Ako mi može neki vjernik musliman, koji pohađa redovitije hudbe, ili je bio na različitim mjestima u BiH, odgovoriti:

1. Koliko traju hudbe?

2. Kako su strukturirane? Je li islamska zajednica propisuje točno algoritam, ili je vise slobodni stil?

3. Koja je razlika hodze i imama? Je li hodza za sirotinju i manje dzamije?

4. Koliko se priča o politici, lokalnoj zajednici, a koliko se moli? Jesu li molitve isključivo na arapskom?

5. Kako se zove neformalno okupljanje nakon hudbe i koliko traje, koje su teme? Jeli ostaju samo muškarci?

6. Gdje su žene i sto rade? Gdje su djeca?

7. Ima li razlike od dzamije do dzamije u BiH?

8. Osim petka, kojim još danima vjernici muslimani dolaze u džamiju? Tko otvara džamiju i drži ključ?

9. Postoji li sluzbeno “članstvo” u pojedinoj džamiji? Postoje li dzamije za “bogatije” i “siromašnije”

10. Tko sjedi bliže prvom redu? Imaju li VIP sjedala?

11. Na koji način se skupljaju donacije dzematlija? Iz čega se financira jedna džamija? Je li se pare daju jednom godišnje ili na hudbi?

1. Zavisi moze trajati minutu samo a obicno traje 20 minuta.

U vanrednim situacijama se moze na arapski samo reći neka je blagoslov na Muhameda a,s i četvoricu pravednih halifa porodice Muhammedove i muslimana određenih.

Ovo sto cujes na arapskom to mislim
Prvo ide namaz "molitva" koja se sastoji iz 4 rekata, jedan rekat je jedno padanje na sedzdu, obicno ta 4 rekata traju cirka 5 minuta.

Onda se sjede pa buda hutba, koja je prosjek 10-20 minuta kao sto rekoh moze se razlikovati.

2 . Nekad je slobdan stil hodza moze odabrati koju hoće hutbu i razlikuju se od dzemata a nekad je naredba da se prenese hutba od reisa, zavisi.

3 Hodza i imam su isto samo se u narodu kaze hodza i tuska je rijec, a imam znaci vođa i arapska je.

4 . Hutba je propovjijed i moli se na početku arapski dio hodza izmoli, ono što sam ti napisao donese hodza /efendija/imam salavate na Muhammeda a.s blagoslov na 4 pravedne halife i onda kreće propovijed-
MOze biti molitva i na bosanskom ali to ne spada pod salah- obredoslovlje, nego više kao dova- a dova je ono kad molis na svom jeziku.
5 - Ne zove se nikako, moze se dzematski odbor sastati pa da raspravljaju o pitanjima vezanim za dzemmat.
Obicno se svi raziđu.
6. Žene nisu obavezne klanjati džummu, u nekim muslimanskim drzavama je klanjaju, dok u BIH to nije običaj, neko povede djecu, danas su zene klanjale dzummu na spratu a muskarci su bili na donjem, ali to nije običaj bosanskih muslimana.

7. Ima .
8 . Svaki dan (trebali bi) pet puta na da, obicno kljuceve drzi mutevelija, ili neko ko je zaduzen za kljuceve , mutevelija je nesto kao predsjednik mjesne zajednice (zaduzen za dzemat). Neke su otkljucane dzamije stalno.
9 . Postoji , plaća se vazifa- hodzarina, ne postoje dzamije za bogatije ili siromasnije, ali postoje drugaciji obredi i usluge nakon dzenaze.
10. Ko prvi stigne, nema VIp sjedala, pretezno se oni iz drugog safa pozovu da dodju u 1 saf, kad se krene sa namazom pa bude šupljina da bi se popunio saf.
11 Sakupljaju se sergijama, a mogu i mimo segija, Dzamiju finansira islamska zajednica, pare se ne daju na hutbi, nego poslije hutbe izlaskom iz dzamije na sergij.

