovom pitanju se Petrović ponovo vraća 1978. godine referatom iznesenim na naučnom skupu o austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine pod nazivom „Pokret otpora protiv austrougarske okupacije 1878. godine u Bosni i Hercegovini“.

U tom radu Petrović je na osnovu izvora engleske i italijanske provenijencije predstavio proces okupacije Bosne i Hercegovine u širem kontekstu koji podrazumijeva cijelu 1878. godinu. Smatra da se treba „dosta pažnje posvetiti i analizi značaja i tumačenja nekih riječi, kao što su: fanatizam, Turci, kršćani i sl.“, a zatim ističe i da se „fanatizam najčešće u izvorima veže za muslimansko stanovništvo i islamsku vjeru“.162 Za temu ovog rada je jako važna tvrdnja Petrovića da „smo danas u stanju o tome da razgovaramo sa manje emocija, a više argumenata za analizu“.163 O nominaciji u izvorima kaže da je „razlika između termina Turci i Muslimani jasna, pa i u izvorima to može da se vidi“ te upozorava da je „sve ovo potrebno precizno razlikovati jer se u protivnom upada u greške, u ranijoj istoriografiji dosta prisutne, ali koje i danas ako se ne izbjegavaju mogu da unesu dosta nepovjerenja u objektivnost tumačenja procesa koji su se ovdje dešavali“.164


Citat:
Posebno pažnju privlači rad Andrije Nikića „Hercegovački ustanak u svijetlu novih izvora“155 u kojem je autor ponudio odgovore na neka od ključnih pitanja hercegovačkog ustanka kroz arhivsku građu u Rimu (Arhiv kongregacije za raširenje vjere i Arhiv franjevačkog reda), u Mostaru (Arhiv Hercegovačke franjevačke provincije i Biskupskog ordinarijata), te arhivsku građu franjevačkog samostana u Fojnici, Kraljevoj Sutjeski, Kreševu, Imotskom i Gučoj Gori.156 Dakle, izvori su dominanto katoličke svešteničke provenijencije.

I u ovom radu se ističe nasilje i samovolja muslimanskih zemljoposjednika. Tako Nikić navodi da kršćani nisu imali nikakve sigurnosti u sferi života, časti i imetka te da se „turski fanatizam prema raji iskaljivao na slijedeći način: tlačiti je, ponižavati je i oduzeti joj svako građansko pravo i sve to s neuporedivom zloćom, u ime vjerskog i političkog prvenstva“.157 Posebno se u ovom radu insitira na sintagmi „turski zulum“.

Za definiranje odnosa između muslimana i kršćana autor se najviše poziva na djelo Paškvala Buconjića koji smatra da bi za rješenje socijalnog sukoba između seljaka i Turske vlasti „trebalo mijenjati prirodu muslimana“ i da bi „trebalo paralizirati slijepi fanatizam i grubu osornost koja sve remeti“.158

Samir Begović

_________________
- Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Vjerski fanatizam bosanskih Muslimana
PostPostano: 15 srp 2019, 14:54 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 27105
Citat:
Iz Usiljijevih izvještaja vidimo kakvo raspoloženje vlada među bosanskim muslimana, dominantno u Sarajevu, gdje je stolovao u toku 1878. godine. Ovo raspoloženje moglo bi se sumirati u antireformsko i antiokupatorsko. Ono što je interesanto jeste da italijanski konzul, iako povremeno detektira antihrišćansko raspoloženje sarajevskih muslimana, naglašava njihovu sklonost za saradnju sa nemuslimanima u interesu borbe protiv Austro-Ugarske. U skladu s tim konzul navodi i konkretne mjere koje su na tom planu poduzimane. Takođe, Uslilji povremeno evidentira i „muslimanski fanatizam“ ali on nije u fokusu169.

Citat:
Od izuzetnog značaja za Veliku istočnu krizu su konzulski izvještaji evropskih sila iz Bosne i Hercegovine. Historičar Rade Petrović je izučavanjem građe italijanskih arhiva naučnom skupu doprinio radom „Pokret otpora u Bosni i Hercegovini protiv austrougarske okupacije 1878. godine (Prema izvještajima Talijanskog konzulata u Sarajevu)“. Rade Petrovića se bavio problemom okupacije koja se u dosadašnjoj historiografiji s razlogom izdvajala i obrađivala zasebno159 iako jeste dio cjeline nazvane Velika istočna kriza, zbog niza jako zanimljivih podataka, ali i samog pristupa autora, važno je da analiziramo ovaj rad.

Takođe, historičar Petrović je jako važan za temu ovog rada jer je u nekoliko navrata nastupio protiv trendova koji su bili aktuelni u ovdašnjoj historiografiji. Napisao je predgovor jugoslavenskom izdanju putopisa Šarla Ilijarta i tu upozorio da „Ilijart rijetko razlikuje domaćeg Muslimana od 38 Turčina“,160 a zatim i u ovom radu upozorio da se „i savremena literatura ponekad toga teško oslobađa“161. Ovom pitanju se Petrović ponovo vraća 1978. godine referatom iznesenim na naučnom skupu o austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine pod nazivom „Pokret otpora protiv austrougarske okupacije 1878. godine u Bosni i Hercegovini“.