1. Traju 10 do 30 minuta, pri čemu je potonje predugo.

2. Preporučen je aktualni vjersko-politički sadržaj.

3. Hodža je perzijanizam, a imam arabizam. Tradicionalno su se ta dva pojma u BiH koristila kao sinonimi. Danas postoji razlika. Imam je predvoditelj molitve, namaza. Hatib je službenik kojemu je povjerena hutba petkom. Muallim je vjeroučitelj.

4. Sadržaj hutbe (propovjedi) je osvrt na aktualni trenutak. Molitve su isključivo na arapskom. Dove su na domaćem jeziku.

5. Druženje ili mehabbet. Muškarci sami. Žene odvojeno.

6. Za vrijeme hutbe svi su u džamiji. Žene su u svom dijelu, ukoliko nema posebnog kata za njih, one formiraju saf (red) iza muškaraca. Djeca su podijeljena po spolu.

7. Razlike u čemu?

8. Džamija bi trebala biti otvorena svakodnevno. Mujezin ili mutevelija bi trebao otvarati i zatvarati džamiju, ali to ovisi o mjesnim okolnostima. O vremenu otvaranja i zatvaranja džamije odlučuje džematski odbor.

9. Svaki član Islamske zajednice treba biti evidentiran od strane svog džematskog odbora. Preko džematskog odbora plaća se i članarina Islamskoj zajednici.

10. U prvom safu (redu) bi trebali biti stariji vjernici. Iza njih mlađi, a na kraju djeca. U džamiji nema sjedala.

11. Članarina Islamskoj zajednici se uplaćuje mjesečno, za sebe i obitelj. Donirati se može uvijek. U različitim prigodama plaćaju se hodžarina, teravija, zekat itd.

U mjestima s više džamija kako se određuje kojoj džamiji pripada koji vjernik? Je li to kao sa župama pa svaka džamija ima svoj "teritorij"? Ili vjernici više odlaze tamo gdje su obiteljski ili osobno povezani?

Svaki džemat ima definiran svoj teritorij. Tako propisuje Ustav Islamske zajednice u BiH člankom 34.

Na ovoj stranici se nalazi pregled sarajevskih džemata po gradskim općinama:
https://medzlis-sarajevo.ba/stari-grad/

IDe ovako

Dzemat pretezno neko selo naselje, pa onda medzlis npr dzemat nekog sela u Gračanici se zove Doborovci, nakon njega dolazi medžlis, npr medzlis Gračanica, pa nakon njega dolazi muftiluk, muftiluk tuzlanski, nakon muftiluka dolazi rijaset.

U dzamiji imaju sjedala, ali ona su samo za one koji ne mogu klanjati stajeći, invalide i nemoćne.

U selima svaki selo džemat. Ako je selo veće i ima dvije tri džamije svaki dio sela ide u onu dzamiju koja se nalazi u tom dijelu.
U gradovima obično po mjesnim zajednicama. Nekoliko MZ džamija tj džemat, ili ako su veće mjesne zajednice po jedna za svaku džamiju. Eto ugrubo. Ali svako može na džumu otići u bilo koji džemat na džumu. Čak je pohvalno i lijepo obilaziti džemate.

Je li članarina za džemat ili za cijelu IZ ? Je li jednaka u cijeloj BiH, koliko onda iznosi?

Ako je za džemat, to znači da su po iznosu različite članarine ?

Je li familija plaća jednu članarinu, ili po pojedincu?

Zar ne bi trebale biti veće članarine u džematima koji nude više usluga, zapošljavaju više imama, džamija je veća i luksuznija, u skupljem je gradu gdje i održavanje više košta, ili se ekstra sadržaji posebno naplaćuju (a la carte)?

Teško mi je zamisliti da je članarina u centru Sarajeva, i u nekom selu kraj Donjeg Vakufa, ista.

Preko džemata se plaća Islamskoj zajednici.

Članarina varira. U istom gradu različiti džemati naplaćuju različite iznose.

Glava obitelji plaća za cijelu obitelj.

Neoženjeni muškarci i neudane, ali zaposlene žene plaćaju za sebe.

Veći džemati znaju imati manje članarine od manjih džemata.
No, to ovisi o mjesnim uvjetima.

Dobijamo instrukcije za biranje Komšića

Ne bi ni mi bolje obavili!