U tom radu Petrović je na osnovu izvora engleske i italijanske provenijencije predstavio proces okupacije Bosne i Hercegovine u širem kontekstu koji podrazumijeva cijelu 1878. godinu. Smatra da se treba „dosta pažnje posvetiti i analizi značaja i tumačenja nekih riječi, kao što su: fanatizam, Turci, kršćani i sl.“, a zatim ističe i da se „fanatizam najčešće u izvorima veže za muslimansko stanovništvo i islamsku vjeru“.162 Za temu ovog rada je jako važna tvrdnja Petrovića da „smo danas u stanju o tome da razgovaramo sa manje emocija, a više argumenata za analizu“.163 O nominaciji u izvorima kaže da je „razlika između termina Turci i Muslimani jasna, pa i u izvorima to može da se vidi“ te upozorava da je „sve ovo potrebno precizno razlikovati jer se u protivnom upada u greške, u ranijoj istoriografiji dosta prisutne, ali koje i danas ako se ne izbjegavaju mogu da unesu dosta nepovjerenja u objektivnost tumačenja procesa koji su se ovdje dešavali“.164


Citat:
Posebno pažnju privlači rad Andrije Nikića „Hercegovački ustanak u svijetlu novih izvora“155 u kojem je autor ponudio odgovore na neka od ključnih pitanja hercegovačkog ustanka kroz arhivsku građu u Rimu (Arhiv kongregacije za raširenje vjere i Arhiv franjevačkog reda), u Mostaru (Arhiv Hercegovačke franjevačke provincije i Biskupskog ordinarijata), te arhivsku građu franjevačkog samostana u Fojnici, Kraljevoj Sutjeski, Kreševu, Imotskom i Gučoj Gori.156 Dakle, izvori su dominanto katoličke svešteničke provenijencije.

I u ovom radu se ističe nasilje i samovolja muslimanskih zemljoposjednika. Tako Nikić navodi da kršćani nisu imali nikakve sigurnosti u sferi života, časti i imetka te da se „turski fanatizam prema raji iskaljivao na slijedeći način: tlačiti je, ponižavati je i oduzeti joj svako građansko pravo i sve to s neuporedivom zloćom, u ime vjerskog i političkog prvenstva“.157 Posebno se u ovom radu insitira na sintagmi „turski zulum“.

Za definiranje odnosa između muslimana i kršćana autor se najviše poziva na djelo Paškvala Buconjića koji smatra da bi za rješenje socijalnog sukoba između seljaka i Turske vlasti „trebalo mijenjati prirodu muslimana“ i da bi „trebalo paralizirati slijepi fanatizam i grubu osornost koja sve remeti“.158

Samir Begović

_________________
- Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Vjerski fanatizam bosanskih Muslimana
PostPostano: 15 srp 2019, 15:11 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 27105
Citat:
Slijedeći doprinos historiografiji je djelo Galiba Šljive pod nazivom “Bosna i Hercegovina 1869 – 1878.” u kojoj autor daje pregled događaja iz posljednje decenije osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Po mnogo čemu ovo je specifično djelo. Autor ne obrađuje odreĎene teme iz ovog perioda, već u maniru analista bilježi hronološki dešavanja na prostoru Bosne i Hercegovine koje je pronašao u literaturi i izvorima.

Smatramo da djelo Galiba Šljive ima više “hrestomatsku vrijednost” za polje našeg interesovanja jer obiluje primjerima iz izvorne građe, ne izostavljajući tu ni pitanje uloge i značaja bosanskih muslimana tokom ustanka, ali i generalno raspoloženje stanovništva, sukobljenih strana, diplomatskih predstavnika i vlasti tokom ustanka. Kada su u pitanju odnosi zemljoposjednik – obrađivač, Šljivo nam donosi uglavnom izvještaje i zapise o lošem položaju hrišćana, nasilju nad njima, neravnopravnosti pred sudovima i druge oblike ugnjetavanja.


Citat:
Djelo autora Hasana Škapura (“Odnos osmanskih vlasti prema bosanskom ustanku (1875 – 1878.)

Osmanska vlast je, prema Škapuru, bila svjesna izvjesnih događaja koji su narušavali odnose između različitih konfesionalnih grupa te je preporučivala ”da se ovakvi slučajevi ipak ne bi dogodili” i od nadležnih organa zahtijevala “maksimalno zalaganje uglednih ljudi i vjerskih službenika na propagiranju tolerantnog držanja muslimana prema nemuslimanima i ubjeđivanju o potrebi održavanja dobrih susjedskih odnosa”.260

Samir Begović

_________________
- Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Vjerski fanatizam bosanskih Muslimana
PostPostano: 15 srp 2019, 18:39 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 27105
Saray muslimani kao najnetolerantniji.

slika

_________________
- Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Vjerski fanatizam bosanskih Muslimana
PostPostano: 15 srp 2019, 19:51 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 kol 2018, 19:37
Postovi: 5633
novem je napisao/la:
Saray muslimani kao najnetolerantniji.

slika


Svuda su bili ista ***. Kod nas nisu dali da se srušena vijećnica stare gradske kuće poruši do kraja i napravi nova. To što su dopola spalili, naredili su da se ne dira godinama. Od tornja franjevačke crkve napravili su sebi improvizirani minaret. Zvona su bila strogo zabranjena, veći dio je skinut i istopljen. No, jedno od zvona uspio je vratiti u grad nakon bitke Sučić Luka sa svojim ljudima, bio je prvi gradski kapetan. Tom prigodom služena je svečana misa, Te Deum.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 11 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 50 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO